Politika / BiH

U Bosni i Hercegovini situacija se usložnila i mnogi ističu da će razrješenje problema upravo staviti na ispit pravosuđe i pitanje njegove nezavisnosti. Rekli bismo da je pravosuđe na najtežem ispitu od samostalnosti BiH. Kroz ovo narušavanje pravnog poretka BiH i narušavanje Ustava BiH pravosuđe treba da pokaže svoju moć i nezavisnost od politike - u suprotnom nećemo moći govoriti od pravnoj državi. 

Podsjećamo, poslanici Skupštine Republike Srpske usvojili su 17. februara na vanrednoj sjednici u Banja Luci sa 72 glasa "za" i dva "protiv" Informaciju u vezi "antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH" i zaključke, među kojima je obustava rada predstavnika RS u organima BiH do usvajanja zakona o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu.

Vanredna sjednica zakazana je zbog nedavne odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu prema kojoj se sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019. godine.

Jasno je da su zaključci zapravo antidejtonsko djelovanje. Dakle, obilježja krivičnog djela koja su napravili visoki dužnosnici iz RS su javna i međunarodna zajednica odlučna je u namjeri da se odgovorni adekvatno sankcioniraju putem pravosudnih institucija BiH, tačnije Tužilaštva BiH. 

Gordana Tadić, glavna tužiteljica BiH nije se za sada oglašavala kao ni Tužilaštvo BIH kao institucija. No, kako Patria saznaje epilog će se desiti uskoro.

Neki od povrijeđenih zakonskih propisa su napad na ustavni poredak koji je Zakonom o Krivičnom postupku u Članu 156 propisao da „ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina“.

Također Krivični zakon je propisao kazne i za ugrožavanje teritorijalne cjeline, pa se u Članu 157 kaže „ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da odcijepi dio teritorije Bosne i Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina“.

 A. Čorbo-Zećo

Patria