[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/25\/l-135fe443a43e75283bf327632c431789.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/25\/100x73\/l-135fe443a43e75283bf327632c431789.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/25\/l-135fe443a43e75283bf327632c431789.jpg","size":"125.15","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Ekonomija

Udio bh. državljana koji aktivno traže posao u inostranstvu pao na približno globalni prosjek

 Uprkos globalnim izazovima kao što su geopolitičke napetosti, široko rasprostranjeni ekonomski problemi i pojava trendova virtualne mobilnosti tokom posljednjih nekoliko godina, selidba u inostranstvo radi posla i dalje je san mnogih radnika širom svijeta, s 23 posto profesionalaca koji aktivno traže poslove u drugim zemljama, i 63 posto koji izražavaju spremnost za to. Što se tiče bh. državljana, udio onih koji aktivno traže posao u inostranstvu iznosi 24 posto, pokazuje nova studija Boston Consulting Group (BCG) u saradnji sa The Stepstone Group i The Network, na temelju odgovora više od 150.000 radnika iz 188 zemalja.

Prema istraživanju, koje je ponovljeno 2023. nakon 2018. i 2020., najpopularnije destinacije za tražitelje posla globalno su Australija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Britanija i Njemačka, dok su najpopularniji gradovi Amsterdam, Dubai, Abu Dhabi i New York, uz London. Bosna i Hercegovina rangirana je 94. kao destinacija, što je poboljšanje u odnosu na 95. mjesto iz 2018. i u poređenju sa 71. mjestom iz 2020. 

Dok je 33 posto bh. državljana aktivno tražilo posao u inostranstvu 2018., taj broj je pao na 24 posto u 2023., što je blizu globalnog prosjeka. Što se tiče onih mlađih od 30 godina, 23 posto bh. ispitanika reklo je da bi se preselilo u inostranstvo radi posla, što je znatno niža stopa od globalnog prosjeka od 32 posto.

Istovremeno, broj ljudi u Bosni i Hercegovini koji bi prihvatili posao na daljinu, što znači da bi radili na daljinu za stranog poslodavca iz svoje zemlje, iznosio je 75 posto prošle godine, što je znatno više od globalnog prosjeka od 66 posto. Globalna brojka porasla je sa 57 posto u 2020. 

Istraživanje je pokazalo da su finansijski i ekonomski razlozi glavni pokretači za one koji razmatraju rad u inostranstvu u Bosni i Hercegovini - 78 posto bh. državljana (64 posto globalno) navelo je to kao glavni razlog.

Drugi faktor u korist preseljenja bio je bolji kvalitet života (74 posto naspram 55 posto globalno). Također, znatno veći udio bh. državljana (67 posto) u odnosu na međunarodni prosjek (35 posto) naveo je bolje socijalno osiguranje i zdravstvene sisteme kao razloge za odlazak u inostranstvo radi posla.

U Bosni i Hercegovini, polovica onih koji rade u obrazovanju, te u volontiranju i u neprofitnim organizacijama željela bi raditi u inostranstvu. Također veliki udio, 40 posto bh. državljana koji se bave ručnim i fizičkim radom, ili u inženjeringu i tehničkim poslovima, bili bi spremni preseliti se u inostranstvo radi posla. Bh. državljani bi najviše željeli raditi u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, ali među prvih 10 destinacija su i Slovenija, Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Švedska i Velika Britanija.

Istraživači su također bili zainteresovani saznati zašto su se oni koji su odlučili ostati u svojim domovinama odlučili za to. Snažne emocionalne veze sa domovinom bile su mnogo jače kod ispitanika u Bosni i Hercegovini, s 44 posto, nego globalni prosjek od 33 posto. Glavni razlog za ostajanje kod kuće za bh. državljane bio je sa 44 posto - baš kao i globalno sa 54 posto - nemogućnost da povedu svoje članove porodice ili partnere. Nedostatak znanja o inostranim prilikama također je bio važan razlog koji su naveli bh. državljani.

Oni koji traže posao u Bosni i Hercegovini iz inostranstva uglavnom dolaze iz Saudijske Arabije, Slovenije, Turske i Srbije, a kao glavni razlog za preseljenje naveli su dobrodošlicu i inkluzivnost kulture.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!