Inicijativa "Pojas i put" ušla je u drugu deceniju postojanja. Početna ideja je evoluirala u multilateralnu strukturu sa impresivnim rezultatima koje prate i pohvale i kritike. Kinezi su uveliko u planovima za dizanje saradnje na novi nivo, sa novim tehnologijama, zelenom energijom i podrškom svjetskoj ekonomiji. Ima li tu mjesta za BiH? 

Piše: Faruk Borić

        Kada sam prvi put sletio u Peking, a bilo je to u proljeće 2014. godine, doživio sam kulturni šok. Nije baš da sam očekivao da ću naći drugove moje, radne vesele, na biciklima, ponosite – što bi rekla stara pjesma Idola, ali nisam očekivao ni takav skok u dvadeset i prvi vijek. Dotad sam već u svom životnom putu bio zabilježio boravke u značajnom broju evropskih država, pa i onih najrazvijenijih, ali me je Kina iz temelja promijenila. Od tada je moj život više-manje profesionalno vezan za azijskog diva. Evo, ima tome deset godina.

         Otprilike u to vrijeme, tačnije godinu ranije, kineski predsjednik i generalni sekretar Komunističke partije Kine, Xi Jinping, iznio je prijedlog da se zemlje Starog svijeta povežu na način kako su zemlje bile povezane u antičko doba ili u doba srednjeg vijeka, kada je poznati Marco Polo pohodio Daleki istok i odatle donio brojna čuda civilizacije. Faktički, riječ je o revitalizaciji Puta svile. Ideja je u svojoj suštini jednostavna: kada ljudi sarađuju, na principima trgovine i obostranog interesa, svima je dobro. Tako kaže i jedna od ključnih poruka koje je uputio predsjednik Xi sa Trećeg foruma Međunarodne saradnje "Pojas i put": "Kada je dobro u svijetu, i u Kini je dobro. A kada je u Kini sve dobro, bit će bolje i u svijetu."

Veliki i mali projekti

         I ja sam u jesen 2023. bio u Pekingu, sada već četvrti put, na Trećem forumu. Ono što je u jesen 2013. i proljeće 2014. bila ideja u začetku, nakon deset godina se pretvorilo u solidnu međunarodnu strukturu, sa jasnim pokazateljima i dostignućima, te preciznim putem naprijed. Inicijativu "Pojas i put" potpisalo je preko 150 država i međunarodnih organizacija svijeta, te se na neki način uključilo u rad institucija koje su nastale, izrazilo želju za saradnju na projektima, velikim, od državnog značaja, ili malim, onim koji su bliski običnom čovjeku. Inicijativa "Pojas i put" je i izgradnja dionice autoputa koji spaja dva glavna grada država, ali i kineski restoran u predgrađu, koji donosi ukus i miris trpeze Dalekog istoka, recimo na Dobrinju u Sarajevu.

         Peking je tih oktobarskih dana 2023. bio istinski centar svijeta. Lijepo vrijeme samo je upotpunjavalo taj ugođaj. Hotelskim hodnicima šetaju bivši predsjednici i premijeri država, eminentni stručnjaci iz svijeta ekonomije, tehnologije, iskusne diplomate, kineski domaćini, gosti iz raznih dijelova planete, eksperti za Inicijativu "Pojas i put" iz različitih uglova. Srećem kolegu iz Južne Afrike, direktora centra koji izučava "Pojas i put", koji se prisjeća da je kasnih devedesetih bio u Sarajevu, u misiji UNPROFOR-a. Kaže, tad je "prvi put vidio bijele muslimane" i doživio kulturni šok. A ja razmišljam, i to je "Pojas i put", ti susreti različitih ljudi, koji u Kini razgovaraju o Kini i svijetu.

Neizvjesna vremena

         Vrijeme u kojem se ovaj forum održavao također je značajno. Neizvjesnost s kojom se planeta susreće mnogo je veća nego prije deset godina. Svijet je proživio i preživio pandemiju nezapamćenih razmjera; u Evropi ponovo bjesni rat praćen energetskom krizom i tako ozbiljnom da bi mogla utjecati na budući izgled ovog kontinenta; Bliski istok ponovo gori, a prije svega nekoliko sedmica gorjelo je i Zakavkazje, gdje je, nakon nekoliko decenija, prestala postojati od svijeta nepriznata enklava Nagorno Karabakh... Svijet današnjice umnogome podsjeća na mješavinu slika i prilika od prije Prvog svjetskog i iz Hladnog rata. Kako pripadam generaciji čiji je veći dio života protekao u turbulencijama, raspadima država i imperija, eksploziji pošasti globalnog terorizma i hibridnih ratova, cijenim svaki doprinos lokalnom i globalnom osjećaju sigurnosti. 

         Međuljudska razmjena je značajna stavka u Inicijativi "PiP". To je ono što bi trebalo da je suština svega, čovjek, i obogaćivanje njegovog života. Naravno, to zvuči kao parola. Ali ne mora biti. Pogledajmo, recimo, pokazatelje o turističkoj posjeti iz Kine u BiH u godinama koje su prethodile epidemiji COVID-19. U 2016. godini broj kineskih turista je iznosio oko 15 hiljada. Godinu poslije broj je porastao na više od 30 hiljada. Nakon što su Kina i BiH dogovorile međusobno ukidanje viza, taj je broj prešao 50 hiljada, a u 2019. viđe od sto hiljada, što bi defitinitvno ostala dostignuti broj da nije uslijedio lockdown, a poslije njega ekonomski oporavak koji još traje. Stotinu hiljada turista predstavlja za BiH ozbiljan udio u turističkom kolaču. Tu se vidi kako bilateralne političke akcije mogu odigrati pozitivnu ulogu u zbližavanju ljudi.

         Pored politike i međuljudske razmjene, Inicijativa "Pojas i put" razvila se još i u tri oblasti: nesmetana trgovina, finansijska povezanost i infrastruktura. Razvila se u globalnim okvirima, kod nas baš i ne. Iako je Kina još svjetska fabrika za različite vrste proizvoda po principu "od igle do lokomotive", ipak malo, rascjepkano, udaljeno tržište BiH nije baš raj za trgovinu. Otud disbalans između Kine i BiH, otud i brojevi vanjskotrgovinske razmjene nisu nešto čime se nijedna strana može baš pohvaliti. Finansijska povezanost je također globalno pitanje i predmet geopolitičkih i geoekonomskih igara, u kojoj yuan pokušava da barem djelimično istisne dolar. Nama iz BiH ugla je osnovno pitanje da riješimo da kineski turisti mogu plaćati svojim karticama i, eventualno, preko mobitela, kako su uostalom već navikli u Kini. Ako napravite anketu među mlađom generacijom Kineza, onima koji su tek napunili dvadeset godina, rijetko će vam koji reći da ima keša u džepu. Sve se plaća preko mobitela.

"Prvi" projekti

         Peta oblast Inicijative "Pojas i put" je i ona koja se čini najspornijom, odnosno ona koju se pokušava napraviti najspornijom, a to je izgradnja infrastrukture. Potaknute Inicijativom "PiP", velike kineske kompanije su izašle na svjetska tržišta više nego ikad, u potrazi za lukrativnim poslovima izgradnje autoputeva, željeznica, morskih i zračnih luka, energetskih objekata, kako zelenim tako i onim klasičnim. Neke projekte su Kinezi radili i u BiH. Kako je u oproštajnom govoru prije nekoliko sedmica rekao sada već bivši ambasador Kine u BiH, Ji Ping, za njegovog petogodišnjeg mandata u BiH kineske kompanije su učestvovale u realizaciji mnogih "prvih" projekata u saradnji dvije strane: u prvoj dionici autoputa na koridoru Vc, u Hercegovini, u prvoj obnovi tramvajskih šina u Sarajevu, u izgradnji prve bolnice, u Doboju, u prvom poljoprivrednom pametnom plasteniku također u Doboju, u izgradnji prvog vjetroparka, u Livnu, u izgradnji prvog mosta, u Počitelju... Kada se ovi projekti stave na jednom mjestu, saradnja Kine i BiH izgleda impresivno. To su sve plodovi Inicijative "Pojas i put".

 Kuda će se kretati Inicijativa u narednom desetljeću? Najbolje je poslušati riječi predsjednika Xija. On je najavio osam velikih koraka koje će Kina preduzeti kako bi izgradila visokokvalitetnu saradnju.

         Prvo je izgradnja višedimenzionalne mreže povezivanja "Pojas i put". Kina će ubrzati visokokvalitetni razvoj kinesko-evropskog željezničkog ekspresa, učestvovati u transkaspijskom međunarodnom transportnom koridoru, biti domaćin Foruma za suradnju kinesko-evropskih željezničkih ekspresa i uložiti zajedničke napore za izgradnju novog logističkog koridora širom euroazijskog kontinenta povezanih direktnim željezničkim i drumskim saobraćajem. Kina će snažno integrirati luke, brodarske i trgovačke usluge u okviru "Pomorskog puta svile" i ubrzati izgradnju novog međunarodnog trgovačkog koridora kopno-more i zračnog puta svile.

Drugo, podrška otvorenoj svjetskoj ekonomiji. Kina će uspostaviti pilot zone za e-trgovinu na putu svile, sklopiti sporazume o slobodnoj trgovini i ugovore o zaštiti investicija sa više zemalja. Uklonit će sva ograničenja pristupa stranim investicijama u proizvodnom sektoru. Kina će održavati Global Digital Trade Expo svake godine. Očekuje se da će u narednih pet godina (2024-2028) ukupna kineska trgovina robom i uslugama premašiti 32 triliona dolara, odnosno pet biliona dolara.

Treće, ostvarivanje praktične saradnje. Kina će promovirati i prepoznatljive projekte i "male, ali pametne" programe za život. Kineska razvojna banka i Izvozno-uvozna banka Kine će svaka uspostaviti prozor za finansiranje od 350 milijardi RMB. Dodatnih 80 milijardi RMB bit će uloženo u Fond Puta svile.

Četvrto, promoviranje zelenog razvoja. Kina će nastaviti da produbljuje saradnju u oblastima kao što su zelena infrastruktura, zelena energija i zeleni transport, i pojačavati podršku Međunarodnoj koaliciji za zeleni razvoj. Kina će nastaviti da održava konferenciju o zelenim inovacijama u okviru "Pojasa i puta", te uspostavi dijalog i mehanizme razmjene za solarnu industriju i mrežu stručnjaka za zeleni i niskougljični razvoj.

Peto, unapređenje naučnih i tehnoloških inovacija. Kina će nastaviti da sprovodi akcioni plan za saradnju u oblasti nauke, tehnologije i inovacija "Pojas i put", održati prvu konferenciju Pojas i put o razmjeni nauke i tehnologije, povećati broj zajedničkih laboratorija izgrađenih sa drugim stranama na 100 u narednih pet godina i podržati mlade naučnike iz drugih zemalja da rade na kratkoročnim programima u Kini. 

Šesto, podrška razmjeni među ljudima. Kina će biti domaćin Liangzhu foruma kako bi se unaprijedio dijalog o civilizacijama sa partnerskim zemljama. Pored Međunarodne lige pozorišta Puta svile, Međunarodnog umjetničkog festivala Puta svile, Međunarodne alijanse muzeja Puta svile, Međunarodnog saveza muzeja umjetnosti Puta svile i Međunarodnog bibliotečkog saveza Puta svile koji su uspostavljeni, Kina je također pokrenula Međunarodnu turističku alijansu gradova na Putu svile. I nastavit će sa programom stipendija kineske vlade Put svile.

Sedmo, promicanje saradnje Pojasa i puta zasnovane na integritetu. Zajedno sa svojim partnerima u saradnji, Kina će objaviti dostignuća i izglede izgradnje integriteta Pojasa i puta i principe visokog nivoa o izgradnji integriteta Pojasa i puta, te uspostaviti sistem procjene integriteta i usklađenosti za kompanije uključene u saradnju Pojas i put.

Osmo, jačanje institucionalne izgradnje za međunarodnu saradnju Pojas i put. Kina će sa svojim partnerskim zemljama BRI-a raditi na jačanju izgradnje multilateralnih platformi saradnje koje pokrivaju energiju, oporezivanje, finansije, zeleni razvoj, smanjenje katastrofa, borbu protiv korupcije, think tank, medije, kulturu i druga polja. Kina će nastaviti da bude domaćin Foruma "Pojasa i puta" i uspostavit će sekretarijat za Forum.

Ovo je osam tačaka koje je Kina već počela da realizira. To je plan koji zalazi već u drugu trećinu dvadeset i prvog stoljeća.

Nesvrstani, ne blok

         Šta BiH može izvući kao korist? Može i dalje, sa što je moguće manje predrasuda, u svoje planove za razvoj pokušavati uključiti kinesku stranu, kineske kompanije, uvažavajući i kritike i rješavajući probleme na koje su nailazili prethodni projekti. Na (dugotrajnom i mukotropnom!) putu ka članstvu Evropskoj uniji BiH će morati usvajati standarde i prilagođavati se pravilama tog kluba. Nekada se čini da je taj klub antikineski nastrojen, ali to je samo privid. Kina i EU sarađuju i strateški su neizbježni partneri jedni drugima. Njihova saradnja se mjeri milijardama i bilionima eura, iako se ta saradnja ne podvodi pod Inicijativu "Pojas i put", više iz nekog ideološkog razloga. "PiP" na jedan specifičan način više podsjeća na Pokret nesvrstanih, nego na stranu u blokovskoj podjeli.

         Pa, šta hoće Kina? Šta su njeni interesi? Šta traži u BiH? Možda je isuviše jednostavno u svijetu sklonom teorijama zavjere, ali odgovor je vrlo jednostavan: Kina hoće da profitira kroz saradnju sa svima, uključujući i BiH. Interes je da njihove kompanije rade, i da rade kvalitetno. U BiH ne traže ništa što ne traže u drugim državama, a to su prilike za zajedničke projekte. U svemu tome, Inicijativa "Pojas i put" daje snažnu idejnu bazu iz prošlosti ljudske civilizacije, podsjećajući da su postojala vremena kada su ljudi više trgovali nego što su ratovali.