[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/05\/12\/20240417-120932.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/05\/12\/100x73\/20240417-120932.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/05\/12\/20240417-120932.jpg","size":"85.87","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Magazin / Start Video

DIJASPORA Fahir Gutić, u trci za Evropski parlament: Borio bih se i za BiH i za Sloveniju

Fahir Gutić, slovenski državljanin bosanskih korijena, jedan je od kandidata za slovenskog zastupnika u Evropskom parlamentu na izborima koji će se održati u junu mjesecu. Vjeruje da njegovom uspjehu na ovim izborima posebno mogu doprinijeti glasovi građana Slovenije porijeklom iz Bosne i Hercegovine. A on ih, kako kaže za  Start, neće iznevjeriti! Kandidat je slovenske Levice, stranke vladajuće koalicije


 

Tekst: Mevlida Novalić

Foto: Privatni album

Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar je 23. februara potpisala ukaz o raspisivanju izbora slovenskih zastupnika u Evropski parlament i odredila 9. juni kao dan glasanja. Kandidati iz Slovenije na izborima će se takmičiti za devet zastupničkih mandata. Među kandidatima je i naš sagovornik, Fahir Gutić.

- Nalazim se na listi stranke Levica na četvrtoj poziciji od mogućih devet kandidata. Nije naodmet spomenuti i to da se za Evropski parlament broje i preferentni glasovi. To znači, da se zaokruži broj ispred stranke Levica i zaokruži broj ispred mog imena - pojašnjava naš sagovornik.

slika-1.jpg
Sa predsjednicom Državnog parlamenta Slovenije, Urškom Klakoćar Zupančič

 

Fahir Gutić u Sloveniji živi već pune 42 godine. Kada je došao ovdje, Slovenci su ga prihvatili kao svog, ponudili mu školovanje, stan, sve uslove za život i napredovanje što je, u to vrijeme, za njega bila primamljiva ponuda. Danas je u zasluženoj penziji. Ali ne miruje. Gutić je trenutno potpredsjednik Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije, dugogodišnji je aktivista i borac za priznavanje Bošnjaka i drugih naroda iz bivše Jugoslavije u Ustavu Slovenije, angažuje se i u politici. Partija Levica mu je kao svom članu ukazala povjerenje i ponudila mu da bude njen kandidat za predstojeće izbore za Evropski parlament. Kako kaže Gutić, poslije dužeg nagovaranja iz stranke i ljudi iz njegovog okruženja, pristao je. Podsjećamo, Levica je stranka vladajuće koalicije u Sloveniji.

Dug put do naših prava

Dug je bio njegov put i njegova borba do ove pozicije. Rođen 21. aprila 1959. godine, kako kaže, u malom i prelijepom rudarskom mjestu Banovići, nastalom na padinama lijepe planine Konjuh. Gimnaziju u svom rodnom gradu upisuje 1974. godine i po završenom prvom razredu se preusmjerava u Saobraćajnu tehničku školu u Sarajevu, željeznički smjer. Po završetku srednje škole upisuje Saobraćajni fakultet i poslije završene dvije godine fakulteta zaposli se u Banovićima. No, nakon dvije i po godine rada Banovići mu pastanu pretijesna sredina.

- Bio sam mlad, pun elana, željan nekih novih izazova, novih putovanja. Spakujem torbu, strpam osnovne stvari, i put pod noge. Ja sam to nazvao putovanjem na Zapad. Međutim, igrom sudbine, istovremeno dobijam i posao radio-operatera na prekookeanskim brodovima gdje sam već prije imao kolegu koji je radio nešto duže vremena na brodovima - prisjeća se Gutić svojih priprema za prvi korak ka Zapadu.

U proljeće 1982. napušta firmu u kojoj je radio i odlazi u Rijeku, u Hrvatskoj, gdje bi se trebao ukrcati na brod. Brod je već pristao u luku Rijeka, ali je morao ići na popravku u brodogradilište „Treći maj“ u Rijeci. Planirano isplovljavanje broda bilo je zakazano za septembar.

- U dilemi šta da radim do mjeseca septembra, slučajno susretnem neke moje prijatelje Slovence koji mi savjetuju da dođem kod njih i da radim ta dva-tri mjeseca, pa ako mi se ne sviđa, mogu opet put pod noge. Ja mlad, Rijeka puna turista, lijepo vrijeme, lijepe djevojke šetaju, ništa se ne radi, a pare se troše i u džepu ih je sva manje. Prihvatim ponudu mojih prijatelja, jer je za nas Bosance Slovenija već tada bila Zapad - priča Gutić.

Sa raspadom bivše države i napadom tadašnje Jugoslovenske narodne armije na Sloveniju postaje dobrovoljac Slovenske teritorijalne odbrane. Zbog toga danas u Sloveniji ima priznat status vojnoga veterana, na što je, ističe on, posebno ponosan.

- Agresijom na Bosnu i Hercegovinu, kao i sva dijaspora, radim sa prijateljima na što boljoj pomoći matičnoj državi, u svakom pogledu. Da bi to bilo legalno, učestvujem u formiranju nekoliko kulturnih društava, kako bismo imali zakonsku osnovu za bilo kakvu vrstu pomoći. Prevashodno su se kulturna društva u to vrijeme bavila raznim akcijama, od humanitarne do novčane pomoći matičnoj državi - pojašnjava Gutić.

Sa prestankom rata u Bosni društva su se okrenula svojoj osnovnoj namjeni. Dolazi do formiranja Saveza kulturnih društava. Dugo vremena naš sagovornik volonterski obavlja funkciju sekretara Saveza, da bi za jedan period od četiri godine bio i njegov predsjednik. Kao dugogodišni aktivista se istovremeno uključuje i u politički, odnosno stranački rad u Republici Sloveniji. 

- Neko sam ko dobro poznaje slovenski sistem funkcionisanja države, neko ko dobro poznaje karakter Slovenaca i neko ko ima dobre odnose kako sa bivšim tako i sa trenutnim političarima koji su na vlasti u Republici Sloveniji. Zbog nekog mog iskustva, kulturna društva me ubijede da se ponovo i tu angažujem, i tako sam danas na funkciji potpredsjednika Bošnjačkog kulturnog saveza Slovenije. Potrebno je napomenuti da država Slovenija tretira svoje državljane po nacionalnoj, a ne po državnoj pripadnosti. Zbog toga i postoje razni nacionalni savezi - kaže Gutić.

c75t5647_1.jpg
Sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine

 

Bili smo samo broj

Već dugo godina on obnaša i funkciju člana Savjeta Vlade Republike Slovenije za pitanja nacionalnih zajednica bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Biraju ga kao dobrog poznavaoca problema naroda sa područja bivše zajedničke države Jugoslavije u Sloveniji. Savjet Vlade je savjetodavno tijelo koje radi na rješavanju problema koji se tiču naroda sa područja bivše zajedničke države. Veli Gutić da se od samo početka rada ovog Savjeta radilo na ustavnom priznanju Bošnjaka i drugih naroda u Ustavu Slovenije. Dodaje da zbog političke klime koja vlada u Sloveniji dalje od pokušaja nisu uspjeli.

tanja-fajon_1.jpg
Sa Tanjom Fajon, ministricom vanjskih poslova Republike  Slovenije

 

- Ne postoji organizacija, politička stranka, političar sa kojim nismo razgovarali na tu temu kako bi nam se na tom putu priznanja pomoglo. Nažalost, obećanja su jedno, a stvarnost je drugo - sa žaljenjem konstatuje naš sagovornik.

Ipak, formiranjem Saveza nacionalnih zajednica Republike Slovenije, ABČHMS (Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi) uspjeli su po prvi put otkako je nastala država Slovenija, dobiti deklaraciju, gdje se narodi i službeno poimenično pominju.

- Do tada smo bili samo broj. Da ne bi ostalo samo na deklarativnom diskursu nastavili smo, ne odustajući od naših aktivnosti, kako bismo bar dobili neko sistemsko, odnosno zakonsko rješenje. Zahvaljujući stranki Levica, na moju inicijativu, došli smo do, za sada, zadovoljavajućeg zakonskog rješenja gdje će na sjednici državnog parlamenta krajem maja spomenuti zakon biti konačno i potvrđen - sa ponosom veli naš sagovornik.

Pojašnjenja radi, Bošnjaci u Sloveniji nemaju status nacionalne manjine. Da im se ustavom prizna taj status, bili bi riješeni mnogi njihovi problemi, afirmisao bi se njihov nacionalni identitet, imali bi pravo da budu politički subjekt i kreiraju ravnopravno sa drugim narodima svoju budućnost. Istu sudbinu dijele i pripadnici ostalih nacionalnih zajednica bivše SFRJ. „Mi ne tražimo naš sabor, dvojezične natpise, dokumente i posebne škole. Tražimo samo sistemska rješenja i kolektivno dostojanstvo“, isticao je Gutić tokom dugogodišnje borbe za ustavne promjene. A te promjene glase: Članak 64.a (Položaj i kulturna prava nacionalnih zajednica, proisteklih iz raspadnute SFRJ, u Sloveniji) Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi koji žive u Sloveniji su manjinske nacionalne zajednice. Njihov položaj i kolektivna kulturna prava regulirana su zakonom.Napomenom u ustavu i naknadnom zakonskom regulativom, djeca bi u osnovnoj školi dobila pravo na dopunsku nastavu maternjeg jezika, reguliralo bi se kulturno djelovanje više od 100 društava i bolji pristup medijima.

- Da, borba je dugo trajala. Čak i predugo. No, što god se dogodilo, ova će borba uroditi plodom i zasad biti uspješno okončana. Zatim dolazi primjena zakona. Vidjet ćemo kako će to izgledati u praksi. U osnovi, zakon daje veću stabilnost i mogućnost boljeg sistemskog funkcioniranja KUD-ova i njihovih udruženja. Za ispravno razumijevanje zakona potrebno je istaknuti da do sada nismo imali ništa! Odnosno, imali smo Deklaraciju iz 2011. godine. I to je to. Uvijek smo ovisili o dobroj volji vladajućih struktura. Ne treba zaboraviti da je oduvijek pravilo da imate onoliko prava koliko sami odaberete - ističe Gutić te dodaje: - Mi plaćamo porez ovoj državi i očekujemo od ove države da nam kroz naše kulturno djelovanje to vrati nazad.

Izbori u junu

I, na kraju, da se vratimo njegovoj kandidaturi za Evropski parlament. Gutić vjeruje da bi automatski i prošao ukoliko bi uspjeli da kao stranka animiraju glasače, a posebno one koji dolaze iz BiH da izađu na izbore i da glasaju za njega.

- Bio bih prvi Bosanac, Bošnjak u Evropskom parlamentu, neko ko voli svoju matičnu domovinu i koji bi, logično, štitio i interese svoje matične države, ali i neko ko voli i poštuje, u ovom slučaju, svoju prvu domovinu Sloveniju i koji bi štitio njene interese. Bila bi to velika čast kako za mene tako i za sve građane iz BiH koji su državljani i koji žive i rade u Sloveniji - poručuje Gutić.

A ako prođe, provodio bi on tu svoju borbu, kako kaže, kroz njegov program i program stranke koju zastupa.

- Programski ciljevi su jasni: dosljedno poštovanje ljudskih prava, protiv sam svake vrste ratovanja, protiv sam svake vrste napada jedne države na drugu državu, za prava onih koje zovu da dođu u Evropu kako bi ih iskorštavali i radili za njihove uske interese...

U junu će izaći na izbore i ostali građani u zemljama Evropske unije. Približno 370 miliona birača sa pravom glasa u svih 27 država članica EU-a birat će 720 zastupnika u Evropskom parlamentu. U Sloveniji se zastupnici u Evropskom parlamentu biraju po proporcionalnom načelu sa preferencijalnim glasanjem. Birači glasaju na listama kandidata, pri čemu je cijelo područje Slovenije jedna izborna jedinica. Jedan od kandidata, naš sagovornik Fahir Gutić, slovenski državljanin bosanskih korijena, vjeruje da njegovom uspjehu svakako mogu doprinijeti posebno glasovi građana Slovenije porijeklom iz Bosne i Hercegovine. A on ih, kaže, neće iznevjeriti!

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!