POZITIVNA BIH

Do „mušterija“ dolaze na preporuku i poznanstva, ali još ne posluju tako dobro da bi mogli zaposliti veliki broj žena. Jaka je konkurencija. No, neki su ljudi prepoznali njihovu priču, zvali ih da rade. Sve to nije dovoljno da bi mogli zaposliti sve zainteresovane žene

Preduzeće Pro Fresh zapošljava uglavnom žene, mahom štićenice sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije, ali i samohrane majke, žene iz porodica žrtava rata. Trenutno su stalno zaposlene četiri žene, ali postoji baza sa više od 25 imena žena koje su spremne da počnu raditi.

- Bavimo se čišćenjem stanova, kuća, kancelarija, kafića, poslovnih prostora. Imamo i mašine za dubinsko čišćenje namještaja i automobila koje smo dobili kao donaciju od UNHCR-a. Čistimo i u nekim ambasadama. Ovog ljeta mijenjamo njihove čistačice koje su na godišnjem odmoru. Bazirali smo se na čišćenje preduzeća i kafića. Kod nas ljudi imaju predrasude i ne žele da u kuću prime ženu koja dolazi sa socijalnih margina. Zapošljavamo nove žene jer neke naše radnice dobiju stalni posao u preduzećima u kojima čistimo. Imamo mnogo žena koja imaju loša iskustva sa ranijim poslodavcima. Radile su mjesecima i nisu bile plaćene. Sad se plaše se da će im se to ponovo desiti. Pokušavamo im vratiti povjerenje u poslodavce - pojašnjava Jasmin Počo, direktor ovog preduzeća. 

DOBAR GLAS

Do „mušterija“ dolaze na preporuku i poznanstva, ali još ne posluju tako dobro da bi mogli zaposliti veliki broj žena. Jaka je konkurencija. No, neki su ljudi prepoznali njihovu priču, zvali ih da rade. Sve to nije dovoljno da bi mogli zaposliti sve zainteresovane žene.

- Vodeći se iskustvima evropskih zemalja, imali smo ideju da registrujemo socijalno preduzeće kakva postoje u drugim zemljama. Ali nemamo zakonski osnov za to, pa smo registrovali klasični d.o.o. koji je skup za ovu vrstu djelatnosti - objašnjava Pačo i napominje da je cijena rada po satu 7 KM  za jednu ženu.

U evropskim zemljama socijalna preduzeća imaju manje poreze i doprinose, prednost kod javljanja na tendere. Takva preduzeća obično za sebe zadrže dio prihoda koji im je neophodan da pokriju svoje potrebe. Ostatak usmjeravaju ka osnivaču za njegove potrebe. Osnivač preduzeća Pro Fresh je Fondacija lokalne demokratije, nevladina organizacija nastale 2003. godine iz Ambasade lokalne demokratije Barselona - Sarajevo. Fondacije se fokusirala na rad sa socijalno ugroženim ženama, žrtvama nasilja zasnovanog na polu. Više godina su provodili različite programe obuke žena. Učili su ih pisanju radne biografije, predstavljanju poslodavcu, pružali su im psihološku i pravnu podršku. Osnovali su sigurnu kuću, potom centar za besplatnu pravnu pomoć, onda edukacijski centar za žene. I, na kraju, preduzeće Pro Fresh. 

U njihovoj sigurnoj kući sa 35 mjesta, koja je jedna od osam sigurnih kuća u BiH, svakodnevno boravi između 20 i 40 žena. Prema statistikama Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo, 2016. godine je prijavljeno više od 1.400 slučajeva porodičnog nasilja. Istraživanja pokazuju da se centrima prijavljuje svaki sedmi slučaj nasilja jer ljudi nemaju povjerenja u sistem socijalen zaštite, pa u sigurne kuće odlaze tek nakon višegodišnjeg zlostavljanja, kada je u pitanju njihov ili život njihove djece. Ankete među žrtvama nasilja pokazuju da je najveći problem žena - žrtava nasilja ekonomska ovisnost i da se one koje privremeno utočište nađu u sigurnim kućama uglavnom vraćaju nasilniku. 

- Postoji nekoliko načina registracije socijalnih preduzeća. Jedan način je regularna registracija. Pokazao se kao manjkav jer je bilo zloupotreba na način da registruju socijalno preduzeće i rade kao komercijalne firme i prisvajaju dobit. Drugi način rada su poticajne mjere. To je dobar način. Ta preduzeća su oslobođena nekih poreza i imaju prednost na tenderima. Zbog nepostojanja zakona o socijalnom poduzetništvu morali smo registrovati klasičnu d.o.o. firmu. Jedino što ovo preduzeće čini drugačijim od drugih je to što je osnivač nevladina organizacija. Preduzeće od svog prihoda zadrži onoliko koliko mu treba za njegove potrebe, a ostatak daje osnovaču za razvoj novih projekata. Ovaj način omogućava nevladinoj organizaciji da radi samostalno - pojašnjava Jasmina Mujezinović, direktorica Fondacije. 

RAD NA CRNO

Preduzeće za sada ne posluje kako bi moglo jer je velika konkurencija i mnogo onih koji u ovoj oblasti rade na crno. Ljudi su, kaže Mujezinović, prijavljeni na Zavod za zapošljavanje gdje imaju zdravstveno osiguranje, a na crno rade po kućama. Imali su, kaže ona, stanovitu podršku od međunarodnih donatora, ali sva istraživanja o potencijalima socijalnog poduzetništva pokazuju da je ta podrška potrebna tokom prve tri godine rada.

- Ne ide najbolje. Razmišljamo da pokrenemo servis za šivanje i opravke stvari  jer postoji velika potreba za krojačicama i šivačicama u fabrikama namještaja - kaže Mujezinović i naglašava da u BiH država generira crno tržište i ne daje podršku samohranim majkama kojima bi besplatan vrtić bio velika pomoć. Tada bi mogle nesmetano ići na posao.