POZITIVNA BIH

Firma je obiteljsko poduzeće u vlasništvu Mirka Bakule. Postoji od 1999. godine, a Mirko je ovim poslom počeo da se bavi 1987. godine kada je imao nekoliko svinja. Danas ima preduzeće koje godišnje tovi do 5.000 svinja 

Peduzeće DIM, iz Tomislavgrada, je krajem marta 2017. godine dobilo BISNOD-ov certifikat za bonitetnu izvrsnosti. Ovim su ušli u jedan posto najuspješnijih preduzeća u BiH jer od oko 300.000 registrovanih, oni su u grupi od 3.100 preduzeća koja su predala završne račune za 2015. i potvrdili da posjeduju karakteristike firme koja može dobiti ovaj certifikat. DIM d.o.o se bavi uzgojem i tovom svinja koje prodaju ili šalju u preradu, često i van granica BiH. 

USKORO I SUŠNICA

- Između veljače i prosinca prasad uvozimo iz Njemačke i Mađarske. Tovimo ih i prodajemo, uglavnom po komadu, domaćinstvima koji drže svinje u domaćem uzgoju. Imamo fabriku stočne hrane, planiramo otvoriti  sušnicu - priča Filip Bakula, sin vlasnika preduzeća i student prehrambenog inžinjerstva u Mostaru, koji u slobodnom vremenu pomaže ocu.

Firma DIM d.o.o. je obiteljsko poduzeće u vlasništvu Mirka Bakule. Postoji  od 1999. godine, a Mirko se ovim poslom počeo baviti 1987. godine, kada je imao nekoliko svinja. Danas ima preduzeće koje godišnje tovi do 5.000 svinja u četiri objekta i priprema otvaranje objekata za preradu mesa.

- Kada otac priča o početku, spominje da je glavni problem bio nedostatak informacija i gotovo nemoguća nabavka robe. Danas sve ide „preko poziva“ i nabolje. Uđeš u štos sa papirologijom, vođenjem firme. Naučiš, prihvatiš novo i ideš naprijed - pojašnjava Filip i naglašava da se firma i proizvodnja unapređuje povećanjem broja svinja u tovu, otvaranjem novih radnih mjesta.

Za sada nisu član ni jednog udruženja jer je u Tomislavgradu tek ove godine osnovano jedno, ali Filip vjeruje da su udruženja i članstvo u njima korisna, osobito „novopečenim poduzetnicima“. Proteklih godina su dobivali poticaje za proizvodnju i razumiju ih kao dodatni kapital koji ulažu u proširenje kapaciteta.

- Poticajima smo zadovoljni! Ulagali smo ih u nove strojeve i vozila. Prošlih godina je bilo kašnjenja, ali u zadnjih par godina dosta smo zadovoljni jer su kašnjenja zanemariva - kaže Filip.

Uz mnogo truda i malu pomoć, DIM je od male porodične farme naraslo na preduzeće sa četiri objekta u dvije opštine. Dva objekta firme su na lokalitetu Roško Polje, u Tomislavgradu, dva u Grborezima, na području općine Livno. Imaju i tvornicu za proizvodnju stočne hrane, kapaciteta 500 tona, koju koriste za vlastite potrebe, klaonicu u kojoj su ove godine počeli primjenjivati HACCAP-sustav. Upošljavaju sedam osoba, planiraju zaposliti još dvije. Kad izgrade sušnicu, kreću u proizvodnju i prodaju suhomesnatih proizvoda. Gradit će i objekt za tov rasplodnih krmača i time zatvoriti ciklus vlastite proizvodnje.

- HACCAP-sistem ima stroga pravila koja zahtijevaju promjene na objektima, u proizvodnji. Morate voditi evidenciju svega urađenog, osnovati HACCAP-tim kojeg kod nas ja vodim. Utvrđuju se i kritične točke u procesu proizvodnje koje se nakon toga kontroliraju čime se praktički sprječavaju posljedice koje mogu dovesti u opasnost kupca i potrošača. To je sustav visokih standarda, kontrola i čistoće - pojašnjava Filip i naglašava da je BISNOD-ova ocjena likvidnosti i uspješnosti poslovanja poduzeća ocjena rada firme u proteklom periodu.

Za održivost firme, tvrdi Filip, zaslužna je kvaliteta svinja i zadovoljstvo kupaca, a BISNOD-ova ocjena za njih je osnova prema kojoj se prepoznaje kvalitetan poslovni partner. Objasnimo, BISNOD-ova ocjena boniteta ili analiza poslovanja se plaća, ali certifikat ne može dobiti niko ko ne zadovoljava uslove standarde. Inače BISNOD preduzeća ocjenjuje u 18 zemalja u Evropi po istim kriterijima, što je značajno za potencijalne partnere ocijenjenog preduzeća. No, bez obzira na uspostavljene visoke kvalitete, DIM ima problema.

BiH, NAŠA DOMOVINA

- Naše poslovanje se zasniva isključivo na prodaji domaćinstvima. Situacija se pogoršava s trendom iseljavanja stanovništva. Institucije vlasti u BiH moraju osigurati nova radna mjesta u drugim oblastima i time spriječiti masovno iseljavanje ljudi. Ako nemamo kome prodati proizvedenu robu, ne možemo poslovati - kaže Filip, koji sa svoje 24 godine planira ostati u porodičnom biznisu u BiH.

Ostao bi Filip u BiH uz oca i brata Maria i da nemaju obiteljsku firmu. Nešto bi, misli, pokrenuo vezano za poljoprivredu, s diplomom bi se možda zaposlio.

- Mislim da do iseljavanja dolazi najviše zbog manjka radnih mjesta, ali i ako zaposleni nisu zadovoljni plaćama. Znam da nigdje nije lako! Ipak si stranac gdje god odeš iz svoje zemlje - misli Filip, koji vjeruje da će svojim znanjem pomoći da u budućnosti firma njegovog oca otvori nova radna mjesta koja bi smanjila iseljavanje.