Vijesti / Bosna i Hercegovina

Da je život građana sve teži, potvrđuje svakog mjeseca i statistika. Naime, troškovi života u augustu 2021. godine su porasli za 454 KM u odnosu na juli mjesec, odnosno, potrošačka korpa za mjesec august iznosi 2.524 KM.

Treba dodati, da je prosječna plata isplaćena u Federacije BiH za isti mjesec (august) iznosila 999 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,57%.

Kako se snalaze građani u glavnom gradu BiH, odlučili smo provjeriti na jednoj od najprometnijih pijaca.

Situacija na sarajevskoj pijaci „Markale“ je daleko od sjajne. Slika pijace - tmurna. Šutljivi prodavači, a još manje pričljivi kupci. Sagovornika je teško naći. Većina ih smatra, kako je već sve rečeno i jasno.

Uzrok sivilu  nije samo pandemija, već i problemi poput suše, a nekada i višak padavina što dovodi do rasta cijena proizvoda na pijaci.

Od kupaca gotovo da niko nije želio ništa reći, tek dvije osobe, koje su željele ostati anonimne rekoše istu stvar – cijene su bezobrazno visoke!

Otprilike, istog mišljenja su i dva prodavača koji su željeli razgovarati. Ostalima nije do priče.

Ganija Mithat na pijaci radi više od 20 godina. Nekada je, kaže, imao svoje plastenike ali ih je prodao  jer nije „imalo smisla“.

Problem s kojim se suočavaju prodavači ali i kupci, prema njegovim riječima, nije nov i seže još u pretpandemijsko vrijeme.

- Zadnje dvije godine je katastrofa s cijenama. Nenormalno su visoke, a zarada je minimalna. Gotovo nikakva – iskren je Mithat.

Prisjeća se situacije na Markalama prije 2010. godine.

- Do 2010. na pijaci je bilo 150 stolova. Znači jedan sto, jedan prodavač. A pogledajte sada!- konstatuje naglas.

Kao problem visokih cijena ne navodi samo vrućine i suše, već krivi i uvoz.

- Vrelina i suše su velike bile. Nije loše rodio kukuruz, pšenica..., ali uvoz je čudo – rekao je te dodao - Tu je Hrvatska, tu je Srbija. Hercegovina je naša, ali karfiol je pet maraka.- 

Da bi imali kakvu-takvu zaradu, priznaje nam da je morao malo povisiti cijene. 

- Ako je kila špinata pet konvertibilnih maraka i ako ga dobiješ u kartonu od banana koji je kilu i po, znači, nije ni pet ni šest nego sedam konvertibilnih maraka. Da bi ti imao marku od kilu, moraš ga davati za više – jasna je njegova matematika.

- Ali nenormalno su visoke cijene. Vidite i sami, prazna pijaca. Ovo je i mimo korone. Hajde, računam ja, korona, pa kriza, ljudi ostali bez posla. Ali korona je mala maca...- rekao nam je Mithat.

- Ovako je bilo i prije korone.. tanko.. ovo je ona samo malo pogurala. I svi su je iskoristili, „deru raju“, jer „narod je dobro tegleća marva“. Zadnji dinar će dati, a ovaj hoće sve da mu do dinara izvuče – slikovito opisuje Ganija.

Kupovna moć se najbolje vidi na pijaci – nema ljudi, kazao je Mithat.

U jednom trenutku, cijena borovnica je iznosila čak 16 konvertibilnih maraka, što je ogroman porast, jer je prije toga kupac za kilu borovnica trebao izdvojiti 10 KM.

- Do unazad par dana borovnica je bila 16 KM, što se nije nikada desilo, budimo realni – kazao je.

- Šljiva, naša, je 3 marke- dodaje on. Kao problem poskupljenja navodi i odlazak naših ljudi ali i manjak želje i entuzijazma da se one beru u našoj državi.

- Ima voćki, ali neće niko ni da bere ni da radi. Nema više ni ljudi koji će to raditi. Čim ovi stariji ljudi umru, propast će – rekao je i dodao:

 - Mladi neće ni da rade. Sada nekome ponudi 50 KM da bere šljive, on će reći da neće, malo mu je. Otići će onda u neku drugu državu gdje će brati za isti novac i imati pola sata odmora i 11 i po posla. Ali on ode.

Razlog za odlazak, smatra Mithat, nije novac nego sigurnost.

- Najviše ljudi ide zbog sigurnosti, situacija nije normalna. Prijeti se otcjepljenjem ovim ili onim, stalno se ljudi bombarduju.

Drugi prodavač je kazao kako je teška situacija, ali da nema stalnih mušterija problem bi bio veći. No, kako kaže, to je njegova sreća, neki ih nemaju.

- Situacija je teška. Svima je isto. Srećom, imam stalne mušterije – kazao nam je.

(Tekst i foto: Erol Handžar)