Rušenje Starog mosta u Mostaru 9. novembra 1993. godine je bila šokantna vijest koja je odjeknula u svjetskoj javnosti izazvavši sablazan. Srušile su ga jedinice Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
- Podsjećanje na rušenje svjetskog mosta mira ima historijsku važnost za cijelo čovječanstvo. Sjećanje na lekcije mostarskog urbicida ne može biti prepušteno prošlosti i zaboravu. Šutnja i ravnodusnost su veoma opasne. Ako žrtva zaboravi rušenje mosta mira osuđena je na to da joj se ponovi rat. Iz mostarskog urbicida čovječanstvo još uvijek ima mogućnost izvući historijsku pouku i poruku, te osigurati bolju budućnost za sve nas, mada je rušenje mosta mira, koga je generirao ekstremni hrvatski nacionalizam i na kostima ubijenih žrtava pokušao inaugurati paradržavu Herceg Bosnu, pokazao, nažalost, ogromno negativno iskustvo- navodi Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, prenosi Nap.
Poručuje da je baš zato, danas, više nego ikada, kada zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava postoje u svijetu, potrebno formirati i jačati historijsku svijest o mostarskom urbicidu što zahtijeva da čuvamo sjećanje kao i da se procesuiraju svi oni koji su odgovorni za strašno rušenje spomenika mira.
- Sveti je zadatak intelektualaca i odgovornost istraživača da naučno istražuju mostarski urbicid na čemu se temelji istina i maksimalno sužava prostor za sve i bilo kakve aktuelne i potencijalne falsifikate, manipulacije i laži. Mi imamo svetu dužnost sprječavanja ponovnog buđenja zastrašujućih zločinačkih duhova. Negiranje mostarskog urbicida je radikalno nečovječan i apsolutno podao koncept. Zato pozivamo sve prijatelje istine i pravde, sve borce za zaštitu ljudskih prava i sloboda na akciju protiv negiranja mostarskog urbicida. Ne zbog mržnje, već zbog uspješnog suzbijanja svih vrsta diskriminacija i opresija kako bi se svijetu pokazalo da zločinac nema šanse. Zauzmite se za ljudska prava i ljudsko dostojanstvo borbom protiv negiranja mostarskog urbicida- poručuje Ramić.
Most je izgrađen između 1557. i 1566. kao majstorsko djelo mimara Hajrudina. Nakon obnove 2004. godine uvršten je na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.