POZITIVNA BIH

I jedne i druge novine su počele da izlaze na osnovu odluke druga Tita • Preko oglasa iz Srbije i Hrvatske uspjeli su kupiti nekoliko starih izdanja Malih novina • Ideja je napraviti muzej različitih štampanih izdanja rađenih u BiH s akcentom na stripovima

Izdavačka kuća Agarthi Comics, koja servisira strip-knjižaru u Sarajevu, započela je aktivnosti na prikupljanju svih izdanja Vesele sveske, Malih novina i knjiga iz biblioteke Lastavica kako bi ih digitalizovala i sačuvala od zaborava, ali i učinila dostupnim širim krugovima novih čitalaca.

MALI PARTIZAN

- Ideja je da napravimo muzej različitih štampanih izdanja rađenih u BiH s akcentom na stripovima. Prostor je u pripremi. Stripova u BiH je bilo, ali ne toliko kao u Srbiji i Hrvatskoj i sve to je bilo vezano za dječiju štampu. Najpoznatije izdanje je Strip art, koji je štampalo Oslobođenje i koji je izlazio od 1971. do 1973. i od 1979. do 1984 . godine. Taj strip je radio Ervin Rustemagić, koji sada živi u Sloveniji. On je, kažu, vrhunski strip-producent. Počeo je tako da je Oslobođenju ponudio da uređuje strip-reviju i njima se ideja dopala, ali on nije imao 18 godina, pa su mu rekli da ga ne mogu potpisati kao urednika i on je otišao. Vratio se godinu kasnije i počeo da radi. Sa tom tzv. drugom sezonom Strip arta je u Italiji dobio nagradu za najbolju evropsku strip-reviju i to je ona naša čuvena: mrsko mi je početi, ali kada se dohvatim nečega to uradim najbolje. E preko tog Strip arta smo došli i do Vesele sveske i Malih novina - priča Armin Šehalić, direktor Izdavačke kuće Agarthi Comics, inače pilot.

Kaže da je sve počelo sa stripom Mali partizan Abdulaha Kozića, koji je objavljivan u Malim novinama.

- Pokrenuli smo biblioteku stripa Bosančica, u kojoj objavljujemo stara i nova djela crtača i scenarista sa naših prostora. Ideja je da tom bibliotekom potaknemo domaće crtače stripa da rade jer smo sada u jednom mrtvom kolu u kom se stripovi slabo čitaju, pa ih niko ne izdaje, niko ih ne crta. Tako ubijamo domaću umjetnost stripa. Imamo sjajne crtače koji crtaju za svjetske izdavače stripa poput Enisa Čišića, koji radi za Marvela, Senada Malića, iz Tuzle, i Milorada Macanovića, iz Laktaša, koji rade za francuske izdavačke kuće. Objavili smo neke naslove, pojavljuju se i novi crtači, objavili smo i strip Valter brani Sarajevo, koji je čitan kao i Zagor koji je uvijek bio najčitaniji i taj strip smo u po tri primjerka poslali u sve osnovne škole u BiH, za biblioteke, da bismo djecu potakli da ponovo čitaju stripove. Dešava nam se na sajmovima knjiga da dođu nastavnici i u razgovoru kažu da maštaju o tome da uhvate dijete kako krije strip pod klupom i čita ga tokom nastave. A kako sam skupljao te stare bh. stripove, prijatej mi je skrenuo pažnju na stripo „Mali partizan“, kog je crtao Abdulah Kozić i koji je objavljivan u Malim novinama. Tako je sve počelo - kaže Armin.

On naglašava da Malog partizana ima 14 albuma i da je skoro zaboravljen.

- Ako ga ne objavimo, nestat će - siguran je Armin.

UNIŠTENA ARHIVA

Na pitanje šta ako to bude ocijenjeno kao politički nepodobna literatura, kaže:

- Koga je to briga?

Arminovo istraživanje o Malim novinama i Veseloj svesci je počelo prije pola godine.

- I jedne i druge novine su počele da izlaze na osnovu odluke druga Tita. Vesela sveska još 1952. godine, što je za mene fascinanto jer je to bilo vrlo brzo po završetku rata, a Male novine 1964. godine. Vesela sveska je izlazila jednom mjesečno, 14 izdanja tokom godine, sa tim da je pravila pauzu tokom raspusta i svaku godinu je počinjala brojem jedan. Tokom 40 godina, do rata u BiH, do 1992. godine to je 540 izdanja. Još nisam vidio ni jedno izdanje Vesele sveske iz prvih deset godina. Ne znam kako su izgledale. Za Male novine ne znam koliko je bilo brojeva, sada imam 1200. broj, ali ne znam koji je posljednji. I Male novine i Vesela sveska su izlazili i kratko vrijeme poslije rata u BiH, ali to više nije bilo to. Prikupljanje Malih novina će biti teže nego Vesele sveske. Ipak su to novine i one se često koriste za mnogo šta osim za čitanje. Vesela sveska je koričena, to je radilo Oslobođenje, koje je bilo izdavač i jednih i drugih, tako da je moguće naći sačuvane primjerke. Već sada imamo nekoliko ukoričenih knjiga - priča Armin.

Traganje za sada ide dosta teško. Našao je Armin predratnog arhivara Oslobođenja, koji je sada u penziji i on mu je rekao da je arhiva dječije štampe bila na desetom spratu neobodera i da je sve uništeno.

- Arhiv BiH ima sva izdanja dnevnika Oslobođenje, Arhiv Sarajeva i Arhiv FBiH nemaju ništa, Nacionalna biblioteka BiH u evidenciji ima skoro sve Vesele sveske i nešto Malih novina. No, ne znaju da li ih zaista i imaju. Ako ih budu imali, ne mogu nam dati da ih iznesemo iz zgrade. Sami ne mogu raditi digitalizaciju jer sada rade svoja izdanja i došli su negdje do pred Drugi svjetski rat. U ovom trenutku najstarije Vesele sveske koje imamo su iz 1963. i 1964. godine, a najmlađe iz 1988. Uspjeli smo kupiti i nekoliko starih izdanja Malih novina, nešto što smo našli u oglasima iz Srbije i Hrvatske. Koliko god se pribojavam da ćemo teško naći Male novine, toliko me tješi podatak da su one štampane u tiražu od 400.000 primjeraka što je bilo mnogo i za Jugoslaviju. Iako su druge republike imale neke svoje školske novine, znam da su Male novine i Vesela sveska, za koju ne znam koliki im je bio tiraž, osim u BiH, čitale i u susjednim republikama. Saznao sam i za tri  čovjeka koji imaju ukoričenih sedam ili osam tomova Malih novina. Malo ko je čuvao Male novine kada ih pročita, format je nezahvalan. Veliki broj tih kolekcija Malih novina je nestao. Nešto što je preživjelo rat je ukradeno iz  Oslobođenja. Vesela sveska je ipak drugačija i formatom i sadržajem - objašnjava Armin.

Fasciniran je umjetničkim dijelom priče o ovim izdanjima.

DIGITALIZACIJA LASTAVICE

- Urednik revije „Bosona“ Alija Balta je radio u Oslobođenju kao grafičar i urednik. Pričao je da je Vesela sveska štampana slovoslagačkom tehnikom i kada ostane prazan prostor dođe neko od crtača i napravi crtež, odmah tu u štampariji. To je bio nevjerovatan način rada. Male novine su bile propaganda za mlade u to doba, ali Vesela sveska je bila posebno štivo, obilje lijepih pjesmica i priča, sve ilustracje nacrtane u štampariji od autora koji su radili za Veselu svesku i sve je bilo originalni proizviod. U impresumu vidite da je u Savjetu Vasele sveske bilo 15 do 20 ljudi koji su bili autoritet tog vremena poput Desanke Maksimović  - kaže Armin.

Osim novina, izdavačka kuća Agarthi Comics će pokušati da digitalizuje knjige objavljene u biblioteci Lastavica. Riječ je o više od hiljadu naslova autora iz cijelog svijeta namijenjenih djeci.

- U ovoj biblioteci je izdato 1.500 naslova sa tim da su neki reprintovani i da se mijenjao dizajn naslovnice. Kozić je uradio 100-tinjak naslovnica i ilustracija za knjige iz te biblioteke. Prvi naslov iz te biblioteke je „Posljednji Mohikanac“, objavljen 1954 godine. Probat ćemo da digatilzujemo prvih hiljadu naslova - pojašnjava Armin.

Sve aktivnosti finansiraju sami. Kupili su neke knjige uvezane Vesele sveske i nešto Malih novina, tragaju po oglasima. Čini se da će prvih deset godina Vesele sveske biti problem.

STRIPOVI NA SAJMU

-  Spremni smo i da se mijenjamo, da za knjige ili novine damo neke naše stripove. Ideja je da sve skupimo, digitalizujemo i učinimo dostupnim što većem broju ljudi, da to sačuvamo kao dio bh. istorije. Ni jednom djetetu danas ne bi bilo dodsadno da čita Veselu svesku, ni jedan se roditelj ne bi postidio da svom djetetu donese na čitanje taj časopis. Digitalizacija će tražiti mnogo vremena. Obrada i pripremanje pristojne digitalne knjige je ozbiljan posao. Govorim o najmanje 10-ak hiljada stranica. Radimo i na kreiranju mogućih kanala komunikacije sa potencijalnim čitaocima jer želimo da svi sadržaji budu dostupni besplatno ili uz simboličnu naknadu,  tek da imamo evidenciju ko i šta čita. Mnogo je ljudi koji su oduševljeni ovom idejom, a to smo i očekivali jer mi svake godine idemo na aprilski salam knjige u Skenderiji i, uz nova izdanja, izložimo i stare stripove i nevjerovatno je gledati ljude kako se raznježe i promijene kada uzmu u ruke ta stara izdanja - veli Armin.

Svi koji imaju primjerke Vesele sveske, Malih novina ili knjiga iz biblioteke Lastavica mogu kontaktirati Armina Šehalić putem web-strane www.agarthicomics.ba  i mogu ustupiti te sadržaje na skeniranje i dobiti ih natrag.