Vijesti / BiH

Grad Banja Luka u kojem živi oko 200.000 stanovnika ima Urbanistički plan iz daleke 1975. godine, a istovremeno se užurbano grade stambene zgrade na osnovu čestih izmjena regulacionih planova.

Stručnjaci, ali i građani sve češće tvrde da je neophodno što prije da se usaglasi u široj javnosti novi Urbanistički plan kako bi  na transparentan način svi znali kako će se grad razvijati u narednih 15 godina.

- Investitor kupi zemljište u gradskom naselju na kojem je bila jedna kuća, odnosno jedno domaćinstvo. Izlobira izmjenu regulacionog plana i na tom mjestu napravi zgradu od šest spratova, a priključi se na postojeću infrastrukturu u ulici. Takvih primjera je mnogo i sve ih je više, pa zato čim jača kiša padne imamo izlijevanje podzemnih voda - kaže Banjalučanka Dragana P.

Saša Čvoro, dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, saglasan je da je neophodno što prije donijeti Urbanistički plan grada.

- Urbanistički plan treba usaglasiti sa svim instancama koje postoje u lokalnoj samoupravi. To je preko javnih rasprava, nacrta i da se tek onda sa tim krovnim dokumentom usaglasi niža regulativa, a to su prije svega regulacioni planovi - objašnjava Čvoro.

On napominje da Pravilnik o sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije Republike Srpske jasno propisuje da je krovni dokument na nivou svake lokalne samouprave Urbanistički plan.

Posljednji doneseni Urbanistički plan grada Banja Luka je iz 1975. i važio je do 1990. godine, a poslije su predlagani određeni nacrti.

- Ako sam dobro upućen, trenutno je u fazi izrada novog urbanističkog plana koji je pokrenut prije nekoliko godina. Kada bude usvojen, iz tog krovnog dokumenta treba da ishode svi ostali regulacioni planovi - navodi Čvoro.

Kaže da svako može da predloži inicijativu za izradu, odnosno izmjenu regulacionog plana i da se to dešava na nivou Skupštine grada.

- U tom smislu je potpuno legitimno pravo da iz određenih interesa, koji mogu privatni, javni, zajednički, pokretanje inicijative. Možda jeste zaista problem koliko se struka pita o svemu tome u kom pravcu ide grad Banja Luka - naglašava Čvoro.

Dodaje da iz Urbanističkog plana, koji se donosi na period od 15 godina, svi građani mogu jasno da vide kako se u tom periodu planira razvijati njihov grad, odnosno gdje će da budu stameno-urbane zone, sa kojim sadržajem, a gdje industrijske i slično.

Dekan Čvoro na kraju kaže da ovaj fakultet stoji na raspolaganju da pomogne i doprinese razvoju grada Banja Luka.

Inače, zgrada Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, čiji je autor upravo Saša Čvoro, predstavlja BiH na konkursu za dodjelu 33. međunarodne Graditeljske nagrade Cemex, kojom se nagrađuju najkvalitetniji građevinski projekti na svjetskom nivou. Dodjela priznanja zakazana je za kraj godine u Meksiku.

Istovremeno, gradska administracija je na javni uvid izložila nekoliko planiranih izmjena regulacionih planova u gradskoj zoni. Planirane izmjene izazvale su nezadovoljstvo građana jer se, tako, u samom centru, na lokaciji stare autobuske stanice, planira graditi neboder.

U drugom naselju koje je u izgradnji iz Regulacionog plana se briše gradnja osnovne škole i smanjuje se objekat vrtića, a dodaju se stambene zgrade. U trećem se na zelenoj površini želi sagraditi neboder.

U svim ovim naseljima građani su angažovali stručnjake i pišu primjedbe na predložene izmjene, nakon čega će biti organizovane javne rasprave. Konačnu riječ treba da donesu odbornici.

U javnosti se pojavila i inicijativa bivšeg gradonačelnika Banje Luke Igora Radojičića da se stavi moratorijum na izmjene regulacionih planova dok se ne donese novi Urbanistički plan.

- Podsjećam da smo za vrijeme mog mandata došli do nacrta urbanističkog plana poslije 50 godina. Za tri godine u ovom mandatu nisu uspjeli zbog interesa krupnog kapitala usvojiti novi Urbanistički plan. Taj plan bi trebalo da postavi kakva-takva pravila i red u gradu oko spratnosti, zona, prioriteta gradnje, oko saobraćajnica, parkiranja i slično - ističe Radojičić.

Dodaje da je “ovaj primarni strateški dokument” neophodno donijeti u narednom sazivu.

- Sada ko god skupi 16 ruku u Skupštini Grada, računa da će promijeniti regulacioni plan. To ne valja za grad - poručuje Radojičić.