Intervju

Mate Rimac, inovator porijeklom iz Livna, u prisustvu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića te brojnih drugih gostiju, predstavio je u srijedu robotaksi nazvan Verne, prema slavnom piscu, koji bi trebao početi voziti po Zagrebu 2026. godine. Iako predstavljanje nije baš prošlo prema planu jer se robotaksi oglušio na Rimčeve naredbe kada ga je pozvao putem aplikacije,ovo je bila prilika da o robotici, razvoju robotike u Bosni i Hercegovini, ali i onome što nas čeka u skoroj budućnosti, porazgovaramo sa Anesom Hadžiomerovićem, predsjednikom Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju (CERIT) iz Mostara.

Za početak, možete li nam ukratko opisati trenutno stanje i razvoj robotike u BiH?

Robotika u Bosni i Hercegovini doživljava značajan napredak u posljednjih nekoliko godina. Kao neko ko je duboko uključen u ovaj sektor, s ponosom mogu reći da smo napravili ogroman korak naprijed u odnosu na situaciju od prije samo nekoliko godina. Danas smo svjedoci sve većeg prisustva robota u kompanijama širom zemlje, što je jasan znak da se procesi polako ali sigurno robotiziraju.

Danas smo svjedoci sve većeg prisustva robota u kompanijama širom zemlje, što je jasan znak da se procesi polako ali sigurno robotiziraju.

Možete li nam taj napredak približiti kroz neku konkretnu ilustraciju?

Jedan od najočiglednijih primjera ovog napretka je kompanija SU-AD.doo, pod vodstvom gospodina Suada Bešlića. Njihova vatrogasna vozila postala su sinonim kvalitete, a složenost dizajna i izrade ovih vozila može se usporediti s kompleksnošću proizvodnje električnih hiperautomobila. Ova poređenja možda zvuče neobično, ali zaista, izrada vrhunskih vatrogasnih vozila zahtijeva izuzetnu preciznost, inženjersku ekspertizu i inovacije, što se na kraju odražava i na cijenu.

Da li to znači da robotika ima veliki potencijal čak i u maloj zemlji poput BiH?

Bosna i Hercegovina, iako još nije članica Europske unije, pokazuje ogroman potencijal. Ulazak u EU bi dodatno ubrzao razvoj i omogućio pristup većim fondovima koji bi bili značajan vjetar u leđa našim kompanijama. Međutim, i bez tih fondova, naše firme postižu impresivne rezultate, što je dokaz da posjedujemo potrebne resurse i talent za natjecanje na globalnoj razini.

Jedan od najočiglednijih primjera ovog napretka je kompanija SU-AD.doo, pod vodstvom gospodina Suada Bešlića. Njihova vatrogasna vozila postala su sinonim kvalitete, a složenost dizajna i izrade ovih vozila može se usporediti s kompleksnošću proizvodnje električnih hiperautomobila.

Kako komentarišete „neposlušnost“ robotaxija Mate Rimca?

Ovo predstavljanje izazvalo je veliki interes javnosti i medija. Nažalost, njegovi robotaxiji nisu došli da se predstave široj publici na najavi, iako ih je on automatski pozvao putem aplikacije. Kao što bi neki rekli: "Ja, i?" Greške i propusti se dešavaju, ali ovo nije umanjilo značaj samog događaja. Prisjećamo se sličnih situacija, kao što je predstavljanje Cybertruck-a od Elona Muska, kada je prozorsko staklo, koje je trebalo biti neprobojno, puklo prilikom demonstracije. Ipak, to nije spriječilo ljude da naruče gotovo 150.000 jedinica tog kamioneta isti dan. Slično, predstavljanje Rimčevog robotaxija može biti viđeno kao veliki marketinški trik, ali i kao korak naprijed u razvoju autonomnih vozila.

Šta nam je potrebno za brži razvoj?

Ovaj napredak ne bi bio moguć bez ulaganja u obrazovanje i istraživanje. Sve više mladih ljudi u Bosni i Hercegovini interesuje se za robotiku i srodne tehnologije, što je ključ za budući razvoj. Univerziteti i istraživački centri širom zemlje počinju nuditi studijske programe i kurseve koji se fokusiraju na robotiku, čime se stvara nova generacija stručnjaka koja će voditi ovaj sektor naprijed. Zaključno, iako smo još daleko od potpune robotizacije, Bosna i Hercegovina bilježi značajan napredak. Uz kontinuirani razvoj i prilike za financiranje, vjerujem da ćemo u bliskoj budućnosti vidjeti još veći broj robota u našim kompanijama i svakodnevnom životu. Optimističan sam i uvjeren da je pred nama svijetla budućnost u kojoj će robotika igrati ključnu ulogu u razvoju naše ekonomije i društva.

Sve više mladih ljudi u Bosni i Hercegovini interesuje se za robotiku i srodne tehnologije, što je ključ za budući razvoj. Univerziteti i istraživački centri širom zemlje počinju nuditi studijske programe i kurseve koji se fokusiraju na robotiku, čime se stvara nova generacija stručnjaka koja će voditi ovaj sektor naprijed.

Za kraj, imate i jednu važnu objavu?

Ponosno možemo reći da smo i ove godine dobili poziv da učestvujemo na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi gdje učestvuje 190 zemalja. Spremamo srednjoškolce za Međunarodnu robotičku olimpijadu koja će se održati u Atini od 26-29 septembra. Pripreme su već krenule. Pokazali smo prethodnih godina da imamo talente osvojivši 1. mjesto 2021. godine u konkurenciji od 177 zemalja učesnica. Zato molim političare i privatni sektor da podrže ovu omladinu da se mogu adekvatno spremiti za takmičenje kao i da odu na samo takmičenje, jer odlazak na jedno takvo takmičenje traži i finansijsku podršku.