Vijesti / Regija

Doživotni predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije Josip Broz Tito umro je na današnji dan prije 38 godina.

Kako je tada bilo objavljeno, Tito je umro 4. svibnja u 15 sati i pet minuta.

Na čelu Jugoslavije bio je 35 godina, izveo je zemlju iz Sovjetskog bloka i bio jedan od lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

Sahrani Josipa Broza Tita, 1980. godine, nazočilo je više od 200 istaknutih ličnosti iz cijelog svijeta, među kojima su bili Indira Mahatma Gandhi, Margaret Thatcher, Leonid Brežnjev.

Kako prenose beogradski mediji, poštovaoci lika i djela Josipa Broza Tita tradicionalno na ovaj dan od ranih jutarnjih sati obilaze njegov grob u Kući cvijeća na Dedinju u Beogradu, a u najvećem broju posjetioci dolaze iz zemalja nastalih poslije raspada Jugoslavije.

Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu, maja 1892. godine. Njegov rođendan slavljen je 25. svibnja, kao "Dan mladosti".

Naše čitaoce podjestit ćemo i proglasa CKSK Jugoslavije, koji se emitirao na svim televizijama: 

Dana 4. maja 1980. godine u 15:05 sati u Ljubljani prestalo je da kuca veliko srce predsjednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i predsjednika Predsjedništva SFRJ, predsjednika Saveza komunista Jugoslavije, maršala Jugoslavije i vrhovnog komandanta oružanih snaga SFRJ Josipa Broza Tita.

Teški bol i duboka tuga potresa radničku klasu, narode i narodnosti naše zemlje, svakog našeg čovjeka, radnika, vojnika i ratnog druga, seljaka, intelektualca, svakog stvaraoca, pionira i omladinca, djevojku i majku.

Čitav ljudski vijek Tito je borac za interese i historijske ciljeve radničke klase i svih radnih ljudi, za najplemenitije ideale i težnje naših naroda i narodnosti. Tito je naš najdraži drug. Sedam decenija gorio je u revolucionarnom radničkom pokretu. Šest decenija jačao je redove jugoslovenskih komunista. Više od četiri decenije vršio je na najdostojniji način najodgovorniju dužnost u našoj Partiji. Bio je herojski vođa u velikoj narodnooslobodilačkoj borbi i u socijalističkoj revoluciji. Tri i po decenije stajao je na čelu naše socijalističke države i uveo našu zemlju i našu borbu za novo ljudsko društvo u svjetsku historiju, iskazajući se i potvrđujući i sam kao naša najveća historijska ličnost.

U najsudbonosnijim razdobljima našeg opstanka i razvitka, Tito je smjelo i dostojanstveno nosio proletersku zastavu naše revolucije, istrajno i dosljedno vezan za sudbinu naroda i čovjeka. Borio se cijelim svojim životom i djlom, živio žarom i humanizmom velikog revolucionarnog stvaraoca i narodnog vođe.

Tito nije bio samo vizionar, kritičar i tumač svijeta. On je sagledavao objektivne uslove i zakonitosti društvenih kretanja, pretvorio velike ideale i misli u akciji milionskih narodnih masa koje su, s njim na čelu, ostvarile epohalne progresivne društvene preobražaje.

Njegovo revolucionarno djelo biće za sva vremena upisano u historiji naroda i narodnosti Jugoslavije i u historiji slobodoljubivog čovječanstva.

U narodnooslobodilačkom ratu svi naši narodi i narodnosti borile su se za svoje vlastito nacionalno oslobođenje i za novu Jugoslaviju, slobodnu zajednicu bratskih i ravnopravnih naroda i narodnosti. Sadašnje i buduće generacije neće zaboraviti da je bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti zavjetno opredeljenje naše revolucije i druga Tita. On se borio protiv politike nacionalnog ugnjetavanja u bivšoj Jugoslaviji. Uvijek je bio čvrsto uvjeren da naši narodi i narodnosti mogu očuvati svoj opstanak i nezavisnost, slobodno i nesmetano izgrađivati socijalističke samoupravne odnose, samo oslanjajući se na socijalističko zajedništvo, solidarnost i uzajamnost. Drug Tito je isticao da nam je zajednički životni interes čuvati i učvršćivati jedinstvo i izgrađivati Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju, kao zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti. Znao je da nas na to upućuje sudbinska povezanost, međusobna historijska bliskost, vijekovna borba protiv stranih zavojevača, osćanje da svako mora biti gospodar u svojoj kući. Rukovodio se marksističkim principima neraskidive povezanosti klasnog i nacionalnog. Nepokolebljivo se borio protiv nacionalizma i šovinizma, netrpeljivosti, dominacije i hegemonije jedne nacije nad drugom. Ustajao je protiv svih pojava unitarizma i separatizma.

Naše čvrsto socijalističko zajedništvo ostvareno kroz borbu i revoluciju trajna je garancija naše budućnosti. Sudbonosno značenje bratstva i jedinstva Tito je uvek naglašavao kao najveću revolucionarnu tekovinu koju treba čuvati kao zjenicu oka.

Socijalističko samoupravljanje istodobno traži i veliku odgovornost, solidarnost, duboki smisao za zajedništvo, njegovanje i razvijanje kolektivnog rada i odgovornosti. To je jedina od posljednjih poruka koju je ostavio drug Tito.

Narod i narodnosti Jugoslavije, radnici, radni ljudi i građani, pripadnici oružanih snaga, omladino, u svemu što je Jugoslavija danas, sa čime se ponosimo, što razvijamo i što smo odlučni svim silama braniti - nalazi se Titovo djelo: socijalistička federativna zajednica ravnopravnih naroda i narodnosti, bratstvo i jedinstvo, socijalističko samoupravljanje, nesvrstanost, naša nezavisnost, napredak i izgradnja naše zemlje, čvrstina naše armije, opštenarodna odbrana i društvena samozaštita. U svemu sa nalazi revolucionarni i stvaralački genij Titov.

Bio je hrabar, postojan, pravedan i čovječan. Svi smo ponosni na Titov historijski lik. Tito nije samo heroj oslobodilačkog rata i neimar socijalističke izgradnje, on je mnogo više — simbol, inspiracija, primjer koji podstiče i hrabri. Tito je nepresušni izvor revolucionarnih nadahnuća.

Komunisti Jugoslavije, obavezni smo prema Titu, našem i njegovom djelu, prema narodima i narodnostima, radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima Jugoslavije, prema progresivnim ljudima i prijateljima širom svijeta, prema istoriji!

Samo jedinstvom, pojačanim kolektivnim radom, odgovornošću i punom mobilnošću Saveza komunista možemo ispuniti golemu prazninu koja je smrću druga Tita ostala u našim redovima!

U našoj domovini, u ovom trenutku svečane tišine, kucaju srca koja je volio i koja ga vole, trepere njegovim zanosom i njegovom opšteljudskom plemenitošću.

Čast je pripadati revoluciji i vremenu u kojem je djelovao drug Tito, pripadati zajednici koju smo s njim stvarali na bojnom polju i gradili u miru. Čast je pripadati zemlji koju je on tako sjajno predstavljao. Čast je i ponos imati u svojoj historiji Tita.

Bilo je časno boriti se i živjeti s Titom.

Današnje i buduće generacije, duboko zahvalne drugu Titu, nastaviće njegovo neumrlo delo.

Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i

Predsedništvo Socijalističke Federatvne Republike Jugoslavije