Politika / Kuda vodi radikalizam

Bosna i Hercegovina je, nažalost, uvijek bila pogodno tlo za širenje radikalnih ideja. Povijesno gledano, to je činjenica koja se ne može izbjeći, smatra vojni analitičar Nedžad Ahatović. U tom kontekstu radikalizam ima različite historijske izvore, načine na koje se manifestuje, različite ideološke podloške, ali u suštini je BiH vrlo pogodno tlo za razne vrste radikalizama. Poticanje radikalizma u BiH ide iz krajnosti u krajnost i na različite načine, od poštivanja lika i djela nekih ljudi koji su na ovim prostorima ostavili svoj krvavi trag, do primjesa novih ideologija koje dolaze preko društvenih mreža i koje se uglavnom tiču islamskog radikalizma i donekle imaju uticaja na omladinu koja je osviještena u vjerskom smislu, ali taj uticaj je još uvijek samo površinski. Ahatović upozorava da se radikalne ideje uz pomoć interneta brzo šire i u BiH i u regionu, ali i u svijetu. Stoga se, kaže, tome treba posvetiti više pažnje.

TAOCI

- Ako idemo po redoslijedu, imate Mevlida Jašarevića i njegov teroristički akt pucanja na ambasadu SAD-a. To je konkretan vid ispoljavanja takvog radikalizma. Isto tako imate 30.000 registrovanih članova četničkog Ravnogorskog pokreta koji se povremeno sastaju, slave određene datume naše bliske i dalje povijesti kada je u pitanju njihovo učešće u svemu onome što se dešavalo u BiH, kada su u pitanju zadnja ratna dešavanja i Drugi svjetski rat - navodi Ahatović.

Naš sagovornik napominje da je svaki radikalizam u političkom smislu politički profitabilan.

- Uzmite za primjer odnos Hrvatske prema BiH i sve će vam biti jasno. Hrvatska je pokušala da kod zemalja Zapada na određeni način agituje da se u BiH radikalizam razvija velikom brzinom, da je uhvatio puno maha, a bez nekih konkretnih dokaza. U suštini je ta kampanja propala zbog toga što su zemlje Zapadne Evrope i SAD bolje upućene kad je u pitanju situacija u BiH. Imaju oni ovdje svoje ljude, ambasade, diplomatsko-konzularna predstavništva. BiH je suverena država koja ima diplomatske odnose sa tim zemljama, tako da oni znaju šta se dešava u BiH, nekad možda bolje nego državne institucije - ilustruje on.

I sa žaljenjem konstatuje da su BiH i svi njeni građani taoci nacionalističkih politika koje se baziraju na ideji separatizma određenih teritorijalnih dijelova BiH. Na ideji separatizma, pojašnjava naš sagovornik, pojedini politički lideri i stranke ostvaruju visoke rezultate na izborima, upravo zbog toga što nacionalne tenzije dižu do maksimuma, da bi kasnije, kada dođu u priliku da koaliraju između sebe, počeli polako da ih spuštaju. U tom kontekstu se, kaže, može govoriti o izraženom radikalizmu kada je BiH u pitanju. Za sada sve završava na verbalnom sučeljavanju i Ahatović nije siguran da će tako i ostati jer se, upozorava on, pod stranim uticajem to može izroditi u svašta.

- Svjedoci smo da u posljednje 3-4 godine politička scena u BiH poprima drugačije dimenzije od onoga što je to bilo u prošlosti. Priprema se teren za radikalne poteze sa kojim bi se u narednom periodu država BiH mogla suočiti. Dalje, ako imamo konstantno naoružavanje MUPRS u zadnjem mandatnom periodu protekle vlasti pod Miloradom Dodikom, gdje se otprilike 7-10 miliona maraka svake godine izdvajalo za potrebe naoružavanja MUPRS, onda je jasno da se na taj način želi stvoriti jedan određeni paralelni sistem vojnog i djelovanja. Bojim se da su stvoreni svi preduslovi da dođe do konflikta. Naravno, do konflikta neće doći ukoliko se interesi velikih sila ne budu konfrontirali u BiH. Jedino oni mogu dovesti do nekog radikalnijeg sukoba kada je BiH u pitanju. Sve ostalo će za sada ostati na ovom verbalnom ratu, gdje imate stalne i konstantne izjave političara iz RS-a o eventualnoj secesiji, koja može ići i mirnim i nasilnim putem, a u tome imaju podrške Srbije i Moskve - podsjeća Ahatović.

SIROMAŠNI IMAJU SLAB IMUNITET NA RADIKALIZAM

Prema njegovim riječima, na širenje radikalizma u BiH ponajviše utiče ekonomski i socijalni milje u kojem se pojedinac kreće. Što je nivo socijalnih i ekonomskih primanja niži, to je za bilo koji radikalizam, politički ili vjerski, povoljnija situacija.

- U tom kontekstu, kada govorimo o tom uticaju, on se ispoljava i preko vjerskih zajednica, i preko medija i preko alternativnih medija. Vi sada imate distribuciju tih radikalnih materijala i preko CD-ova, hard discova, koji se širi. U BiH je Ministarstvo sigurnosti pokušalo i na kraju je i dosta stalo u kraj distribuciji takve vrste materijala. Na radikalizaciju pojedinca najčešće utiču društvene mreže, gdje se informacije šire velikom brzinom. Na osnovu toga formirate sekundarno mišljenje o određenoj temi koje ne mora uvijek biti zasnovano na argumentima. Na taj način se, uz konstantno filovanje sa tim poluistinama i poluinformacijama, dovodi pojedinca da počini neki pojedinačni ili kolektivni teroristički čin - kaže naš sagovornik.

A sigurnost građana je obaveza svih državnih institucija, počevši od Ministarstva sigurnosti za koje Ahatović kaže da su mnogo toga uradili po pitanju bolje sigurnosti, preko entitetskih ministarstva, pa naniže. Prema njegovim riječima, problem nastaje u trenutku kada nadležnost ministarstava prestane, a slučajevi se prenesu na tužilaštva.

- Ministarstvo sigurnosti je prva brana koja dočekuje sve te prijetnje. Nekada i oni podbace, potkrade im se greška, naprave propust koji ne bi smio da im se desi. A nekada urade i dobru stvar pa prijatno iznenade kada vidite šta je sve poduzeto. Mogu vam dati primjer ovih 246 ljudi koji su otišli u Siriju, njih 46 se vratilo, a od tih 46 procesuirano ih je 27 zbog ratovanja na stranim ratištima u skladu sa zakonom koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovi koji su se vratili su pod stalnom prismotrom, imaju i imena ljudi koji se još uvijek nalaze u Siriji, prate njihova kretanja, znaju gdje su im porodice. Mislim da na tom polju i naša obavještajna agencija, u suradnji sa Ministarstvom sigurnosti, poduzela puno u zadnje 2-3 godine - ističe Ahatović.

 DRAGOCJENA ISKUSTVA

Kada je riječ o iskustvima razvijenih zemalja u borbi protiv radikalnih pojava, Ahatović kaže kako su se prije toga trebala iskoristiti pozitivna iskustva prošlog sistema. Tu misli na dio koji se tiče unutrašnje i vanjske sigurnosti SFRJ koja je bila na visokom nivou sve dok unutar te zajednice nekome to više nije bio interes. Postoje, kaže, i moderni oblici i radikalizma i suprotstavljanja terorizmu. Navodi kako tu prije svega misli na kontinuirane antiterorističke kampanje, pozitivan PR kada je u pitanju saradnja između muslimanskih zajednica u zapadnoj Evropi zajedno sa državom, inkluziju tih zajednica, ustavnopravni okvir i sistem zemalja zapadne Evrope, što je i bio primarni cilj, da se pokaže neravnopravnost muslimana kada je u pitanju njihov status u okviru zakonodavnih i drugih struktura zemalja Zapadne Evrope.

- To je bio primarni cilj propagandista i ISIL-a i Al-Qaedae kada je u pitanju djelovanje na prostoru Zapadne Evrope. Sad se polako okreće čitava priča jer je pozivitan PR uključen u sve to. Jako puno kanala je otvoreno za komunikaciju sa muslimanskim zajednicama, puno stvari je odrađeno u smislu saradnje i inkluzije tih zajednica unutar društava Zapadne Evrope. U tom kontekstu i mi možemo izvući siže svih modela koje oni uzimaju kada je to u pitanju, gdje bi država mogla povećati saradnju sa vjerskim zajednicama, posebno s islamskom, da podignu nivo saradnje, iako je već na jako velikom nivou. Tako da, u tom smislu, mislim da možemo poduzeti neke korake - smatra naš sagovornik.

Svjestan je da navedene aktivnosti iziskuju i određena finansijska sredstva, ali odmah i upozorava kako sigurnost nije luksuz već potreba.

- Mogli bismo da napravimo jedan značajniji iskorak kada je to u pitanju, međutim, kao i sve drugo u BiH, sve se kreće ali ide jako sporo, pa tako i ovo - kaže on.

(Ilustracija: print screen)