[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/01\/27\/covid-19.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/01\/27\/100x73\/covid-19.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2022\/01\/27\/covid-19.jpg","size":"64.50","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

Šta uzrokuje "dugi COVID"?

Pandemija koronavirusa nije samo promijenila naše životne navike, već i naše zdravlje, i to na više različitih načina.

Dobar dio osoba koje su preboljele zarazu koronavirusom iskusile su i tzv. "dugi COVID", odnosno simptome koji se nastavljaju i nakon završetka bolesti, a neki traju i više mjeseci.

Tim od više od 50 naučnika pokušao je otkriti zašto se "dugi COVID" javlja kod nekih pacijenata, a kod drugih ne. U svojoj studiji koja je objavljena u časopisu Cell, otkrili su određene markere koje bi se moglo pratiti, a koji su, prema svemu sudeći, povezani s pojavom dugotrajnih simptoma.

Naučnici su pratili 309 pacijenata koji su preboljeli COVID-19 od njihove početne dijagnoze do potpunog oporavka dva do tri mjeseca kasnije te usporedili njihove rezultate s potpuno zdravim kontrolnim subjektima.

Nakon tri mjeseca više od polovine pacijenata prijavljivalo je umor, a četvrtina je isticala kako se još uvijek bori s upornim kašljem. Dio njih je imao problema i sa probavnim traktom. 

Naučnici ove studije su istaknli kako su rezultati koje su dobili izuzetno kompleksni, ali otkrivaju zanimljive poveznice između koronavirusa i razvoja drugih bolesti.

Tako su upozorili na reaktivaciju Epstein-Barrova virusa, koji spada u kategoriju herpesvirusa i jedan je od najčešćih virusa u ljudima.

Kombinacija reaktivacije Epstein-Barrova virusa, ostataka djelića koronavirusa pokazala se dobitnom kombinacijom za "dugi COVID".

Zanimljivo, naučnici su otkrili povezanost između dijabetesa tipa 2 i kašljada žene češće imaju neurološke poremećaje te da pacijenti koji boluju od bolesti srca ili su kašljali i prije same bolesti češće gube osjet okusa i mirisa. 

Osim toga, otkrili su da pacijenti koji imaju dugotrajne respiratorne probleme imaju nizak nivo hormona kortizola (hormona stresa), što može utjecati na bioritam, ali i dovesti do brojnih poremećaja u tijelu, pa i do pretilosti i depresije.

Znanstvenici ističu kako bi njihova otkrića mogla pomoći u pronalasku potencijalnih programa liječenja, između ostalog je navedeno u časopisu Cell. 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!