Intervju

Nedavne poplave koje su pogodile BiH ogolile su brojne probleme sa okolišom u Bosni i Hercegovini, a sa dolaskom hladnih dana bh. gradovi su ponovo u vrhu liste najzagađenijih. Kada pritom dodamo i hronične probleme sa energetskom (ne)efikasnošću i problem sa grijanjem mnogih opština i više je nego dovoljno razloga za razgovor sa Slađanom Bevandom, direktorom Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH.

Ovih dana traju protesti građana Vogošće koji nemaju grijanje uprkos niskim temperaturama. Za vrijeme mandata bivšeg direktora Fonda za okoliš, Fuada Čibukčića, aktuelizirana je bila priča o gradnji toplovoda Kakanj – Sarajevo. Urađen je bio čak i idejni projekat.  Šta se trenutno dešava s tim projektom?

- Na inicijativu i na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH, u cilju poboljšanja okolinskih aspekata proizvodnje toplotne energije u zimskom periodu, Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine je zajedno sa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo finansirao izradu „Studije opravdanosti snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva“. U nastavku, Vlada Federacije je Zaključkom iz 2018. godine zadužila Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine za učešće i sufinansiranje izrade idejnog  projekta snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva u  iznosu do 500.000,00 KM. U ovoj fazi, osim Fonda i JP Elektroprivreda koji su bili zaduženi za praćenje izrade idejnog projekta, učešće u okviru stručnog tima za reviziju su imali i predstavnici Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH, Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, JP Autoceste FBiH i JP Grijanje Kakanj. Prezentacija revidiranog Idejnog projekta snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva upriličena je u oktobru/listopadu 2020. godine i to su posljednje aktivnosti i informacije koje posjedujemo vezano za status projekta „Toplovoda“.

Mogućnosti ima, a i sredstava 

Sarajevo, ali i nekoliko drugih gradova u BiH se tokom zimskih mjeseci tradicionalno nalaze u vrhu liste najzagađenijih gradova u svijetu. Šta Fond može poduzeti po tom pitanju i možete li možda najaviti neke skorije planove i aktivnosti?

- Prema Strategiji i Zakonu o zaštiti zraka, Fond sufinansira uspostavljanje i razvoj Federalne mreže monitoringa kvalitete zraka, a koju uspostavlja FHMZ. Fond, kao federalna institucija svake godine stavlja na raspolaganje sredstva za projekte zaštite okoliša koje putem Javnog konkursa mogu prijaviti subjekti koji se bave planiranjem i realizacijom istih. Posebno ističemo da u okviru Javnog konkursa pored LOT-a namijenjenog projektima zaštite zraka, Javni poziv ima poseban LOT za Projekte zaštite okoliša urbanih centara, a koji je namijenjen upravo za rješavanje kapitalnih projekata zaštite okoliša urbanih cjelina koje broje manje od 100.000 stanovnika.

Prezentacija revidiranog Idejnog projekta snabdijevanja toplinskom energijom iz TE Kakanj područja do/i Sarajeva upriličena je u oktobru 2020. godine i to su posljednje aktivnosti i informacije koje posjedujemo vezano za status projekta „Toplovoda“.

Kanton Sarajevo, kao i drugi veći gradovi u FBiH, ima mogućnost svake godine da prijavi ključne projekte koji se odnose na smanjenje zagađenja. Prema našem iskustvu projekte najčešće prijavljuju pojedine općine Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, te komunalna preduzeća, a isti se u najvećem dijelu odnose na projekte komunalne infrastrukture (kanalizacija i vodovod, energijska efikasnost i upravljanje otpadom), dok npr. Grad Tuzla ima više projekata koji se odnose na proširenje mreže daljinskog grijanja.

Nema interesa za raspoloživa sredstva za klizišta

Nedavne tragične poplave su ostavile su razorne posljedice i otkrile mnoge, slobodno možemo reći, smrtonosne probleme širom BiH. Ali krenimo od klizišta jer već danima imamo vanrednu situaciju na Trebeviću gdje navodno prijeti opasnost od ozbiljnog klizanja tla na lokalitetu Curine njive. Postoji li neki registar klizišta u FBiH i šta tačno Fond radi i može da radi po tom pitanju?

- Fond nema nadležnost nad vođenjem registra klizišta. Što se Fonda tiče, putem Javnog konkursa se svake godine stavljaju na raspolaganje sredstva za remedijaciju tla, gdje je jedna od predviđenih aktivnosti preveniranje i sanacija klizišta okolišno prihvatljivim metodama. Nažalost, naše iskustvo je da se na ovaj LOT prijavljuje jako mali broj projekata, što znači da kantoni i lokalne zajednice kao i javna preduzeća koja se bave ovom problematikom ne pokazuju interes za povlačenje finansijskih sredstava koja Fond stavlja na raspolaganje za rješavanje ovih pitanja. U prethodnom periodu je pravo na sredstva za namjene sanacije klizišta ostvarila Općina Novo Sarajevo koja je prijavila projekt sanacije klizišta K4 Hum. U tom smislu svaka općina/kanton koja ima projekt sanacije klizišta okolišno prihvatljivim metodama, može prijaviti isti na Javni konkurs Fonda.

Drugi problem koji je „isplivao“ tokom poplava jesu ilegalni kamenolomi kojih izgleda ima puno širom (F)BiH. Šta radi i šta po tom pitanju može da uradi Fond?

- Prema dejlatnosti Fonda koja je definirana Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša FBiH i Statutom, Fond je nadležan za prikupljanje i distribuciju finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji Federacije, poticanje i finansiranje pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređenja stanja okoliša i korištenja obnovljenih izvora energije. Shodno tome, Fond nema nadležnost djelovanja vezano za problematiku nelegalnosti rada poslovnih subjekata kao i egzistirajućih objekata. Svi ilegalni objekti potpadaju pod nadležnost djelovanja inspekcija i drugih nadležnih institucija.

Fond nema nadležnost djelovanja vezano za problematiku nelegalnosti rada poslovnih subjekata kao i egzistirajućih objekata. Svi ilegalni objekti potpadaju pod nadležnost djelovanja inspekcija i drugih nadležnih institucija.

Fond je svojevremeno učestvovao i u sufinansiranju utopljavanja zgrada. Kakvi su rezultati?

- Fond je tokom ove godine realizirao Javne pozive za dodjelu donatorskih EU sredstava za dvije grupe korisnika i to za fizička i pravna lica, odnosno mikro, mala i srednja preduzeća. U ovom momentu se može reći da su odobrena sva raspoloživa po oba Javna poziva i da je implementacija projekata u toku. Tek po okončanju realizacije svih odobrenih projekata se može govoriti o konačnim rezultatima. Ipak, u ovom momentu se može reći da postoji veliki interes za projektima povećanja energijske efikasnsti, kako u sektoru stanovanja, tako i u privrednom sektoru. Isto tako, važno je istaknuti da su građani i privreda spremni da sufinansiraju implementaciju mjera povećanja energijske efikasnosti, što je i neizostavna potreba za ovakve projekte.

Ne mogu se poticati nelegalne aktivnosti

Trenutno najaktuelniji problem su, ipak, Jablanica, Konjic, Fojnica i mjesta koja su najviše stradala tokom poplava. Da li je i šta Fond preduzeo u cilju sanacije, ali i buduće prevencije ovakvih nesreća?

- Fond svake godine u svom finansijskom planu predvidi sredstva za intervencije u slučaju nesreća, a sredstva dodjeljuje isključivo po odluci/nalogu Vlade FBiH koja koordinira institucije i aktivnosti u ovakvim slučajevima. U ovoj fazi Fond finansira uklanjanje plutajućeg otpada nakon poplava, bujičnih voda i odrona  na hidroelektranama na rijeci Neretvi u iznosu 200.000 KM, a aktivnosti koordinira i provedi Agencija za vodno područje Jadranskog mora. Iz svojih sredstava Fond je izdvojio 2.000.000,00 KM  za  pomoć gradovima i općinama: Jablanica, Konjic, Kiseljak, Kreševo, Fojnica i Mostar za finansiranje sanacije šteta iz naše nadležnosti. Ova sredstva su trenutno operativna. Značajno je spomenuti da Fond putem Javnog konkursa dodjeljuje sredstva za različite vrste projekata koji treba da doprinesu prevenciji nesreća, a to su najvećim dijelom projekti bioremedijacije tla, pošumljavanje ugroženih i opožarenih površina, izgradnje sanitarne i oborinske kanalizacije, tj. pravilna odvodnja, kao i projekti pravilnog zbrinjavanja otpada, i posebno opasnog otpada koji predstavlja potencijalno incidentno zagađenje.

Koje su trenutne aktivnosti i projekti Fonda, i da li možete najaviti neke buduće?

- Trenutno su u završnoj fazi aktivnosti na evaluaciji prijava na Javni konkurs Fonda za dodjelu poticaja za sakupljanje i reciklažu posebnih kategorija otpada i to guma, akumulatora i baterija, ulja i otpadnih vozila. To je nova aktivnost Fonda, te je ovo tek drugi konkurs koji provodimo. Očekujemo da će u narednom periodu privreda naći interes da se sistemski bavi recikliranjem ovih vrsta otpada i u većem obimu ostvari pravo na poticaje.

Iz svojih sredstava Fond je izdvojio 2.000.000,00 KM  za  pomoć gradovima i općinama: Jablanica, Konjic, Kiseljak, Kreševo, Fojnica i Mostar za finansiranje sanacije šteta iz naše nadležnosti. Ova sredstva su trenutno operativna.

To znači da se za ovakve aktivnosti trebaju imati propisane dozvole, prostor, te ispoštovane procedure, odnosno ne mogu se poticati nelegalne aktivnosti sa otpadom. Pored toga Fond i naredne godine raspisuje redovni Javni konkurs za sufinansiranje projekata iz svih područja zaštite okoliša i energijske efikasnosti. U okviru redovnih aktivnosti Fond prati realizaciju trenutno aktivnih oko 500 projekata zaštite okoliša i energijske efikasnosti u FBiH kojima su odobrena sredstva u ovoj i prethodnim godinama. Krajem 2023. godine Fond je raspisao prve javne pozive za dodjelu sredstava iz budžetske podrške EU za provođenje mjera energijske efikasnosti u stambenim objektima i u mikro, malim i srednjim preduzećima, u ukupnom iznosu od cca 26 miliona KM. U toku 2024. godine, po osnovu podnesenih prijava i provedenih procedura odabira korisnika, rezervisan je kompletan raspoloživi budžet, te je Fond potpisao ukupno 2920 ugovora za provođenje mjera energijske efikasnosti u stambenom sektoru i 339 ugovora sa mikro, malim i srednjim preduzećina, čija je realizacija u toku.