Ekonomija

Ekonomija Bosne i Hercegovine zabilježit će u 2020. godini najdublju recesiju kao posljedicu Covid-19 krize, a prognoza -5,2 posto realnog pada BDP-a u tekućoj godini ostaje nepromijenjena. Nakon rekordnog pada BDP-a u drugom kvartalu od -9,2 posto i očekivanog slabog oporavka domaće ekonomije u trećem kvartalu, dodatni izazov u četvrtom kvartalu predstavljat će novo pooštravanje mjera sprečavanja širenja Covid-19 u BiH te uvođenje tzv. „light lock-downs“ u zemljama Evrope - naveli su iz Odjela za istraživanja i savjetovanje Raiffeisen banke u BiH.   

Nove mjere su posebno izazovne za uslužni sektor, a najpogođeniji je turistički sektor koji je u prvih devet mjeseci zabilježio pad ključnih pokazatelja više od 60 posto, a takav pad se očekuje i do kraja godine. U istom periodu je i sektor transporta u BiH također pretrpio pad više od 30 posto uzevši u obzir sve podsegmente prevoza roba i putnika.

Industrijska proizvodnja koja je prvu recesijsku godinu zabilježila već 2019. godine je u prvih devet mjeseci 2020. godine imala pad za 8,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a do kraja godine se očekuje najdublji pad industrijske proizvodnje od sedam posto u odnosu na isti period prošle godine (yoy). Također, očekuje se da se pad prometa u maloprodaji ublaži sa 8,1 posto u prva tri kvartala 2020. godine na nivo od 6,5 posto yoy do kraja godine.

- Na ovaj pad privatne potrošnje pored mjera koje najviše pogađaju uslužni sektor uticao je i značajan rast nezaposlenosti u našoj zemlji. Od početka Covid-19 krize do septembra 2020. godine 30 hiljada ljudi ostalo je bez posla što je u skladu sa očekivanjima, a što se tiče rasta nezaposlenosti možemo reći da je najgore iza nas. U 2020. godini očekujemo da stopa nezaposlenosti dostigne nivo od 17,5 posto - navode analitičari Raiffeisen banke.

Aktuelna kriza je dovela do izuzetno velikog pada kako domaće tako i inostrane potražnje i time utjecala na do sada nezabilježen pad i gubitke prihoda od izvoza roba i usluga te na pad dva pokretača bh. ekonomskog rasta - privatne potrošnje i prihoda od maloprodaje.

- Očekujemo da izvoz roba i usluga do kraja godine zabilježi pad od čak 11 posto yoy dok će privatna potrošnja građana zabilježiti pad od šest posto yoy, a što su dva ključna uzroka prognoziranog pada BDP-a od 5,2 posto yoy. Stoga očekujemo da tek u 2022. godini ponovo dostignemo nivo BDP-a iz 2019. godine, čime smo zbog Covid-19 krize 'izgubili' dvije godine ekonomskog rasta ili jednu milijardu eura proizvodnje ekonomije - dodaju analitičari. 

Pozitivni izgledi za razvoj vakcine za sprečavanje širenja Covid-19, dovode do očekivanja da već u drugoj polovini 2021. godine dođe do značajnijeg oporavka evropske, ali i bh. ekonomije uslijed čega je prognoza ekonomskog rasta revidirana na 3,5 posto yoy. U narednoj godini iznimno je važna podrška privatnom sektoru u okviru drugog vala podrške vlada entieta najpogođenijim sektorima ekonomije. BiH je u ovu krizu ušla s dosta dobrim fiskalnim profilom te je potrebno ciljano i efikasno iskoristiti nova dostupna sredstva kreditora za pokretanje privatnog sektora i investicija. Neophodno je uraditi sve kako bi se pokrenuo privatni sektor te vratilo povjerenje u ekonomski oporavak u narednoj godini, saopćeno je iz Raiffeisen banke u BiH.