Politika / Integracije za budućnost

Na putu prema Evropskoj uniji Bosna i Hercegovina će morati da donese ili promijeni stotinu zakona. Među njima su i „lovački“ zakoni koji su, kako ističu naši sagovornici, nepotpuni i neprecizni. Bosni i Hercegovini godinama nepremostiv problem pravi CITES, odnosno Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, a dodatne penale bi BiH mogla da plaća i zbog „šupljih“ zakonskih rješenja o lovu u oba entiteta.

Među najspornijim tačkama „lovnog“ zakonodavstva je i ona koja se odnosi na trajnu zaštitu divljih životinja. Zakoni u Republici Srpskoj i Federaciji BiH ne definišu ni utočišta za divlje životinje. Rupe u zakonu koriste i mnoga privatna i fizička lica koja drže divlje životinje u zatočeništvu, a to je, upozoravaju stručnjaci, ujedno i najveći problem i najvidljivija manjkavost Zakona o lovstvu RS i Zakona o lovu FBiH.

U PRIVATNIM ZATVORIMA DESETINE ŽIVOTINJA

U Bosni i Hercegovini do sada je registrovano više od 15 mrkih medvjeda koji se drže u zatočeništvu suprotno odredbama Zakona o lovu RS i Zakona o lovu FBiH. Sagovornici našeg portala kažu da je broj zatočenih medvjeda lako utvrditi, ali da niko sa sigurnošću ne može da kaže koliko ima zatočenih vukova, lisica, divljih svinja i srneće divljači.

Zakon o lovu RS, u članu 15, decidno kaže da je zabranjeno hvatanje i držanje divljači u zatvorenom ili ograđenom prostoru. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede može dozvoliti hvatanje i držanje divljači samo u slučaju naučnih istraživanja, naseljavanja lovišta, suzbijanja zaraznih bolesti i za potrebe treninga i ispitivanja urođenih osobina lovačkih pasa.

Zakon o lovstvu FBiH je još decidniji: hvatanje i držanje divljači je zabranjeno osim u slučaju ugoja divljači ili poboljšanja prirodnog fonda neke vrste. Uprkos tome, i u RS i u FBiH je evidentirano više od 15 zatočenih medvjeda koji se nalaze u užasnim uslovima.

Dva mečeta se nalaze u Bistrici pored Gornjeg Vakufa (Uskoplja). „Vlasnik“ ova dva mečeta je Emin Ljutić koji je dobio sudski spor koji je protiv njega vodio opštinski inspektorat. Kantonalni sud u Novom Travniku odlučio je da medvjedi ostanu kod Ljutića dok država ne izgradi rezervat za divlje životinje.

Jedini stručnjak za velike zvijeri u BiH Igor Trbojević (foto, Goran Dakić)

„Tri mečeta su pronađena nakon što im je majka nastradala od mine. Jedno od tri mečeta je pušteno na slobodu, te je poslije nastradalo od lovaca. Preostala dva mečeta su bila smještena u dvorištu obližnjeg restorana prije nego što su došla kod Ljutića“, kaže jedini stručnjak za velike zvijeri u BiH i autor brošure „Medvjedi u zatočeništvu“ Igor Trbojević.

Dva medvjeda se nalaze zatočena u privatnom zoološkom vrtu u Sarajevu. U kavezu se nalaze medvjed Srećko i mečka Kolinda kojima su lovci ubili majku.

„Srećko je iz okoline Foče, a Kolinda iz okoline Istočnog Sarajeva. Njihov „vlasnik“ je lovac Braco Lazarević. Ne posjeduje potrebne dozvole, ali medvjede redovno vakciniše. Prije nekoliko godina nudio je Srećka Zoološkom vrtu u Sarajevu, ali nisu ga prihvatili. Lazarević drži i dva vuka, Vučka i Severinu“, kaže Trbojević.

Ženka Gari i mužjak Tedi zatočeni su u Turističkom kompleksu „Eko Fis“ u Šišavi kod Travnika. Trbojević navodi da je mečka porijeklom iz okoline Čitluka, a Tedi vjerovatno dolazi sa Vlašića.

„Vlasnici ovog kompleksa nemaju potrebne dozvole. S obzirom na to da medvjedi predstavljaju svojevrsnu atrakciju, pretpostavljam da ih se ne bi htjeli odreći. U Šešićima kod Travnika nalazi se i bezimeni medvjed star 17 godina. Kada je došao u Šešiće imao je samo nekoliko mjeseci. Krivolovci su mu ubili majku, pa je meče otkupljeno kako ne bi uginulo. Vlasnica medvjeda je Amira Fazlić i odrekla bi ga se ukoliko bi joj bila obezbijeđena finansijska nadoknada“, ističe Trbojević.

ZAKONODAVSTVO MORA DA SE MIJENJA

U sarajevskom zoološkom vrtu nalaze se dva medvjeda, kao i u „Bingo zoološkom vrtu“ u Šićkom Brodu kod Tuzle. Ova dva medvjeda su u Šićki Brod došla iz zatočeništva u Hercegovini. Trbojević ističe da se ne zna tačan broj zatočenih vukova i srneće divljači, ali je on daleko veći nego broj zatočenih medvjeda.

„Zatočeništvo divljih životinja je zabranjeno prema svim zakonima. Posebno odobrenje možda mogu dobiti zoološki vrtovi. Jasno je da se divlje životinje u zatočeništvu drže ilegalno. Najveći problem je u tome što u zakonima nisu propisane sankcije za one koji drže divlje životinje u zatočeništvu“, istakao je Trbojević.

Zakoni, dodaje on, ne preciziraju ni ko može da oduzme životinju i šta s njom može i treba da se radi kada je već oduzeta. Jedino rješenje u tom slučaju je, kaže Trbojević, eutanazija, jer se životinja ne može vratiti u prirodu.

Medvjedi koji su godinama živjeli s ljudima, ne mogu se snaći u prirodi 

„U prirodu može da se vrati samo mladunče i to neposredno nakon hvatanja. Medvjedi koji se godinama drže u zatočeništvu su navikli na ljude i oni ne mogu da se vrate u prirodno stanište. Oni će se hraniti plodovima u šumi dok plodova ima, ali sa prvom zimom će sići u selo i hodaće po kućama, jer se ti medvjedi ne boje ljudi“, kaže Trbojević.

„Lovno“ zakonodavstvo će se, dodaje on, mijenjati ukoliko BiH i pomisli da bude dio Evropske unije, jer su mnoge stavke nedorečene ili ih jednostavno u zakonima nema. U Zakonu o lovu, navodi Trbojević, stoji i to da je jelen lopatar zaštićena vrsta, a on u Bosni i Hercegovini ne živi slobodno u prirodi..

„Jelen lopatar živi samo na uzgajivačnicama. Njega nema u prirodi. Nijedna lovačka organizacija nije potvrdila da jelen lopatar postoji slobodan u prirodi. U zakonima nisu definisane ni kritično ugrožene životinje. Postoji samo trajna i lovostajna zaštita, a to onda može da se tumači proizvoljno“, kaže ovaj stručnjak za velike zvijeri u BiH.

Evropsko zakonodavstvo je decidno - držanje divljih životinja je zabranjeno, ali gotovo sve države Evropske unije pored toga imaju i zoološke vrtove i utočišta za divlje životinje. U BiH, kaže Trbojević, ne postoji nijedno utočište, a zoo-vrt postoji samo u Sarajevu.

„U našem zakonodavstvu nema ni „crvene liste“, a bog dragi zna kako će biti riješeno pitanje CITESA. BiH će zbog CITESA na kraju, poput Srbije i Hrvatske, dobiti sankcije. Stalna, odnosno trajna zaštita divljih životinja traje dok ministar ne kaže drugačije, a ta odluka nema nikakvu naučnu podršku. Koje naučno tijelo savjetuje ministra pri donošenju odluka o proglašenju neke vrste zaštićenom ili nezaštićenom? Za sad to čine udruženja građana (lovci), a ne naučnici", pita Trbojević.

On dodaje da je godinama tražio da se vuk zaštiti, ali to nije „prošlo“. Prema njegovim podacima, vuk je odavno trebao biti zaštićen.

„Ali ako stave vuka u zaštitu, onda država mora da plati svu štetu koju vuk napravi. U zakonima nije precizno navedeno ni to kako ruralno stanovništvo može i treba da se zaštiti od divljih životinja. Kada je takva situacija na terenu, onda ne postoji jasan kriterijum prema kojem država treba da nadoknadi štetu seljaku u Kneževu kome su medvjedi ubili tri ovce i dvije krave“, ističe Trbojević.

INSPEKTORAT: PRVO LOVCI, ONDA INSPEKTORI

U Inspektoratu Republike Srpske kažu da je držanje divljih životinja zabranjeno i Zakonom o zaštitu i dobrobiti životinja i Zakonom o lovstvu. Saglasnost za hvatanje i držanje divljih životinja u zatvorenom ili ograđenom prostoru, navode u Inspektoratu, može dati ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. 

„Inspektorat reaguje na svako saznanje o kršenju propisa, pa tako i kada je u pitanju držanje divljih životinja. Kada je u pitanju držanje divljih životinja u zatvorenom prostoru prvi trebaju da reaguju korisnici lovišta putem svojih stručnih službi, a zatim inspekcija“, pravdaju se u Inspektoratu.

U proteklom periodu zabilježeno je držanje divlje svinje u Petrovu, sokola u Šipovu, srneće divljači na prostoru Istočnog Sarajeva i Bijeljine. Prije izvjesnog vremena primili su i „predstavku“ da se na teritoriji Banje Luke nalazi zatočen vuk, a na području Istočnog Sarajeva medvjed.

"Inspekcijskim kontrolama nismo uspjeli potvrditi ove navode. Zaprijećena kazna za nezakonito držanje divljih životinja je od 6.000 do 18.000 KM (pravna lica) i od 1.000 do 3.000 KM (fizička lica)", kazali su u Inspektoratu.

Veterinarska inspekcija je više puta kontrolisala uslove u kojima se drže zatočene divlje životinje. I u Inspektoratu konstatuju da u Republici Srpskoj nema adekvatnih prihvatilišta za smještaj divljih životinja koje su u nekom trenutku života nađu u zatočeništvu.

„Tako uzgojenu i othranjenu životinju nije moguće izložiti slobodnoj prirodi, jer nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru. U ovom trenutku na području opštine Istočno Novo Sarajevo, u mjestu Toplik, nalaze se dva medvjeda  i dva vuka, a u Bulozima kod Pala nalazi se jedan medvjed u privatnom vlasništvu“, naveli su u Inspektoratu.

ZUBIĆ: VELIKI PROBLEMI ZBOG CITESA

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Goran Zubić kaže da ne postoje zvanična saznanja o divljim životinjama koje su zatočene.

„Postoje određene informacije „sa terene“ i za to je nadležna Inspekcija za šumarstvo i lovstvo. Zapravo najveći problem predstavlja zbrinjavanje divljih životinja koje više ne mogu da budu u divljini. Mi nemamo objekte, odnosno utočišta za te životinje. Razgovarali smo o tome sa zoološkim vrtovima, ali zbog problema sa CITESOM izvoz tih životinja je nemoguć“, istakao je Zubić.

Goran DAKIĆ

 Ova vijest je vezana za:

http://mojabanjaluka.info/

http://mojasrpska.info
http://mojdoboj.info/
http://mojcelinac.info/
http://mojsrbac.info/
http://mojamodrica.info/
http://mojbrod.info/
http://mojaderventa.info/
http://mojteslic.info/
http://mojprnjavor.info/
http://mojsamac.info/