Politika / Kuda vodi radikalizam

Centar za društvena istraživanja Global analitika, iz Sarajeva, od početka svog rada prije četiri godine u fokusu svog djelovanja ima za cilj suprotstavljanje i prevenciju nasilnog ekstremizma i radikalizma u BiH i regionu. Timom mladih ljudi, uz podršku praktičara i eksperata iz različitih oblasti, rukovodi mlada i agilna direktorica Anesa Agović.

- Naš centar je zahvaljujući svom naučnoistraživačkom radu, na kojem i temelji i projicira buduće aktivnosti, prošle godine objavio rad na temu online radikalizacije kao prijetnje sigurnosti u BiH. Taj aspekt je potpuno zanemaren i vrlo je važno istaći da, ukoliko su spriječeni ili smanjeni odlasci na strana ratišta, onda se radikalizacija mora odvijati negdje drugdje. Kroz različite naučne radove i rezultate istraživanja u BiH, preciznije u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci, došli smo do toga da preko 78% ispitanika smatra da je radikalizacija putem interneta zastupljena u BiH i da postoji prijetnja od toga - navodi Agović.

 KOMPETENTNOST

Problem radikalizacije evidento postoji, ali pristup tom problemu se ne može nazvati adekvatnim. Razlog, između ostalog, leži i u tome što se za rješavanje problema nasilnog ekstremizma i radikalizma u BiH moraju angažovati kvalitetni ljudi, što do sada baš i nije bio slučaj. Prema njenim riječima, ako je odlazak na strana ratišta smanjen, to ne znači da je radikalizacija istrijebljena ili da ne postoji, već samo znači da su odlasci na strana ratišta smanjeni. Agović nedvosmisleno tvrdi kako problem radikalizacije i dalje postoji u BiH, te da su posljedice odlazaka na strana ratišta i dalje tu.

- Imamo slučajeve iz različitih dijelova BiH gdje se odvijaju te radikalizacije i gdje imamo posljedice po djecu. Nedavno smo imali priliku da radimo sa djecom devetog razreda osnovne škole. Vrlo važan projekat koji je podržala i Ambasada SAD-a. Realizovali smo edukaciju u Teočaku i tu su bila djeca iz četiri opštine. Smatramo da kada se radi s osjetljivom grupom kao što su djeca i mladi, problematiku nasilnog ekstremizma morate približiti njihovom uzrastu i da taj problem sa tom ciljnom grupom ne možete realizovati na način na koji biste realizovali s odraslima - upozorava naša sagovornica.

Potom navodi da su se u dosadašnjem radu susretali sa različitim, gotovo šokantnim, dječijim izjavama i komentarima kao rezultatom nečijeg nestručnog rada. 

- Ukoliko nekompetentni ljudi rade sa mladima u BiH po pitanju ove teme možemo imati potpuno pogrešan efekat. Ukoliko radimo sa djecom uzrasta 12-15 godina moramo izbjegavati termine poput „bombaša samoubica“ i slično što nam se dešavalo. Moramo objasniti da ekstremizam nisu samo naslovi u novinama ili ono što nas okružuje, već da je ekstremizam svako ponašanje koje nije poželjno, koje može imati posljedice poput uništavanja javne imovine, huliganizma. Moramo djecu učiti praktičnim primjerima i na jednostavan način im objasniti da poimaju šta je to ekstremizam ili radikalizam i na koji način treba sami da doprinesu prevenciji u svom okruženju - upozorava Agović.

  STRATEGIJA DOBRA, REALIZACIJA MRŠAVA

„Global analitika“ prati i dešavanja u svijetu, naročito ona koja se prenose sa globalnog na lokalni aspekt. Kažu, „svaka pojava koja se dešava u svijetu može imati posljedice i na našu državu“. BiH kao postkonfliktno društvo i zbog prisutnog ratnog narativa je svakako podložnija posljedicama globalnih dešavanja u svijetu dok istovremeno pati od nedovoljne vladavine prava i izražene diskriminacije prema drugim. Sve se to, opominju u Centru, može negativno odraziti na sigurnost u društvu.

- Kroz naša istraživanja zaključili smo da je najneophodnije raditi sa mladima i to od uzrasta najmanje od 15 godina, pa čak i niže, da se preventivne aktivnosti usmjere na tu grupu i da su oni najpodložniji radikalizaciji u našem društvu. Trenutno realizujemo projekat „No Extremism“, koji se realizuje uz podršku Ambasade SAD-a, gdje smo se upravo fokusirali na djecu i mlade uzrasta 12-18 godina. U proteklom periodu smo realizovali ljetni kamp u Mostaru, pod nazivom „Ujedinjeni protiv ekstremizma“. Pokušali smo da okupimo više od 200 djece iz različitih dijelova BiH gdje su zabilježena ekstremistička ponašanja. Prvi projekat koji je realizovan u BiH je da korištenjem sporta i sportskih vrijednosti doprinesemo prevenciji ekstremizma u BiH - naglašava naša sagovornica.

Upravo sportske vrijednosti i sam sport navodi kao jedan od načina koji može da okupi i zbliži djecu iz različitih dijelova BiH

- Htjeli smo da kroz popularne sportiste i sportistkinje približimo sport, ali i važnost toga da kažemo NE ekstremizmu i DA sportu - poručuje Agović.

Dio projekta je i javna kampanja koju su podržali mnogi poznati bh. sportisti: Džanan Musa, Zvjezdan Misimović, Mesud Pezer, Adem Redžović, Amel Mekić, Nijaz Memić, Ilma Kazazić, Nadir Hajro, Mustafa Mujče Mehić... Veliki broj paraolimpijaca i paraolimpijki, mladih osoba s invaliditetom je podržao ovu ideju u borbi protiv ekstremizma.

Kada je riječ o državnoj Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma, u „Global analitici“ smatraju da je u pitanju dobar i pripremljen dokument, ali da bi se u praktičnom smislu mogao i trebao mnogo bolje realizovati.

- Naš tim, sastavljen od psihologa i sociologa i sigurnosnih stručnjaka, izvršio je mapiranje za reintegraciju i rehabilitaciju povratnika sa stranih ratišta. Ona bi mogla poslužiti i državnim institucijama i međunarodnoj zajednici da je zajednički razmatraju i iskoriste. Ono što naš centar nudi jeste saradnja za državnim institucijama. Sve naše kapacitete mogu iskoristiti, a najprije naše stručnjake koji su dokazani u svom poslu i praktično rade s osobama koje su radikalizovane ili bile žrtve radikalizacije - naglašava Agović.

Prioritet bi svakako trebao biti rad sa mladima, ponovo ističu u Centru, i to bi trebalo početi što je prije moguće.

- Već sad imamo posljedice online radikalizacije nad mladima i djecom. Reakcija na taj problem mora se ponuditi odmah. Ne možemo imati kvalitetne mjere na državnom nivou kada nemamo nikakvu relevantnu procjenu o tome šta je do sada urađeno, šta se sada radi i šta ćemo raditi sutra. Da bismo mogli imati jasan plan o pravcu u kojem trebamo djelovati, moramo angažovati prave ljude da naprave procjenu djelovanja, šta je već urađeno, a samim time se fokusirati na grupu ljudi sa kojima se treba raditi. Moramo raditi sa mladima. Ne dozvolimo da se ovaj posao radi iz finansijskog interesa od nekompetentnih ljudi - upozorava Agović.

  NIKO NIJE POŠTEĐEN

Jedan od stručnih saradnika „Global analitike“ je i nezavisni istraživač Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja. On ističe kako je bitno istaći da je radikalizacija postojala i prije u svijetu, ali i u BiH, gdje je uglavnom bila vezivana za određene političke partije, pokrete kroz historiju, gdje je ljudima koji su vodili te političke partije odgovarala radikalizacija koja je išla u dva smjera.

- Išla je u smjeru radikalizacije istomišljenika te političke platforme, a sa druge strane da se radikalizuje stanje u društvu uopšte. Primjer je dolazak nacističke partije u Njemačkoj. Koristili su razne tehnike. U novije vrijeme je to uglavnom propaganda. Uz propagandne metode koristili su se i određeni načini provođenja sile nad manjinskim grupama i neistomišljenicima. Kada to prenesemo na današnje vrijeme, možemo reći da postoje dva osnovna pravca radikalizacije - kaže Mušić.

Prema njegovim riječima, prvi je kada se situacija u određenom društvu ili državi radikalizuje, a vezuje se za globalna kretanja. Taj trend smo, kaže, imali zadnjih godina kada je u pitanju prvo teroristička organizacija Al-Qaeda, a kasnije i tzv. Islamska država.

- To su bili projekti koji su zamišljeni da imaju globalni uticaj i donekle su u tome uspjeli, ali nisu postigli neke ciljeve koje su vođe tih organizacija sebi postavile. Drugi način je da radikalizaciju u novije vrijeme koriste desno orijentirani političari i političke opcije. U posljednje vrijeme često ih zovu populističkim političarima. Znamo da su u nekim državama i EU te političke opcije došle na vlast na način da su radikalizovali stanje u svojim državama stvarajući psihozu straha kod svojih ljudi od, recimo, migranata ili terorističke prijetnje. Na taj su način uspjeli homogenizirati glasačko tijelo i doći na vlast - ilustruje on.

BiH, kao mala država sa teškim posljedicama iz proteklog rata, nije mogla ostati izolovana od pomenutih globalnih uticaja i bila je dobra podloga za prihvatanje ekstremnih ideologija ili ulaska mladih ljudi u proces radikalizacije.

- Nijedan narod u BiH nije pošteđen toga. Moramo posmatrati čitavu državu i načine na koji se ljudi radikalizuju. Neki ljudi svjesno idu u taj dio. Većina, a pogotovo mladi ljudi, nesvjesno, iz nekih drugih motiva vezanih za uzrast, socijalnu isključenost, siromaštvo, podložniji su za radikalizaciju. Što se tiče odlazaka na strana ratišta, bilo da je u pitanju Sirija, Irak, Ukrajina, tu postoje različiti motivi. Neko razmišlja u smislu da „treba pomoći braći po vjeri“, bilo da je u pitanju islam, pravoslavlje, katolicizam, a nekoga je motivisao novac - pojašnjava naš sagovornik koji na kraju konstatuje da je trenutno veći sigurnosni izazov za BiH prevencija određenih pojava vezanih za migracije nego nasilni ekstremizam.

 RUTE SU VJEČNE, ROBA SE MIJENJA

Mušić ističe kako BiH ima sigurnosnih problema koji se vuku još od rata, poput ogromnih količina nelegalnog naoružanja.

- Na prostoru BiH i zapadnog Balkana bez većih problema možete nabaviti vojno naoružanje. Ogromne su količine oružja koje nije registrovano - od pješadijskog do protivoklopnog, a postoje informacije čak i o protivavionskom naoružanju. Jedan od problema je i postojanje zapadnobalkanske krijumčarske rute. Ta ruta je postojala i tokom najžešćih sukoba. Ne mijenjaju se ni ljudi, ni vođe krijumčarskih grupa, ni rute. Mijenja se samo roba. Za vrijeme Jugoslavije to je bila visokotarifna roba, u toku rata uglavnom nafta i naoružanje, a poslije rata najviše droga. U zadnje vrijeme ti isti ljudi koriste migrante kao „robu“ - ilustruje Mušić.

SARADNJA SA NAJBOLJIMA

„Globalna analitika“ je u kratkom periodu postala prepoznatljiva organizacija u svom djelovanju u ovoj problematici zahvaljujući svojim rezultatima. Njihov rad je prepoznat i kroz angažman na konferencijama organizovanim od EU, poput RAN-a (Radicalisation Awarenes Network), UNIKRIA, Maršal centra iz Garmiša. Istovremeno sarađuju i dijele praktična iskustva sa stručnjacima iz  Frontexa, Interpola, Europola.

POGLEDAJTE VIDEO !!!