[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/29\/l-edb6c8ad45cd6754a10721d59b52bfc8.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/29\/100x73\/l-edb6c8ad45cd6754a10721d59b52bfc8.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/29\/l-edb6c8ad45cd6754a10721d59b52bfc8.jpg","size":"93.40","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Vijesti / BiH

Pravni fakultet u Zenici domaćin 5. naučno-stručne konferencije o državnoj imovini

Pravni fakultet Univerziteta u Zenici danas je domaćin 5. naučno-stručne konferencije pod nazivom “Aktuelnosti pravne teorije i prakse: državna imovina i ustavnopravni poredak u Bosni i Hercegovini – izazovi i perspektive”.

Zenički fakultet konferenciju je organizira u saradnji sa Fakultetom za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, a na kraju će biti sačinjeni i zajednički zaključci koji će biti proslijeđeni nadležnim institucijama.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović zahvalio se organizatorima skupa, naglasivši da se on održava u trenutku kada su “pitanja državne imovine, Ustavnog suda BiH i Izbornog zakona BiH dovedeni do uspijanja”.

- Raduje me da nauka i struka hoće da da svoju riječ i ukaže na moguća rješenja svih ovih tema, koje su u BiH, u ovom momentu i proteklih godina, najznačajnija pitanja - kazao je Ademović.

Nada se da će konferencija njima, koji se na državnom nivou bave donošenjem zakonskih akata, dati određene inpute i pomoći u kreiranju rješenja. U javnom prostoru je, istakao je, dosta populizma, koji kreira javno mnijenje te utječe na određivanje dnevne politike. Ovo su, podvukao je, starteške teme za BiH.

- Institucionalni odgovor BiH, do sada, nije dao svoj puni doprinos. Na bilo koje pitanje - istakao je Ademović.

On je napomenuo kako je aktuelna vlast, ipak, prošla dvije etape-kandidatski status i otvaranje pristupnih pregovora s EU što smatra velikim uspjehom i iskorakom na “Mapi puta”.

- Uslov opstanka svake države, između ostalog, jeste i teritorija, to jeste državna imovina. U tom smislu, opstojnost državne imovine direktno je vezana i za opstojnost države BiH.

Pitanje zaštite državne imovine, u skladu sa ustavnim principima i pravnim principima u BiH, ključno je i zbog činjenice da stanovništvo i teritorij - kao osnovne komponente države, čine ono što je glavno za suverenost i nezavisnost države BiH - podvukao je doc. dr. sc. Sedad Dedić, profesor Pravnog fakulteta UNZE-a, koji je i u ulozi organizatora skupa.

Pravni fakultet UNZE-a, podvukao je, ima odgovoran pristup prema zajednici, društvu i državi BiH te nastoji da na “aktuelna pitanja obezbijedi pravno i naučno-utemeljene odgovore od relevantnih sagovornika”, zbog čega su na skup pozvali stručnjake iz raznih oblasti.

- Jedan od glavnih izazova, u javnom prostoru u BiH, jeste prezentacija raznih nepotpunih, netačnih i pogrešnih informacija, koje, osim što mogu da uznemire javnost, često usmjeravaju pažnju prema nebitnim stvarima - kazao je Dedić.

Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Jasmin Ahić istakao je kako je tema ovog skupa vrlo važna i u vrlo važnom vremenu te da će sagledati većinu aspekata koje problematiziraju pitanje državne imovine, ali i cjelokupne političko-sigurnosne situacije, koja se odnosi na ovu tematiku.

Pravni ekspert za državnu imovinu i restituciju Muharem Cero složio se s novinarskom konstatacijom kako je, nažalost, već 30-ak godina pitanje državne imovine u javnom prostoru, uglavnom, izmješteno iz domena struke te da se njime bave političari, ali koji “niti imaju dovoljno znanja niti dobre i iskrene namjere”.

- Pitanje statusa i rješavanja državne imovine nije riješeno od dana potpisivanja Dejtonskog mirovnog i ratifikacije Pariško-dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada je u pitanju akademska zajednica i ljudi koji se bave pitanjem državne imovine, od 2002. godine dinamizirana je ta priča, od bosanske ratifikacije Sporazuma o sukcesiji. Međutim, ona povremeno- ovisno o kontekstu i struktuiranju vlasti, ima neku uzlazno-silaznu liniju i vrlo je intenzivna tek u vrijeme predizborne kampanje i borbe za vlast. Ili, pak, rješavanja krucijalnih pitanja - prenošenje vlasništva i izvlaštivanja države BiH u korist nekoga - napomenuo je Cero.

Akademska zajednica, smatra, može dati odgovore te da smatra kako su već etablirani, u smislu određenja akademske zajednice.

- Ta borba s drugom stranom, nažalost, ima ekspertne karakteristike opstrukcije, organizovanog kriminala i korupcije. Mnogo je moćna i ima poluge vlasti i nerijetko je u sprezi sa centrima političkog odlučivanja. Transnacionalni kriminal, koji dobro participira u cijeloj priči, je zamagljen, a on je jako prisutan u svemu. Da li će, sa potpisivanjem i prihvatanjem BiH Zakona o moneyvalu- o pranju novca, jer je to jedna siva zona u kojoj se vrlo intenzivno to događa- dinamizirati i postići željene ciljeve, to ćemo tek da vidimo. Čini mi se da se stvari u pravcu dekriminalkizacije i obračuna sa opstrukcijom, odvijaju u pozitivnom trendu. Međutim, možda je to na današnji dan - podvukao je Cero.  

Dekan Fakulteta političkih nauka UNSA Sead Turčalo naglasio je kako će njegova tema koju će izlagati na današnjem skupu biti malo drugačija od ostalih učesnika, ali je pitanje evroa-atlanskih integracija komplimentarna tema s temom današnjeg skupa.

Tema integracije BiH u NATO, istakao je, trenutno je zanemarena, dok je pitanje EU-integracija kratko bilo u fokusu, usljed euforije vezane za “zeleno svjetlo” Evropskog vijeća za otvaranje pregovora.

- Euforija je pokazala da, suštinski, nedostaje ili stvarnog znanja o tome ili je, zapravo, ta euforija ciljano, na neki način, realizirana. Budući da, ono što stoji pred BiH, je upravo usklađivanje sa pravnom stečevinom. U protekloj je godini usvojeno 16 zakona, a 16 je odbijeno, kada govorimo o državnom nivou. U prethodne četiri godine bilo je 60 usvojenih i 61 odbijen zakon, a mi, otprilike, trebamo usvojiti 3.000 zakonskih i podzakonskih akata. Ako bi u petostručili taj tempo, i usvajali godišnje 300 zakona, to je 10 godina. Tako da, nekako, treba biti realan, a ne euforičan, kada se radi o EU-integracijama - istakao je Turčilo.

Dodao je da nažalost, zaključci sa ovakvih skupova često ne dolaze do onih koji imaju moć odlučivanja.

Rektor zeničkog univerziteta Jusuf Duraković istakao je zadovoljstvo što Pravni fakultet UNZE-a organizira ovakve konferencije, na kojima se razmatraju ključna pitanja za državu BiH, jer akademska zajednica “više ne smije da šuti”. Struka, dodao je, mora kazati u kojem smjeru treba ići te kako prevladati sve izazove.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!