Politika / Regija

Srpska napredna stranka je na jučerašnjim izborima u Srbiji pokazala da je najjača partija dijelom što ima ogromne resurse, ali i što realno ima najjaču političku figuru u Srbiji, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, iako Vučić formalno nije više predsjednik SNS-a.

Ovo je u razgovoru za Fenu dan nakon izbora izjavio poznati analitičar srpske političke scene, dugogodišnji glavni urednik dnevnika Danas, programski direktor Demostata i dobitnik brojnih priznanja za novinarstvo i građansku hrabrost Zoran Panović.

Kako navodi, istraživanja javnog mnijenja koja je radio Demostat su pokazivala jednu vrstu realne šanse opozicije u Beogradu i jednu realnu dominaciju Srpske napredne stranke (SNS) u unutrašnjoisti Srbije i to se pokazalo realnim.

- Sa druge strane opozicija i dalje ima jednu vrstu krize liderstva i nema jednog jakog lidera koji bi doprinio još boljem rezultatu. SNS, također, ima apsolutnu dominaciju u medijima i to, naravno, također utiče - kazao je.

Panoviću je rezultat jučerašnjih izbora zanimljiv i u tome što su oni bili neka vrsta "čistilišta". Naime da je cenzus ostao na pet posto glasova samo bi tri liste ušle u skupštinu (SNS, Srbija protiv nasilja i SPS).

- Pokazuje se da je za opoziciju sada najbitnije da ovaj rezultat, koji nije loš, učvrsti u smislu da se organizaciono održi, da lista Srbija protiv nasilja postane jedan jači opozicioni blok, a moguće da se ide i ka nekoj jačoj integraciji - rekao je on.

Također ističe i pad Socijalističke partije Srbije (SPS), što pokazuje da je vremenom toliko pristustvo SPS-a u sjenci SNS-a "isisalo vazduh" SPS-a i da se glasačima sa tog spektra postavilo pitanje "zašto da glasa za Dačića kad može za Vučića".

Pokazalo se, također, da je desnica išla u jednom jakom savezu da bi dobila priličan broj glasova, a kao iznenađenje Panović ističe i uspjeh liste "Mi – glas naroda" dr. Branimira Nestorovića.

- Na kraju se pokazuje da je Srbija i dalje u četiri polja: polje SNS-a, polje jednog demokratskog evropskog centra, jedan dio koji još SPS zauzima i jedan prostor tzv. demokratskog nacionalizma koji zuzimaju stranke koje bi mogle da budu dio naslijeđa Vojislava Koštunice – kaže Panović.

Kada je u pitanju Beograd, kaže da su i istraživanja predviđala neizvjestan rezultat, odnosno davala su blagu prednost opoziciji. Tu se uglavnom radilo o klasičnoj podjeli za i protiv Vučića.

- Naravno, to je uvijek poslije komplicirano kad se pretvori mandat koalicije - navodi.

Na kraju zaključuje da uz svu lostičku snagu SNS-a i uz svu medijsku snagu, SNS ne bi mogao preokrenuti rezultat da je opozicija pobijedila u Srbiji.

- SNS je i dalje zaista najjači. On bi u drugim, boljim, demokratskim uvjetima imao sigurno manje glasova, ali i dalje je uvjerljivo dominantan u Srbiji - kazao je.

U Beogradu nije tako dominantan, čak je možda u manjini.

- Zato je vrlo bitno da je Vučić kad je prošle godine obećavao Đilasu vanredne beogradske izbore isto rekao da je pitanje legitimiteta upitno u Beogradu. Tako će i sada biti. Čak i ako SNS napravi vlast, pitanje legitimiteta će opet biti upitno u Beogradu - zaključio je Panović u razgovoru za Fenu.

Prema posljednjim podacima Republičke izborne komisije, na osnovu 7.842 obrađena izborna mjesta od ukupno 8.273, apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima osvojila je lista "Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane" – 46,86 posto glasova. Po broju glasova druga je lista "Srbija protiv nasilja" koja je osvojila je 23,36 posto, a slijede Socijalistička partija Srbije – 6,59 posto, dok izborna lista "Nada za Srbiju" ima 5,02 posto. Lista "Mi – glas iz naroda – Branimir Nestorović" osvojila je 4,68 posto, a sve ostale liste nisu prešle cenzus od tri posto, ako se ne računaju one manjinske, koje imaju prirodni prag.