Vijesti / BiH

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na mjesto masakra, članovi porodica, prijatelji, učenici Osnovne škole "Musa Ćazim Ćatić", predstavnici vlasti i udruženja obilježili su 31. godišnjicu ubistva civila u ulici Hamdije Kreševljakovića kod broja 47.

Na to mjesto je prije 31 godinu pao minobacački projektil kalibra 120 mm od čijeg je eksplozivnog dejstva smrtno stradalo sedam, a teže i lakše ranjeno četvero naših sugrađana. Projektil je ispaljen sa agresorskih položaja Vojske Republike Srpske koji su se nalazili na području Hladivoda, saopćeno je iz Kantona Sarajevo.

Ubijeni su Staka Aksentić, Zekerija Dacić, Ibro i Sead Plakalo, Igbal Redžić, Dženan Smajić i Elmedin Zimić.

Uime Kantona Sarajevo cvijeće su položile zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo Marijela Hašimbegović i Admela Hodžić, te uposlenica Ministarstva privrede KS Elma Petreši-Žunić.

Kako je poručeno ovom prilikom, svirepa ubistva i masakri građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nisu bili slučajni i to uvijek treba ponavljati.

- Jer kako drugačije objasniti ova stravična ubistva koja su se dešavala tokom sankanja djece na Alipašinom polju, tokom dječije igre na Bistriku, u redovima za vodu kod Pivare i Daira, u Ferhadiji u redu za hljeb, tokom dženaza u Budakovićima i Boljakovom potoku, pijaci Markale, Gradskoj tržnici i mnogim drugim mjestima. Kako ih objasniti nego plansko i sistematično ubijanje građana Sarajeva - rekla je Petreši-Žunić koja se obratila prisutnim.

Da je to prepoznato i u Međunarodnom sudu u Hagu dokaz je presuda na maksimalnu kaznu, doživotni zatvor Stanislavu Galiću, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Dragomir Milošević koji je naslijedio Galića, a koji je nastavio zločine nad Sarajlijama, Sud je osudio na 33 godine.

Potvrđena je kazna doživotnog zatvora i Ratku Mladiću, komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. On je između ostalog osuđen i za udruženi zločinački poduhvat "koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja". Doživotnu kaznu služi i Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske.

- Bez obzira na prošlost, naša budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana. Moramo istrajavati na idejama na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideja suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije. A da bi to bilo tako, pravda mora biti zadovoljena i počinioci tih strašnih zločina, pa i ovog koji danas obilježavamo, moraju biti adekvatno kažnjeni - rekla je Petreši-Žunić.