Politika / Agitprop u BiH

Centar za istraživanje demokratije, iz Sofije, nedavno je radio procjenu ruskog ekonomskog uticaja u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. U izvještaju se navodi da je ruski ekonomski uticaj stabilan u proteklom desetljeću u regiji, uz značajan izuzetak Crne Gore, gdje je značajno smanjen otkako je Crna Gora ušla u NATO savez. Rusija, navodi se u izvještaju, najviše koristi ovisnost ovih zemalja o gasu koji uvoze iz te zemlje, na osnovu čega vrši i politički uticaj.

Rusija je, stoji u izvještaju, prisutna prije svega s određenim investicijama u Srbiji i u Republici Srpskoj, naročito u energetskom sektoru, ali i još nekim oblastima, poput politike i kulture. Zbog toga na Zapadu percipiraju to njeno prisustvo kao opasnost. Što se tiče BiH, Rusija ima udjela u sektoru gasa, naftne industrije i u bankarstvu, no investicije su zanemarive u odnosu na ulaganja zemalja EU, objasnio je dugodišnji diplomata, nekadašnji prvi čovjek Vlade BiH, ekonomista Hasan Muratović.

SAN

No, politički uticaj Rusije danas je mnogo veći nego što je bio prije 10 godina. Rusija je, usljed povlačenja SAD i prepuštanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, koja se posljednjih godina više bavila sobom, vidjela šansu da na ovom području ojača geopolitički i geostrateški položaj. Ona je na putu da povrati neke svoje globalne pozicije, a Balkan je pogodan iz mnogo razloga. Jedan od njih je da neke zemlje još nisu u EU i NATO-u, drugi se odnosi na tradicionalne veze prije svega u panslovenskom identitetu, a zatim i izvjesnim pravoslavnim vezama. Uprkos analizama domaćih političara i procjenama da bi Rusija mogla podržati podjelu BiH, pa čak i oružani sukob, analitičari smatraju da to nije moguće. I Foreign Policy je objavio analizu, među ostalim, uticaja Rusije na BiH, pogotovo nakon nedavno održanih izbora u BiH.

Konstatuju, „jedan od trojice članova novog Predsjedništva BiH postao je bombastični, prokremaljski orijentirani srpski nacionalist Milorad Dodik“ koji oduvijek razmišlja o osamostaljenju Republike Srpske. Onom što zabrinjava, zaključio je Foreign Policy, je da bi ostvarenje njegovog sna zapravo značilo raspad BiHi moglo bi potaknuti zemlju i širu regiju u novi veliki sukob. Alarmantna je činjenica da je Dodikov najveći međunarodni oslonac Rusija i da bi Putin mogao potaknuti Dodika da pokrene nove nemire na granicama EU, analizira Foreign Policy. 

Konstatuju, 15 minuta šetnje sjeverno od Banja Luke, na prašnjavoj livadi prekoputa nogometnog stadiona, će na površini od 70.000 četvornih metara biti smješten ruski kulturni centar i crkve sa pet kupola čiji se nacrt temelji na drevnoj katedrali koja je stajala u Kremlju dok nije uništena u boljševičkoj revoluciji.

 - Ovo je simbol naše borbe za slobodu - izjavio je Dodik eksplicitno povezujući Rusiju sa separatističkim ambicijama.

Ispod visokih dizalica trenutačno su jedva vidljivi temelji katedrale, i buduća staza koja će voditi do prednjih vrata koja su trenutačno označena velikim pravoslavnim križem. No, to nije najvažnije što Moskva želi ovdje izgraditi. 

Komentari ljudi poput bivšeg američkog ministra obrane Michaela Carpentera i političara Emira Suljagića tvrdili su kako je krajnji cilj Kremlja da Bosnu razori u dva, ako ne i tri,dijela: Republika Srpska koja bi se mogla priključiti Srbiji ili ostati neovisna; zatim Bosna bosanskih muslimana i mogući treći - hrvatski entitet. 

Takav ishod može biti vrlo koristan Moskvi. To bi proizvelo malu, snažno militariziranu prijateljsku državu koja je ovisna o Rusiji i izravno je na granici EU. Dodik sam potiče takva razmišljanja često povezujući neovisnost Republike Srpske i Rusije, kao što je učinio tijekom posvećenja kulturnog središta. U međuvremenu, Dodikove policijske snage se naoružavaju, a ruski plaćenici formiraju pro-dodikovsku paravojnu postrojbu, što dodatno dolijeva ulje na vatru.

  U RATU DO GRLA

No, nisu svi uvjereni da je raspad Bosne i mogući rat između Srba i Bošnjaka, a da ne spominjemo i bosanske Hrvate, samo u interesu Rusije. Dimitar Bechev, član Atlantskog vijeća, smatra da je Rusija dovoljno umiješana u vojne avanture u Siriji i Ukrajini, te joj ne trebaju novi sukobi. Prema njegovom mišljenju, sadašnji status BiH Rusiji puno više odgovara, jer je BiH „podijeljena slaba država koja se neće tako brzo pridružiti NATO-u“.

Rusija je, navodi Foreign Policy, sposobna utjecati na situaciju u BiH korupcijom. Naprimjer, Moskva je preuzela kontrolu nad ključnim tvrtkama u strateškim sektorima poput nafte i plina. To odgovara i Rusiji zbog lakšeg sklapanja biznisa, kao i bosanskim političkim elitama.

Srećko Latal, bh. analitičar i novinar, ne misli da će Dodikovo uskrsnuće nužno donijeti značajno povećanje ruskog utjecaja. Prije bi se moglo reći, misli Latal, da je Kremlj preusmjerio svoje interese sa svojeg važnijeg saveznika Srbije, prema Dodiku i bosanskim Srbima. Čak i oni koji su skloniji Rusiji, kažu da ako se Rusija učvrsti u Republici Srpskoj, promjena može biti marginalna.