Politika / Agitprop u BiH

 Sergey Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije, nedavno je posjetio Bosnu i Hercegovinu i nakon susreta sa članovima Predsjedništva BiH, ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnadkom, istakao da Rusija podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, njeno unutrašnje uređenje sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te da se Rusija nema namjeru miješati u predstojeće opće izbore u BiH.
„Rusija polazi od bezalternativnosti Dejtonskog sporazuma. U potpunosti podržava suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost BiH, kao i ustavna ovlaštenja dva entiteta i jednakost triju konstitutivnih naroda u BiH. U našem interesu je da se rezultati izbora, koji će se uskoro održati u BiH, zasnivaju na tim principima. To će doprinijeti konsolidaciji BiH oko tih principa. Smatram da će to biti veliki doprinos daljnoj konsolidaciji odnosa i boljem životu u BiH“, naglasio je Lavrov.

   SARAJEVO KAO PISTA

Uzgred, Lavrov se u Banjoj Luci sastao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i ministrom vanjskih poslova Srbije Ivicom Dačićem. Posjet Sergeja Lavrova Bosni i Hercegovini aktualizirao je pitanja o ruskom utjecaju na Balkanu i političkim previranjima na globalnom planu koja bi mogla odrediti sudbinu BiH i regije.

Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić smatra da predizborni posjeti visokih stranih dužnosnika „nisu umjesni“ jer otvaraju mogućnosti pogrešnog razumijevanja i tumačenja stavova koji se tom prilikom iznose.

- Predsjednik RS-a Milorad Dodik bi najviše volio da je Lavrov odmah došao u Banju Luku zaobilazeći Sarajevo. Lavrov je, međutim, iskusan diplomat iako je u ovom slučaju zbog osjetljive predizborne situacije mogao izbjeći dolazak u BiH. Posjet Lavrova BiH nastojat će iskoristiti i Dodikovi politički rivali Mladen Ivanić i Igor Crnadak kako bi se dodvorili biračima u RS-u. Ispada da je Sarajevo poslužilo Lavrovu samo kao sletna pista jer, iako će se u glavnom gradu BiH susresti sa članovima Predsjedništva, glavnina posjete orijentirana je na Banju Luku, gdje će šef ruske diplomacije prisustvovati polaganju kamena temeljca za pravoslavni hram u znak sjećanja na ruskog cara Nikolaja Drugog i sa Dodikom razgovarati o 'bilateralnim' odnosima. Razgovori o bilateralnim i međudržavnim odnosima vode se u glavnom gradu države, a ne administrativnom sjedištu entiteta - ocijenio je Kučukalić.

U povodu posjete ruskog šefa diplomacije BiH oglasili su se brojni dužnosnici, a ponovo su otvorena pitanja o odnosima Rusije prema BiH, posebno njenom entitetu RS-u i namjerama Moskve da ojača gospodarski, politički pa i vojni utjecaj na Zapadnom Balkanu. Analitičari podsjećaju da ruski utjecaj u ovom dijelu svijeta nije bio toliko izražen dok je Zapad imao aktivniju ulogu u BiH.

Profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić je ocijenio da sa smanjenjem prisustva Zapada u BiH, ruski utjecaj u regiji postaje sve značajniji, a razlike u Vijeću za provedbu mira u BiH, u okviru kojeg Rusija često ima „izdvojeno mišljenje", sve su izraženije.

- Rusija nikada nije krila da se protivi integraciji zapadnobalkanskih država u EU i NATO. Podržavajući vojno-političku 'neutralnost' BiH po uzoru na Srbiju, Rusija dovodi u pitanje i put ove zemlje ka EU. Točnije, otvara se pitanje jesu li europske integracije nužno jedina opcija za BiH. Moskva u tom smislu još ne nastupa direktno i čini se da je zadovoljna zadržavanjem statusa quo, ne samo u BiH nego i regiji - misli Huskić.

PODRŠKA SRPSKIM SEPARATISTIMA

Opet, Foreign Policy piše kako približavanjem oktobarskih izbora u BiH, Rusija pojačava podršku bosanskim srpskim separatistima. Ako je iko sumnjao, navodi se u tekstu, u namjere Rusije da popuni bilo koji politički vakuum u Europi koji je nastao promjenom interesa Sjedinjenih Američkih Država, treba samo da pogleda u regiju Balkana. U proteklih nekoliko godina, pažnja Sjedinjenih Država je prešla sa regije Balkana na druge regije, što je stvorilo prilike za Rusiju da proširi svoj uticaj na ovu regiju, tvrdi Foreign Policy. Glavna Ruska meta nije niti Hrvatska, koja je EU i NATO članica, niti Srbija, koja ima dugogodišnje veze sa Rusijom, već zapadno orijentisana Bosna i Hercegovina, koja je uprkos svemu veoma podložna destabilizaciji, pogotovu pred oktobarke izbore, navodi izvor. 
Nadalje, Foreign Policy navodi da se ruska politika prema BiH sastoji od podrške separatističkim namjerama. To uključuje naizgled naivnu podršku pravoslavlju u RS. Primjer toga je postavljanje kamena temeljca za pravoslavnu crkvu u čast ruskom caru Nikolaju II, čiju izgradnju će u potpunosti sponzorisati Ruska Federacija. Po izgradnji, u njoj će mise služiti srpski i ruski sveštenici, navodi se u tekstu kojeg potpisuju autori Vera Mironova i Bogdan Zawadewicz.
No, najintenzivnija saradnja između Ruske Federacije i RS se vidi u saradnji između njihovih sigurnosnih snaga. Pošto je Dejtonski mirovni sporazum zabranio entitetima da imaju svoje vojske, RS je zadržala policiju pod svojom kontrolom. Policiju koja se sve više zbližava sa Rusijom. Tokom oficijelne posjete ruske delegacije Banjoj Luci 2016. godine, razgovori su vođeni o uspostavljanju partnerstva između RS i ruske policije u sferama borbe protiv terorizma, cyber zločina te u u sferi prikupljanja i razmjene obavještajnih podataka. Takođe su dogovorili da će RS ugostiti stručnjake iz Rusije koji će obučavati Specijalne snage RS policije, kao i da će RS slati svoje specijalne snage na obuku u Moskvu. Od tada su ruski obavještajci često držali predavanja u policijskoj akademiji RS i na Banjolučkom univerzitetu, Fakultetu za sigurnosne studije.

  RUSKI HUMANITARNI CENTAR

Foreign policy takođe naglašava da RS i Rusija aktivno razmjenjuju i vojna znanja tako što bivši oficiri Vojske RS često putuju u Rusiju gdje drže predavanja. U međuvremenu, RS je kupila 2.500 dugih cijevi od srbijanskog proizvođača Zastava, „pod krinkom borbe protiv terorizma“, što je 10 puta više pušaka velikog kalibra nego što je nabavljeno za državne policijske snage, navodi se. 
Vlasti RS će takođe otvoriti centar za obuku vrijedan četiri miliona dolara na mjestu Kasarne Zalužani, pored Banje Luke, u kojem je Rusija već najavila da će trenirati Policiju RS za borbu protiv terorizma, RS policijske logističke jedinice, te odjel za borbu protiv organizovanog kriminala. Ovakva obuka će učiniti da Policija RS bude jednaka državnim bezbjednosnim snagama.
Tu je takođe i priča u uspostavljanju ruskog „humanitarnog“ centra u RS, sličnog onome u Nišu, Srbija, čija je formalna svrha da pomogne lokalnim vlastima oko prirodnih nepogoda, poplava i slično, ali se za centar u Nišu već odavno sumnja da je ruski obavještajni centar i neformalna ruska vojna baza.
I pored činjenice da Rusija još nema značajnu „meku moć“ (soft power), predsjednik RS Milorad Dodik radije će igrati prorusku kartu pred oktobarske izbore, iako su mnogi njegovi savjetnici otvoreno prozapadno orijentisani.

„Blateći svoje protukandidate riječima da su zapadnjački plaćenici, a sebe predstavljajući kao nekoga ko je dobro uvezan sa Rusijom, Dodik sebi na taj način osigurava svoje političke ciljeve“, navodi se u tekstu. 
Foreign Policy navodi da ruska strategija neće uključivati nikakve nagle poteze ali možda izazove Sarajevo ili Zapad da intervenišu kako bi spriječili secesiju Banje Luke od ostatka BiH u kojem slučaju bi eskalacija sa ruske strane bila neizbježna i nepredvidiva.