Politika / Agitprop u BiH

Uloga Rusije u ovom dijelu Evrope prevazišla je krugove lokalnog nagađanja i analiziranja. Članovi rukovodstva euroatlantskih alijansi sve češće spominju utjecaj Moskve, a najveći svjetski mediji pišu o sve prisutnijoj ruskoj ruci na zapadnom Balkanu, a posebno u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj. Analiza Foreign Affairsa (FA) tvrdi da će budućnost ruskog utjecaja zavisiti od dva faktora - od odnosa sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem. Ugledni politički dnevnik oba lidera vidi kao potencijalne, ako ne već etablirane, igrače zvanične Moskve. Ruski cilj je, smatra FA, jasan - držati Bosnu i Hercegovinu van članstva NATO-a i Evropske unije.

  DOLE NATO!

Američki CBS tvrdi da postoji velika zabrinutost zbog utjecaja Rusije na Balkanu. Kada je u pitanju cilj članstva u NATO-u, tvrdi se kako će bosanskohercegovački Srbi izraziti negativan stav, a zbog sjećanje na aktivnosti pakta tokom '90-ih. Najveća zabinutost, piše CBS, leži u podijeljenosti zemlje koju će Moskva upotrijebiti ukoliko joj bude zatrebalo kao alat u postizanju ciljeva. Jedan od njih je, kao što je pisao FA, spriječiti ulazak BiH u NATO.

Nova pažnja svjetskih medija usmjerena je na odnos Rusije i Evropske unije, odnosno NATO-a, a preko Balkana, odnosno Bosne i Hercegovine. Gotovo da nije važno da li je riječ o stvarnoj ili projiciranoj prijetnji Rusije jer je njen rezultat već danas osjetna svježa pažnja Brisela i NATO-a ka našoj regiji. Pažnja se sablasno podudara sa „buđenjem“ Rusije na Balkanu i zasigurno nije rezultat umišljenog izazova sa istoka. O uticaju Rusije na Bosnu i Hercegovinu razgovarali smo sa Denisom Hadžovićem, direktorom Centra za sigurnosne studije. Geopolitičke promjene, misli on, „afektiraju i BiH i region“.

- Putin je, nakon Jeljcina 90-tih, iskoristio cijene nafte da vrati slavu i ekonomiju Rusiji. Tada mu je odgovarala cijena nafte, mogao je praviti reforme koje je zacrtao, obračunao se sa tajkunima koji nisu bili pod kontrolom države. Donekle je uspio vratiti ponos građanima Rusije, koji je nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog saveza bio uzdrman. Poslije su Rusiju opet vratili dva koraka unazad sa sniženjem cijene nafte i nemogućnosti da se dalje razvija. Svjetski lideri su predvidjeli da bi to moglo ugroziti njihove interese, tako da su onemogućili njen daljni razvoj. Ono što je Putinu ostalo je da se kroz vojnu silu proba ponovo nametnuti kao lider. To je prvo iskoristio 2014. s Ukrajinom, zauzimanjem dijela strateškog prostora, Krim i dio istočne Ukrajine, te poslije demonstracijom vojne sile u Siriji. Neefikasno djelovanje međunarodne zajednice omogućilo je da se rasplamsa rat u Siriji, a uz pomoć Rusije uspjela je da se opasnost od Islamske države svede na minimum, da se porazi. Sa tim vojnim dijelom Rusija se uspjela ponovo nametnuti i tražiti svoje mjesto u svjetskom poretku - cijeni Hadžović.

Za Rusiju je najbezbolnije bilo da pruži političku podršku Dodiku, odnosno RS-u, da li kroz UN ili kroz Vijeće za implementaciju mira u BiH. Njihov politički uticaj u trenutnim međunarodnim odnosima je znatan. Mogu staviti veto, osporavati donešene odluke

Poraz ekonomije Rusije je, misli on, značio da, ako ste sredili svoju državu, kao velika sila interese tražite izvan svojih granica. A područje Balkana je ostalo nesređeno, nije pripadalo nijednom postojećem savezu Zapada, ostalo je otvoreno tlo gdje se mogu promovisati svoji interesi, pozivati se na historijske, religijske veze Srbije sa Rusijom, a kroz Srbiju i Republiku Srpsku, i sa BiH.

- BiH i međunarodna zajednica su olako prešli preko uspostavljanja saradnje Banje Luke sa Moskvom. Niko nije vodio računa da je Dodik često u Moskvi i da promoviše svoje interese. Za Rusiju je najbezbolnije bilo da pruži političku podršku Dodiku, odnosno RS-u, da li kroz UN ili kroz Vijeće za implementaciju mira u BiH. Njihov politički uticaj u trenutnim međunarodnim odnosima je znatan. Mogu staviti veto, osporavati donešene odluke. Tako da su tu, na jedan jeftin način, ostvarili uticaj i u BiH. I što je njima najvažnije jeste da se u BiH i zemljama regiona ne širi NATO, jer su SAD i NATO deklarisani kao strateški neprijatelji Rusije u svim dokumentima. Nisu za širenje NATO-a na region Balkana, a jedna od zemalja je svakako i BiH, gdje će Rusija uraditi sve da jednoj takvoj državi radi ličnih interesa ne dopusti učlanjenje u taj vojno-politički savez - misli Hadžović.

Objašnjava, kao što Beograd i Zagreb promovišu svoje interese u BiH, tako i sile koje su ekonomski dovoljno jake i stabilizovane, poput Turske, Rusije, Saudijske Arabije, Kine, promoviraju svoje interese.

 NOĆNI VUKOVI

- Kada završite igru na svom terenu, onda svoje interese projicirate na druge zemlje, jačate svoj uticaj, pozivajući se na neke historijske periode, kulturne veze. Rusija je bliže okruženje i jedan je dio svojih bivših republika već uključila u Evroazijski savez, a jednim dijelom je to i sistem kolektivne sigurnosti Rusije, gdje su zemlje poput Kazahstana, Bjelorusije. I Srbija je tu kao pridruženi član, posmatrač. To je neki normalan razvoj koji mi nećemo da prihvatimo, ali kažem, na jeftin način je dozvoljen ulazak Rusiji na područje Balkana. Kupite 20 karti nekim Noćnim vukovima i oni za 50.000 KM dobiju toliku medijsku pažnju i u BiH i u Evropi, Washingtonu - objašnjava Hadžović.

Zanima nas kako se boriti protiv ruskog uticaja na zbivanja u BiH, pa i njihovog kreiranja političke situacije u BiH? Uz pomoć Zapada ili - sami, kako znamo i umijemo? Teorija Zapada je, kaže Hadžović, da su 1995. omogućili Daytonski sporazum i smatraju da je deset godina razumno vrijeme da jedna država stane na noge i sama počne voditi računa o sebi.

- U prvih 5-10 godina se konflikt obnovi ili ne obnovi, a oni su postavili neke temelje da nema mogućnosti za obnovu konflikta. Takva im je bila procjena i intervenisali su i rekli - sad je do vas. Aprilski paket na kojem smo mnogo radili 2006. godine nije usvojen i vratili smo se politici podjela. Zemlje koje su nestabilne, nisu se izborile za svoju viziju budućnosti. Hrvatska je tačno znala gdje ide, šta radi, koji su prioriteti, okupili su se oko zajedničkog interesa. To je bila vizija, svi njihovi unutrašnji problemi ostali su sa strane, a cilj je bio izdefinisan - kaže Hadžović.

MOSKVA ĆE PODRŽATI OSAMOSTALJENJE RS?

Moskva je spremna podržati Republiku Srpsku da otvori pitanje svog osamostaljenja, naročito u kontekstu pregovora o konačnom rješenju za Kosova, pišu srbijanski mediji. Ovu bi poruku predsjedniku RS Miloradu Dodiku trebalo da prenese ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, koji će 16. i 17. septembra posjetiti Sarajavo i Banju Luku. Moskva je, navodno, nezvaničnim kanalima i Beogradu i Banjoj Luci poslala signal da je sa velikom pažnjom primljen Dodikov čvrst stav da će, ukoliko Priština dobije stolicu u Ujedinjenim nacijama ili dogovor oko Kosova bude podrazumijevao bilo koji sličan aranžman, i Srpska krenuti putem osamostaljivanja.