Politika / Agitprop u BiH

Sa Željkom Komšićem, predsjednikom DF-a i kandidatom za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda,  razgovarali smo i o utjecaju Rusije u regiji. Zanimalo nas je kakav je njegov stav po tom pitanju u slučaju da uđe u Predsjedništvo BiH.

• Ruski uticaj i uplitanje u BiH, regiji pa i šire je sve češće pitanje koje se postavlja u posljednje vrijeme. Djeluje kao da se crtaju neke nove karte uticaja. Upravo ovih dana Rusija i Kina održavaju velike vojne vježbe. Kako vidite uticaj Rusije u regiji?

- Rusija svojom politikom predstavlja jednog od glavnih pokrovitelja ekstremne desnice u Evropi i svijetu, što je nevjerovatno i zvuči kontradiktorno. Ali pogledajte odnos Rusije prema svim desničarskim i šovinističkim pokretima u Evropi. To su najbolji prijatelji. Rusija je očigledno pronašla način da preko desnice u Evropi razvaljuje ideju Evropske unije i to rade strateški, osmišljeno, politički, ekonomski, obavještajno... Rusija je u velikom napretku kada je riječ u prostoru Evrope. Naravno, to je teže uraditi u zemljama EU nego na našim prostorima, gdje su institucije slabe jer se ovaj prostor, ne više ideološki, nego geopolitički, ljulja na koju će stranu. Ja sam pristalica teze da mi moramo ići u EU i NATO i da naša sreća nije na Istoku i Jugoistoku, ali ima dovoljan broj ljudi koji ne misli tako. Ja mislim da to ne može donijeti dobro ovom prostoru, ali o tome se može nadugo razgovarati.

U svakom slučaju, Rusija je jako pojačala prisustvo na ovim prostorima. Treba prvo istaknuti kako Rusija raspolaže strateškom robom kada je riječ o energiji od koje se trese čak i Evropa pa i mi, a to je plin. Druga stvar, Rusija za naše prilike ima veliki novac koji ovdje plasira. Rusija obavještajno tajno nadire na Balkan, uspostavlja punktove. Ni onaj centar u Nišu nije ništa drugo nego obavještajni punkt, takav isti trebaju uskoro da otvore i kod nas u Zalužanima, ali o tome svi šute i žmire i „gutaju“ priče o humanitarnim centrima. Nejaka i nestabilna društva poput našeg ne mogu da odgovore na takvu vrstu prijetnje. Vidite da se i ljudi koji zaista imaju moć da upravljaju državom, poput Aleksandra Vučića, ljuljaju između Rusije i Zapada. Stalno hoda po ivici noža. Na koju će stranu pasti vidjet ćemo, ali to se stalno vidi po njegovoj politici. Malo nazdravlja Evropi, pa malo Rusiji, ali tako neće moći još dugo. Morat će odabrati strateški put za društvo. Mišljenja sam da bi to trebao biti Zapad.

• Ali kako da se mala BiH odupre kada je i jedna velika Turska patila kada je ostala bez nekoliko miliona ruskih turista nakon zatezanja odnosa poslije obaranja ruskog aviona? To je postalo jako oružje kao i plin.

- Na tom primjeru vidite kako funkcioniše moderna politika. Moderna politika nije politika empatije. Niko nikome ne pomaže zato što ga voli. Moderna politika je zaštita svojih interesa. Kamo puste sreće da mi nešto iz toga naučimo i ne igramo uvijek za tuđe interese. Da nemamo u Vijeću ministara ljude koji su više ministri susjednih država. Naravno i Erdogan u svemu tome gleda interese svoje zemlje.

• Da li se kroz tu prizmu može posmatrati i to što su svojevremeno, kada je Agrokor u Hrvatskoj bio u problemima, ruske banke jedine uskočile sa velikim iznosima?

- Sberbank je bila i najveći povjerilac u slučaju Agrokora i naravno da su iskoristili priliku da uđu i da postave svoju nogu u Hrvatsku. Pazite, svaka vlada u Hrvatskoj je opterećena time. Ako se povuče Sberbank past će Agrokor. Koliko će ljudi direktno ostati bez posla u Konzumu, koliko će ljudi koji su direktno kao dobavljači vezani za Konzum ostati bez posla? Praktično govorimo o tome da je Plenkovićeva vlada dobila betonski blok svezan za nogu i bačen u more, a pokušava da pliva. Preko takvog aranžmana Rusija sigurno može da značajno utiče na političke prilike u Hrvatskoj. Rusija je i u tom smislu napravila strateški iskorak na ovom prostoru. Ušla je u zemlju članicu EU i zemlju članicu NATO-a što je jako bitno u cijeloj priči. Rusija se orijentirala i na to da spriječi širenje NATO-a ne više na zemlje koje smatraju svojim dvorištem poput Ukrajine ili Gruzije nego je izašla iz svog dvorišta i prenijela igru na Balkan. Glavna priča svih ruskih dužnosnika je NE NATO. Ne mogu da oproste Crnoj Gori što je postala članica. Pa čak je i pitanje da li je onaj pokušaj puča protekao bez stranog uticaja. Koliko ja znam, nije.

• Ovo o čemu smo razgovarali su uglavnom teme o kojima bi trebao govoriti član Predsjedništva?

- Tako je.

• U slučaju da uđete u Predsjedništvo šta se uopšte može uraditi po pitanju, evo konkretno, uticaja Rusije?

- Morate se jače okrenuti NATO-u i EU, pogotovo ako vas hoće, a zvanično nas hoće. Ta vrsta pakta je vrlo jaka brana ruskom uticaju na ovom prostoru.