Život / Nauka i tehnologija

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

„BurchGene“ je časopis koji se bavi relevantnim temama iz genetike i srodnih polja nauke. Izdaje se na semestralnom nivou u tiražu od 100 do 200 primjeraka. Pokrenuli su ga studenti Internacionalnog Burč Univerziteta, koji su i danas autori većine tekstova. Na magazinu često radi i po 15 studenata, u saradnji i superviziji sa profesorima, a svaki broj uključuje po nekoliko gostujućih autora sa drugih univerziteta u BiH. Časopis se trenutno objavljuje samo na engleskom jeziku jer je, kako su nam rekli, publika koja ga čita vrlo često i internacionalna te je shodno tome i donesena odluka da prva izdanja budu na engleskom jeziku.

- Časopis je strukturisan tako da većina članaka budu u stilu popularne znanosti, uz nekoliko radova koji su pregled stručne literature. Pored toga što nastojimo pružiti zabavan pogled na nauku, prvenstveno genetiku, uvijek se potrudimo da zahtjevnijim čitaocima pružimo gole podatke i zahtjevnu kritiku na naučne radove. Do sada smo uglavnom sarađivali sa studentima Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a za naredni broj dogovorene su i dvije internacionalne saradnje - kaže za magazin Start BiH Kenan Kraković, student treće godine Genetike i bioinžinjeringa na Burch Univerzitetu i urednik časopisa BurchGene.

Kraković nas uvjerava da se genetičari u BiH, iako nemaju veću finansijsku potporu od vladajućih struktura, bave ozbiljnom genetikom, analizama genetičkih markera u dijagnostičke svrhe, utvrđivanjem očinstva, ali i čistom naukom, poput traženja nove povezanosti genetičkih komponenti sa patogenim osobinama koje se u ljudima razvijaju.

- Ako govorimo o tome šta je trenutno najveći izazov za genetičare u svijetu, slobodno možemo reći da je to etika. Genetika je u posljednjih 20 godina napredovala u nevjerovatnim razmjerima i više nismo u poziciji da se pitamo šta možemo uraditi u eksperimentima, već šta ne možemo i ne smijemo? Razvijene su tehnologije kojima je moguće veoma precizno uređivati mutacije u genomu i trenutno se vode velike rasprave o etičkim problemima takvih alata koje posjedujemo. To će vjerovatno biti naredni veliki izazov - do kraja raspraviti šta je moralno i etički ispravno a šta ne - ističe naš sagovornik.

Profesori kao podrška

Potom dodaje da je promocija sedmog izdanja ovog naučnog časopisa planirana u decembru ove godine.

- Bavili smo se Alzheimerovom bolešću u jednom članku; jedna kolegica je pisala o neurolingvistici, dakle poveznici neuronauka s akvizicijom i usavršavanjem jezika, a tu je i obavezna rubrika „Intervju sa naučnikom“, a naučnik je ovaj put forenzička specijalistica i profesorica Lejla Smajlović Skenderagić - otkriva Kraković.

Na pitanje koliko ovakvi naučni časopisi mogu doprinijeti međunarodnom ugledu bh. nauke u svijetu, Kraković iskreno priznaje da su i dalje studentski časopis te da se time previše ne opterećuju.

- Ono što je naša misija jeste da studente uključimo u vannastavne aktivnosti, da zaista shvate genetiku, nauku kao svoj životni poziv, poziv čije će svjetske trendove oni imati ulogu da objasne običnim građanima; da usavrše svoje pisanje i moć argumentovanja i kritičkog promišljanja - poručuje on.

„BurchGene“ se može nabaviti u prostorijama Burch Univerziteta. Do sada je njegovo publikovanje bilo omogućeno zahvaljujući jednokratnim donacijama raznih fondacija i individua koje su podržale pilot-projekat, a od ovog semestra je Burč Univerzitet donio sistemsku odluku financijskog podržavanja časopisa za svaki naredni broj.

 Jedan od najzaslužnijih za pokretanje časopisa je i naš poznati genetičar prof. dr Damir Marjanović.

- BurchGene magazin je nastao kao inicijativa studenata Odsjeka za genetiku i bioinženjerstvo Internacionalnog Burch Univerziteta prije par godina i jedinstven je časopis takvoga tipa na ovim prostorima. Najveći dio aktivnosti realiziraju vrijedni studenti, a mi profesori smo tu kao podrška kakvu ova mladost i zaslužuje. Stručni i pregledni članci, revije, intervjui, naučno popularne objave u ovom časopisu su izuzetno zanimljive za širi krug čitatelja, no ujedno su i odlična praksa pisanja znanstvenih i znanstveno-popularnih objava sadašnjih studenata i budućih znanstvenika, onih na kojima će genetika kao znanost počivati u narednim desetljećima - kaže Marjanović.

Intervju sa naučnikom

 Kada se nešto radi po prvi put, neizbježne su i početničke greške. I BurchGene je imao „porođajnih“ muka.

- Jedan broj smo sasvim slučajno, ne vidjevši to u softveru, dizajnirali do kraja u A5 formatu. Vrlo stresno i ekspresno smo ga cijelog, stranicu po stranicu, prebacili u A4. Ali ono što je meni uvijek zanimljivo jeste rubrika „Intervju sa naučnikom“. Svaki put dobijemo priliku upoznati nekog naučnika iz malo ličnijeg ugla. Tako saznate uvijek zanimljive priče kao, naprimjer, današnja profesorica je nekad bila reprezentativac u šahu, a opet, neki drugi naučnici nikad nisu htjeli krenuti putem nauke. Povezati se sa nekim na nivou njihove lične priče uvijek je interesantno i nadahnjujuće - otkriva Kraković.