Vijesti / BiH

Izgradnja i jačanje povjerenja u postkonfliktnim društvima su glavni  preduslovi društvenog razvoja, zbog čega se Ključni prioritet 5 iz Mišljenja Evropske komisije, koji se odnosi na pomirenje i prevazilaženje naslijeđa prošlosti, može smatrati temeljnim preduslovom za ispunjavanje svih ostalih prioriteta.

Rečeno je to na prezentaciji preporuka Skupštine građana o pomirenju u BiH koja je održana danas u Parlamentarnoj skupštini BiH na inicijativu predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zdenka Ćosića, uz podršku projekta „Možemo bolje“.

KP5 (Ključni prioritet 5 iz Mišljenja Evropske komisije) traži od Bosne i Hercegovine da „preduzme konkretne korake za stvaranje okruženja pogodnog za pomirenje i prevazilaženje naslijeđa rata. Iako je ova preporuka općenita, njena implementacija je ključna za napredak BiH na putu ka EU.

Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Zdenko Ćosić izjavio je da je pitanje pomirenja u društvu previše važno da bi bilo prepušteno isključivo politici i političarima, zbog čega je od samog početka podržao rad Skupštine građana.

Naveo je da očekuje da će preporuke koje su proizašle iz njenog rada biti korisne široj društvenoj zajednici te da će s njima biti upoznati i sadašnji i budući sazivi parlamenta.

Ćosić je istakao da će preporuke ostati aktuelne i nakon predstojećih izbora, jer će potreba za jačanjem pomirenja, saradnje i povjerenja u društvu trajati sve dok se ne postigne viši nivo međusobnog razumijevanja.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Arnhild Spence izjavila je da pomirenje u BiH ostaje dugoročan proces izgradnje povjerenja, jačanja odnosa i stvaranja prostora za dijalog.

Ocijenila je da je Građanska skupština pokazala da građani mogu voditi konstruktivan dijalog te da su vrijednosti poput pravde, povjerenja, solidarnosti, empatije, dostojanstva, poštovanja i odgovornosti ključne za mirno i povezano društvo.

Naglasila je da se preporuke odnose na pitanja važna za budućnost zemlje, uključujući obrazovanje, kulturu sjećanja, odgovornost medija, ekonomske prilike, povjerenje u institucije i evropski put BiH.

Pozvala je institucije da preporukama posvete ozbiljnu pažnju, ističući da su slušanje građana i odgovaranje na njihove prijedloge od suštinskog značaja za obnovu povjerenja u javni život, te poručila da Ujedinjene nacije ostaju posvećene podršci BiH u tom procesu.

Među preporukama građana našle su se mjere usmjerene na jačanje pomirenja kroz finansijsku podršku zajedničkim projektima između entiteta i kantona u oblastima poput ekologije, umjetnosti, nauke i sporta. Predložena je i kontinuirana edukacija prosvjetnih radnika o mirovnoj pedagogiji, kao i dodatno osposobljavanje nastavnog kadra za rad s mladima radi sprečavanja prenošenja transgeneracijskih trauma. Građani su preporučili i uvođenje programa razmjene nastavnika širom BiH te intenziviranje saradnje između entiteta i kantona kroz razmjenu učenika, studenata i nastavnika te realizaciju zajedničkih projekata.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Adebayo Babajide izjavio je da ne postoji univerzalan model suočavanja s prošlošću, jer svaka zemlja tom procesu pristupa na svoj način, ali da ignorisanje prošlosti nije opcija, budući da neriješena pitanja prije ili kasnije ponovo dolaze u fokus.

Istakao je da konstruktivno suočavanje s prošlošću može doprinijeti zacjeljivanju rana i obnovi povjerenja te ocijenio da su učesnici projekta „Možemo bolje“ pokazali da je moguće voditi dijalog i postići saglasnost o teškim i emotivnim temama.

Podsjetio je i na napredak koji je BiH ostvarila u oblastima procesuiranja ratnih zločina i identifikacije nestalih osoba, naglasivši da su za dalji napredak u ispunjavanju Ključnog prioriteta 5 potrebni dodatni koraci.

Među prioritetima koje su građani izdvojili nalaze se mjere za podsticanje preduzetništva kroz pojednostavljenje registracije poslovnih subjekata i stvaranje jednakih ekonomskih uslova u cijeloj BiH, kao i jačanje finansijske pismenosti građana kroz edukaciju o budžetskoj potrošnji, zaduživanju i posljedicama korupcije. Predloženo je i insistiranje na pokretanju istraga i krivičnom procesuiranju u slučajevima u kojima revizorski izvještaji ukažu na koruptivne radnje, te formiranje nezavisnog stručnog tima za izradu strategije ekonomskog razvoja države. Među preporukama je i uspostavljanje kontinuiranog nadzora nad trošenjem budžetskih sredstava kako bi se ostvarene uštede usmjeravale na projekte od općeg interesa.

Šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Bojana Urumova upozorila je da se demokratske institucije širom Evrope suočavaju sa sve većim pritiscima i rastućim nepovjerenjem građana, zbog čega su inicijative poput Građanske skupštine od posebnog značaja, posebno u društvima u kojima su povjerenje i društvena kohezija narušeni.

Istakla je da iskustvo Vijeća Evrope pokazuje da strukturirani dijalog može pomoći u suočavanju i s najosjetljivijim pitanjima te da uključivanje građana u informisane rasprave institucijama pruža vrijedan uvid u njihove stavove i prioritete.

Šef Odjela za ljudsku dimenziju pri Misiji OSCE-a u BiH Ivo Lupis ocijenio je da predstavljanje preporuka Građanske skupštine predstavlja važan trenutak, ističući da je 70 građana iz cijele Bosne i Hercegovine, koji odražavaju njenu raznolikost, usaglasilo 39 konkretnih preporuka o pomirenju uz gotovo jednoglasnu podršku.

Naglasio je da je riječ o postignuću građana BiH te poručio da pomirenje zahtijeva i političko liderstvo i snažan angažman zajednice. Prema njegovim riječima, građani su poslali jasnu poruku, a sada ostaje da institucije i izabrani zvaničnici pokažu spremnost da je čuju i djeluju u skladu s njom.