[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/20\/policija.png","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/20\/100x73\/policija.png","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2024\/04\/20\/policija.png","size":"797.19","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Kolumne

ĐURO KOZAR O SIGURNOSTI U BiH: Prioritet bi trebalo biti sprečavanje nasilja

Piše: Đuro Kozar (magazin Start BiH)

Prema rang-listi najsigurnijih zemalja Globalnog indeksa mira (GPI) Bosna i Hercegovina je, od 163 analiziranih, na 61. mjestu, a što znači da je od 2015. nazadovala za osam mjesta. Inače, GPI rangira države na temelju istraživanja 23 indikatora – od unutarnjih sukoba, militarizacije, razine nasilja, do stanja u oblasti kriminala i terorizma. S obzirom na to koliko je kod nas raznih indikatora nesigurnosti mogli smo biti i lošije rangirani. U regiji samo je Srbija, na 65. poziciji, nesigurnija od BiH dok su u boljoj situaciji Crna Gora (45. mjesto), Albanija (40), Sjeverna Makedonija (38) i Hrvatska koja je zauzela vrlo dobro 14 mjesto. Slovenija se na ovoj rang-listi plasirala na odlično osmo mjesto. Na prvom mjestu i ovog puta je Island što nije iznenađenje, jer je ova zemlja svake godine na vrhu ove liste još od 2008. godine.

Jačati otpornost društva

Naravno, nije svaka zemlja na svijetu blagoslovljena niskim stopama kriminala i niskim nivoom korupcije, pa se na drugom kraju spektra nalaze zemlje koje pate od rata, opsežnog nasilja i političke nestabilnosti, što ih čini vrlo nesigurnim. Tako su među najnesigurnijim Afganistan, Jemen, Sirija, Rusija i Južni Sudan. Bosna i Hercegovina je, ipak, daleko od velikog nasilja i kršenja elementarnih prava ljudi kakvih ima u Aziji i Africi, a što je često na dnevnom redu sesija u Vijeću za ljudska prava UN-a u Ženevi. To vijeće ima 47 članova, koji se biraju na periodični trogodišnji mandat po principu regionalnih skupina, a često je oštro kritikovano zbog uključivanja u rasprave zemalja u kojima je najviše zabilježeno kršenje ljudskih prava.

Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović kaže da je pozitivno to što je BiH blizu prve trećine rangiranih zemalja, što postoji politički dijalog, ali insistiranje na spornim ciljevima pojedinih politika može dovesti do značajnih problema. On, potom, upozorava:

Stanje u BiH može se pogoršati. Nedostatak političkog dogovora, mudrosti, hrabrosti i odgovornosti političara na vlasti da priušte građanima mir, sigurnost i prosperitet svakako može imati posljedice. Tu nemogućnost dogovora, uprkos snažnoj involviranosti međunarodnih snaga, u prvom redu EU i SAD, imamo na prostoru Kosova. Vidimo da nedostatak dijaloga uzrokuje sporadične incidente, a sada to dolazi u fazu kad se gube ljudski životi. Nadam se da će se međunarodni akteri dodatno angažirati da se nađe izlaz.

Kad govore o pojmu sigurnosti, teoretičari smatraju da se sigurnost nalazi nasuprot ugrozi, prijetnji, incidentu i što je država sigurnija utoliko je manja mogućnost za negativne pojave koje utiču na građane. Prema definiciji, sigurnost se primarno odnosi na ljudska bića, na svakog čovjeka ponaosob, jer je najvažnija osobna sigurnost koja onda pokriva i neka druga područja i razine ljudskog organiziranja. Prije nekoliko godina trojica univerzitetskih profesora Armin Kržalić, Fuad Purišević i Bakir Alispahić objavili su u časopisu „Društvena i tehnička istraživanja“, iz Kiseljaka, stručni članak o pojmu i elementima sistema sigurnosti u kojem navode: „Vrlo je važno da se sistem sigurnosti posmatra kao cjeloviti mehanizam koji ostvaruje nacionalnu sigurnost putem prevencije i otklanjanja ugrožavanja temeljnih vrijednosti društva, u skladu sa ustavno i međunarodno priznatim standardima razvijenih demokracija i međunarodnih organizacija. Sistem sigurnosti u općem smislu obuhvata pripremljenost, zaštitu i očuvanje ljudi, imovine i informacija, kako materijalnih tako i nematerijalnih. Definicije sistema naglašavaju važnost otpornosti, koja se prepoznaje u sposobnosti sistema sigurnosti da odgovori na sve događaje, te da se oporavi od tih događaja (bez obzira na to bio događaj potencijalan ili stvaran). Sistem sigurnosti mora da bude u mogućnosti da apsorbira utjecaje i nosi se s događajima.“

Spomenuto rangiranje ukazuje na to da BiH treba poboljšati kompletan sigurnosni sektor, počevši od angažmana sposobnih, a ne stranačkih ljudi u institucijama, a uporedo jačati i ekonomiju, jer loša ekonomska situacija doprinosi nestabilnosti. U protekla tri mjeseca u tekstilnoj industriji u Federaciji BiH bez posla je ostalo 1.000 radnika i to će uticati na sigurnosnu situaciju u općinama gdje se nalaze firme koje proizvode tekstil i obuću – u Visokom, Kiseljaku, Novom Travniku, Bosanskom Petrovcu i Bužimu.

Sve veće siromaštvo

Siromaštvo je doista veliki problem u Bosni i Hercegovini tako da ljudi u neimaštini kradu namirnice u samoposlugama i trgovačkim radnjama što se do sada nije masovnije radilo. Senzori, zujalice, nadzorne kamere i fizička zaštita – sve su to mjere koje bi trebale da preveniraju broj sitnih krađa u maloprodajnim trgovinama. Taj sistem funkcionira u praksi, ali se broj osoba koje kradu povećava zbog sve skuplje hrane, malih penzija i minimalnih plaća onih koji imaju sreću da su zaposleni. MUP Kantona Sarajevo je u ovoj godini evidentirao 715 slučajeva koji se tretiraju kao krivično djelo krađa, a 199 ih se dogodilo u maloprodajnim radnjama (marketi, supermarketi, granapi...). Poređenja radi, u cijeloj 2022. godini zabilježeno je 200 krađa u maloprodajnim objektima. Naravno, većina takvih vrsta nedjela se ne prijavi nadležnim organima, stoga je jasno da je ova cifra mnogo veća od registrovane. Osim odraslih, kradu i maloljetnici protiv kojih se ne mogu podnositi prekršajne prijave.

Dakle, sve više ima sitnih krađa u maloprodajnim objektima, a krade se sve: od konzervi do skupih pića. Ono što je jako primamljivo osobama koje vrše krađe su predmeti koji se lako mogu preprodati, od skupljih čokolada, konzervi, pa čak i salama ili putera. Nekada su se krala skupa alkoholna pića, ali se u posljednje vrijeme to značajno promijenilo. Naprimjer, salama je proizvod na koji se nikada prije nije stavljale zujalica, na čokolade i konzerve također. Nekada su zujalice stavljane samo na alkoholna skupa pića, a sada se iz dana u dan povećava broj proizvoda koje su trgovci prinuđeni označiti uređajima protiv krađe.

Kako se u ovakvim uvjetima boriti protiv siromaštva? Može li pomoći širenje svijesti o potrebi njegovog iskorjenjivanja? Profesor Slavo Kukić je pesimist.

BiH je najsiromašnija zemlja u Europi. Kako je takvo stanje uopće moguće? Političke filozofije određuju štošta. Pametne političke filozofije mogu, čak i u uvjetima nakaradnih ustavnih i zakonskih rješenja, djelovati motivirajuće za opće društveno dobro. I suprotno, nakaradne političke filozofije mogu uništiti i najplemenitija sistemska rješenja i demotivirajuće djelovati na građane. BiH se, nažalost, dogodila najgora kombinacija, da u uvjetima potpuno nerazumnih sistemskih rješenja društvena dominacija pripada nerazumnim političkim filozofijama, rekao je Kukić za Deutsche Welle.

Kukić ističe da su rezultati takve kombinacije negativni društveni trendovi, rast kriminala i korupcije, siromaštvo, zaostajanje zemlje za njezinim okruženjem, sve manja motiviranost prosječnog čovjeka da pretpostavke za život ostvaruje u vlastitoj zemlji i sve naglašenija odlučnost da budućnost potraži drugdje. Profesor zaključuje: „Za tu našu kalvariju ne treba optuživati nikoga, ni međunarodne centre moći, ni teoriju zavjere. Za našu kalvariju smo odgovorni sami.“

Evropski standardi

Zanimljivo je da Bosna i Hercegovina ima veći broj policajaca od prosjeka Evropske unije u odnosu na broj stanovnika. Na 100.000 stanovnika BiH ima u prosjeku po stotinu policajaca više od prosjeka Evropske unije. Naime, na ovaj broj stanovnika u BiH dolazi 438 policajaca, dok je u Uniji njih 333. Ali statistički podaci i procjene o efikasnosti ne pokazuju da veći broj policajaca državi donosi nužno bolju borbu protiv kriminala i korupcije od evropskog prosjeka. Policije širom Evropske unije danas pronalaze načine da sa manjim brojem policajaca zadrže ili povećaju svoju efikasnost.U isto vrijeme u BiH se planira dodatno povećanje broja policajaca. Brojnost ne mora značiti smanjenje kriminala. Određene proaktivne metode trebaju biti više zastupljene i primjenom tih metoda može se računati na smanjenje stope kriminala i samim tim na trend smanjenja broja policijskih službenika.

Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku BiH i borbi protiv kriminala iznijela je niz nedostataka domaćeg sistema, sastavljenog od 16 različitih policijskih tijela sa gotovo 17.000 policajaca. Izvještaj navodi kako policija nije proaktivna u pokretanju istraga i da su istrage spore. Konstatuje i kako je policija podložna političkim uplitanjima te da su finansijske istrage i oduzimanje imovine izuzetno neefikasni. Detaljan analitički izvještaj Komisije iz 2019. naveo je niz nedostataka u radu policijskog sistema u BiH. Tako se u izvještaju konstatuje da, iako je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nadležna za koordinaciju agencija na državnom nivou, razmjena informacija između Ministarstva sigurnosti i policijskih agencija širom zemlje odvija se samo na dobrovoljnoj osnovi. Kao posljedica ovakve fragmentacije, sektor policije u zemlji je i dalje ispolitiziran, slabo koordiniran i disfunkcionalan, navodi se u tom izvještaju.

Profesor Fakulteta za kriminalistikukriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Muhamed Budimlić smatra kako civilni nadzor nad policijskim agencijama putem nezavisnih odbora, koje imenuju parlamenti, još nije efektivan. Dodaje da kontrola operativnosti i efikasnosti rada policije treba počivati na parametrima rezultata koje oni postižu – i dodaje:

Recimo, imate situaciju da policijski službenik podnese oko 150 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima tužilaštvu, a da nadležno tužilaštvo ne donese nijedno rješenje o provođenju istrage na temelju tih izvještaja koje je on podnio. Ipak će biti nagrađen od rukovodioca jer će navesti samo da je podnio izvještaj, a nijedan nije rezultovao rješenjem. Isti efekat je na svim nivoima, tužioci ostvare normu po 150, a ne mjeri se suština – koliko od tih optužnica je okončano pravosnažnom osuđujućom presudom.

Bivši direktor Federalne uprave policije, a danas delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Zlatko Miletić naglašava za BIRN kako se policijske agencije prije svega moraju ojačati stručnim i nezavisnim ljudima.

Većina tih starješina i krim-inspektora sjede u kancelariji, gdje se ne može riješiti nijedno kazneno djelo, već moraju izaći na ulicu. Kada dođemo do izvršilaca ubistava mladića Dženana Memića, iz Sarajeva, i Davida Dragičevića, iz Banje Luke, i neke druge koji opterećavaju javnost, tada će policija pokazati da profesionalno radi svoj posao.

Neuhvatljiva korupcija

Petog oktobra u Sarajevu je održana konferencija pod nazivom „Integritet pravosuđa i procesuiranje korupcije u BiH“, čiji su organizatori bili Transparency International u BiH i Balkanska istraživačka mreža (BIRN) na kojoj su sudjelovali predstavnici pravosudnih i policijskih organa, univerzitetski profesori, novinari i drugi. Zaključeno je da su dugotrajni sudski procesi koji često rezultiraju minimalnim kaznama, nedovoljan kvalitet optužnica, te česte promjene u sastavu sudskog vijeća – ključni nedostaci u procesuiranju korupcije. Po mišljenju predsjedavajućeg Upravnog odbora Transparency Internationala Srđana Blagovčanina BiH već godinama ne bilježi nikakav napredak u procesuiranju korupcije što znači da je politička korupcija potpuno nekažnjiva.

Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u BiH, rekao je da korupcija izjeda BiH iznutra i da je to vrlo bolno za sve građane kao i institucije. Rekavši da bi borba protiv korupcije trebala biti jedan od glavnih prioriteta u ovoj zemlji on je dodao:

Integritet pravosuđa je od temeljnog značaja za vladavinu prava i jedna je od centralnih vrijednosti za EU. I to je jasno utvrđeno u 14 ključnih prioriteta koja je EU postavila pred BiH. Integritet pravosuđa i transparentnost se mogu poboljšati. Mi očekujemo da će poboljšanja doći kroz implementaciju najnovijih izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koji između ostalog uvode sistem objavljivanja izjava o imovini svih nosilaca pravosudnih funkcija, kao i sistem nezavisne provjere.

Na konferenciji je rečeno da postoji puno deklarativne spremnosti za procesuiranje korupcije, ali i da se smjernice VSTV-a ne primjenjuju. Prisutno je nezadovoljstvo kaznenom politikom koja nije adekvatna i nema svrhu generalne prevencije. Ključni probem je hrabrost i volja da se primijene najbolje prakse. Učesnicima je predstavljana i „Analiza efikasnosti i integriteta disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca“ koja je pokazala da su mehanizmi za osiguravanje disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija nedovoljno transparentni, usložnjeni i dugotrajni, a način kažnjavanja relativno blag i neefikasan, uzimajući u obzir nivo odgovornosti koju ove funkcije nose.

Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić je kazao da je institucija na čijem je čelu opredijeljena za rad na predmetima korupcije te da je imenovan međunarodni savjetnik u Odjelu za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Time, kako je kazao, pokušavaju da usvoje najbolje prakse, posebno u prijedlozima za privremeno i trajno oduzimanje nelegalno stečene imovine. Kajganić je sa pravom kritikovao Sud BiH zbog presuda u kojima su za veliki kriminal izricane male kazne, ali je prećutao činjenicu da se dio optužnica ne tako rijetko vraća na doradu. Na tužitelju je teret dokazivanja nečije krivice, ali da bi se dokazala potrebni su validni argumenti koji nerijetko nedostaju.

Apsurd Dodikovih granica

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prošlog tjedna objavio je u beogradskim printanim medijima autorski tekst pod naslovom „Granica postoji“ u kojem je, po ko zna koji put, negirao državnost Bosne i Hercegovine. Napisao je da postoji „granica između dvije države, Republike Srpske i Federacije BiH, od kojih je nastala Bosna i Hercegovina“, dodajući da je BiH takozvana država, ali bez određenja šta je po državnoj strukturi. Olako iskazane netačne konstrukcije.

Dodik, naravno, zanemaruje činjenicu da je Bosna i Hercegovina kroz svoju historiju uvijek imala određene elemente državnosti, ispoljene u različitim formama. Državnopravni kontinuitet BiH se ogleda i u tome što je bila posebna politička i teritorijalna cjelina u vrijeme kada je postojala u sastavu drugih država.

Ustav BiH donesen u Dejtonu priznaje kontinuitet države BiH, i u članu I/1. propisuje: „Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada 'Bosna i Hercegovina', nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.“

Novinari u RS-u strahuju zbog zakona o medijima

Na informaciju iz Vlade Republike Srpske da je formirana Radna grupa za donošenje zakona o medijima, novinari tvrde da će i to – poput kriminalizacije klevete i usvojenog Nacrta zakona o nevladinim organizacijama – objektivnim i nezavisnim medijima otežati rad. Sandra Gojković - Arbutina, glavna urednica Nezavisnih novina i članica Radne grupe, podsjeća da novinarska zajednica u RS-u duže od 10 godina traži zakon o medijima, ali do sada nije bilo interesa da se na tome radi. Navodi i da je i zbog toga opravdan strah medijske zajednice jer se na zakonu o medijima radi “sada – odmah nakon kriminalizacije klevete i usvajanja Nacrta o NVO“. Na upit zašto u Radnoj grupi nisu predstavnici nekih od istraživačkih portala, odnosno najčitanijih i najuticajnijih medija u RS-u, iz Vlade tog entiteta kažu da su „kriterijumi po kojima su pozivani članovi u Radnu grupu višedecenijski rad i iskustvo na odgovornim pozicijama glavnog i odgovornog urednika u medijima“.

Policija u zajednici

U mjesnoj zajednici potrebno je veće prisustvo policajaca u uniformi, jer policija mora biti u stanju da na adekvatan način odgovori potrebama građana. To je više od samog sprečavanja i suzbijanja kriminala. Kao rezultat ovog partnerskog pristupa dobijaju se kreativna i inovativna rješanja koja pripadaju zajednici u kojoj se provode i koja su prilagođena lokalnim okolnostima. Cilj je građenje boljeg odnosa policije i građana, budući da ljudi koji žive na određenom području najbolje znaju šta se kod njih događa. Uvođenje savremenog metoda rada policije u zajednici predstavlja značajnu promjenu s obzirom na način rada koji se danas primjenjuje u BiH. Jedan od ciljeva rada policije u zajednici je da vrši prevenciju kriminala i drugih devijantnih pojava, što znači da policijski rad treba biti proaktivan, a ne samo baviti se incidentima nakon što se oni već dogode. To ima implikacije za organizaciju i upravljanje unutar policije, te zahtijeva sposobno i predano rukovodstvo.

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!