Kolumne

Piše: Đuro Kozar

Arogantni Milorad Dodik i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata nastavljaju da u Narodnoj skupštini Republike Srpske donose protudržavne odluke tako da su 10. februara usvojili i entitetski nacrt zakona o visokom sudskom i tužiteljskom savjetu, čime su udarili na jedan od stubova vlasti, onaj pravosudni. Od 2004. djeluje VSTVBiH, ali to establišmentu u Banjoj Luci nije dovoljno, nego pokušavaju jednostrano vraćati nadležosti na entitetsku razinu što remeti ustavnopravni poredak države i ta aktivnost ima elemente državnog udara. Smatra se da Dodik za sada radi šta hoće, ne obazire se na upozorenja i sankcije, ali da će se u opasnom preuzimanju državnih prerogativa jednom morati zaustaviti. Što prije to bolje, jer kako je krenuo srpski narod vodi u ambis.

Entitetski VSTS

Do 2002. godine entiteti su imali svoja visoka sudska i tužiteljska vijeća, ali se ispostavilo da je tada imenovanje nositelja pravosudnih funkcija bilo pod utjecajem politike, a što je imalo negativne posljedice na vladavinu prava u BiH. Poslije dvije godine formiran je VSTV na razini BiH čime je osigurano neovisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe. Strateškim planom VSTV-a definirana su četiri ključna načela na kojima se zasniva funkcionalnost pravosuđa: učinkovitost, kvalitet, odgovornost i neovisnost. Članovi VSTV-a birani su iz strukture sudija, tužitelja i odvjetnika oba entiteta, iz sva tri konstitutivna naroda, a trojica predsjednika vijeća bila su iz srpskog naroda (Branko Perić, Milorad Novković i Milan Tegeltija), što znači da je osigurana puna nacionalna zastupljenost u njegovom radu. Ali još važnije je da političke stranke nisu imale mogućnost da posredstvom nekih svojih ljudi u sudovima i tužiteljstvima utiču na izbor kandidata za pravosudne dužnosti s obzirom na to da su imali testiranje i intervjue do rang-liste.

Po mnogim mišljenjima, VSTV je jedan od najuspješnijih organa na razini Bosne i Hercegovine i time je čudnije što vlast u Republici Srpskoj nastoji da ga razvlasti. Doduše, Milorad Dodik i njegov SNSD već neko vrijeme kritikuje rad Suda i Tužiteljstva BiH tvrdeći da su pristrasni i da najviše procesuiraju Srbe, što, naravno, nije tačno jer optužnice nisu podizane i presude izricane po tome koje je ko nacionlnosti, nego na temelju dokaza o počinjenom krivičnom djelu. Uz to nakon prvostupanjske presude postojala je mogućnost žalbe, pa je u dosta slučajeva pravomoćna presuda bila drugačija od prethodne, pa i oslobađajuća. Iz Banje Luke je prigovarano „političkom Sarajevu“ da ima utjecaj na pravosuđe i da bi se, kako oni kažu, to ispravilo potrebno je formirati entitetski visoki sudski i tužilački savjet.

Taj savjet u RS-u imao bi 11 članova i birao bi sudije Vrhovnog suda RS-a, sudije okružnih sudova u Banjoj Luci, Doboju, Bijeljini, Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju, sudije u šest okružnih privrednih sudova, te sudije u 30-ak osnovnih sudova od Gradiške i Dervente, do Sokoca i Trebinja. To vijeće bi, također, imenovalo i tužitelje Republičkog javnog tužilaštva i tužitelje Specijalnog tužilaštva koje je posebno tužilaštvo za suzbijanje organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Okružnom tužilaštvu Banja Luka. Osim u spomenuto banjalučko tužiteljstvo, entitetski VSTS bi imenovao i tužitelje okružnih tužilaštava u Bijeljini, Doboju, Istočnom Sarajevu, Prijedoru i Trebinju. U Republici Srpskoj nema osnovnih tužiteljstava, kao što u Federaciji BiH nema općinskih tužiteljstava. Da bi se izabrao veliki broj nosilaca pravosudnih dužnosti u Republici Srpskoj potrebno je u zakonu o VSTS-u regulirati tu pravnu materiju.

Nakon što je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske, nacrt zakona o VSTS-u ide na javnu raspravu od 60 dana, poslije koje će poslanici ponovo da raspravljaju o zakonu u formi prijedloga i, ako ne bude produženja rokova, slijedi usvajanje. Ako zakon bude usvojen ide pred delegate Vijeća naroda RS-a koji razmatraju da li je povrijeđen vitalni nacionalni interes jednog od konstitutivnih naroda u BiH. Ukoliko Vijeće naroda utvrdi da je povrijeđen, naprimjer, interes bošnjačkog naroda, zajednička komisija Vijeća i NSRS ponovo odlučuje o tom pitanju. Ako se ni oni ne usaglase – Ustavni sud RS-a odlučuje da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa. U nacrtu zakona o entitetskom VSTS-u se navodi da bi on trebalo da stupina snagu tek godinu dana nakon objavljivanja.

Sukob nadležnosti

U emisiji „Drugi ugao“ Televizije Republike Srpske bivši predsjednik VSTV-a BiH, a sada pravni savjetnik u kabinetu srpskog člana Predsjedništva Milan Tegeltija priznao je da bi, kad se formira entitetski VSTS, moglo biti sukoba nadležnosti budući da Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH, bez obzira na moguću novu situaciju, nastavlja sa radom po istom zakonu i ustaljenoj metodologiji. Tegeltija je precizirao: „Sudije Suda BiH i tužioce Tužilaštva BiH i dalje će imenovati Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH na osnovu konkursa na koji se kao i do sada mogu prijavljivati i biti izabrani kandidati iz sva tri konstitutivna naroda. Kad stupi na snagu zakon o VSTS-u nosioce pravosudnih funkcija na području RS-a biraće naš savjet. Moglo bi doći do sukoba nadležnosti ako bi i VSTVBiH, takođe, raspisivao konkurs za imenovanje istih sudija i tužilaca u Srpskoj, ali se nadam da do toga neće doći i da će se u završnim odredbama našeg zakona regulisati prelazni period, tako da se neće dovoditi u nedoumicu kandidati iz Republike Srpske.“

Tegeltija je podsjetio da postoji ustavni osnov za formiranje entitetskog VSTS-a budući da je u Ustavu Republike Srpske ostala odredba o tome da RS ima taj organ i nakon što je formirano Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH. Šef Kluba poslanika SNSD-a Igor Žunić smatra da VSTVBiH nije ispunio očekivanja građana i vlasti u Republici Srpskoj i da je na isti način kada je data suglasnost za osnivanje vijeća data i mogućnost da se povuče ta suglasnost. Rekao je da nije ispunjeno ni to da se tekst sporazuma o VSTV-u prije potpisivanja uskladi sa terminologijom Ustava BiH, kao i da sjedište tog vijeća bude u Istočnom Sarajevu. Oni u Banjoj Luci zaboravljaju da VSTV nije formiran sporazumom nego na temelju zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH glasovima zastupnika iz oba entiteta. Zanemaruje se i odluka kojom je Ustavni sud BiH 2009. ustanovio da je Zakon o VSTV-u sukladan državnom Ustavu.

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) 5. februara posjetio je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH i tom prilikom rekao; „Želio bih istaknuti kako je važno da VSTV pokaže svoju snažnu opredijeljenost za sprječavanje korupcije u pravosuđu, prije svega u samom VSTV-u. Ovo obuhvaća i provedbu pravila kako bi se osigurali najviši standardi u pogledu integriteta članova Vijeća, sudija i tužitelja, uključujući i standarde u oblasti sprečavanja sukoba interesa ili drugih neprikladnih utjecaja. VSTV i pravosuđe moraju biti institucije u koje građani imaju apsolutno povjerenje. Pozivam sve da podrže ovu suštinsku komponentu ravnoteže između izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u demokraciji.“

Mazaličin zakon

Indikativno je da nacrt zakona o entitetskom VSTV-u nije predložila Vlada Republike Srpske, kako je bilo predviđeno odlukom Narodne skupštine, nego  je predlagač bio zastupnik Srđan Mazalica, inženjer elektrotehnike, zaposlen u Elektroprenosu BiH. Mogu, naravno, zastupnici pojedinačno ili skupina zastupnika, postavljati pitanja, davati inicijative i predlagati zakone, ali je opoziciji u RS-u čudno što se Vlada u ovom slučaju izvukla od toga tako da ministar pravde Anton Kasipović nije bio predlagač ovog nacrta. Može se reći da Vlada tako sebi ostavlja prostor za ispriku - ako od ovog zakona ne bude ništa onda bi se šteta pripisala predlagaču. Kako god, sada se ovaj akt kolokvijalno naziva „Mazaličin zakon“. Ovog člana SNSD-a nije trebalo puno nagovarati na ovo predlaganje budući da je on na svom twitteru, slijedom onoga što govori Dodik, već poručivao da je BiH nemoguća država.

„BiH se raspala, samo to Bošnjacima još niko nije saopštio. Njihovo ignorisanje zahtjeva i interesa drugih naroda čini da su centrifugalne sile sve jače, geopolitički odnosi održavaju centripetalne sile sve slabijim. Davati doprinos opstanku BiH znači protiviti se zakonima prirode“, naveo je Mazalica na twitteru.

Na ovakve cinične poruke reagirao je potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH prof. dr. Denis Bećirović istaknuvši da je „ovo  jedna od najskandaloznijih ocjena funkcionera SNSD-a“ i dodao: „Davati doprinos opstanku Bosne i Hercegovine znači čuvati mir i sigurnost punopravne članice Ujedinjenih nacija - države BiH. Davati doprinos opstanku BiH znači provoditi Daytonski mirovni sporazum. Davati doprinos opstanku BiH znači poštovati Ustav BiH i davati doprinos opstanku BiH znači uvažavati historijski individualitet i posebnost jedne od najstarijih država u jugoistočnoj Evropi.“

Bećirović je zaključio da isticanje „zakona prirode“ nasuprot zakonima demokratske i pravne države predstavlja jednu od temeljnih karakteristika nacizma i fašizma. Poručio je Mazalici da ne obmanjuje javnost u RS-u, nego da uvažava činjenicu da nijedna nadležnost, u postdejtonskom razdoblju, nije na nivo države Bosne i Hercegovine prenesena silom, već demokratskim i pravnim putem u skladu sa procedurama propisanim Daytonskim mirovnim sporazumom, Ustavom BiH i poslovnicima Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dodao je i to da su „za sve nadležnosti države Bosne i Hercegovine glasali poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH iz svih naroda i oba bh. entiteta“.

Profesor dr. Ivo Komšić u izlaganjima i knjigama često ističe državnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine i kritikuje one koji to pokušavaju osporiti. Ističe: „Tvorci Dejtonskog sporazuma vodili su računa o kontinuitetu države BiH. Sporazumom, odnosno Ustavom BiH kreirana je nova državna struktura, modificirana stara, ali nije ukinut kontinuitet države Republike Bosne i Hercegovine – ona je samo promijenila ime. Njen republikanski državni karakter nije ukinut, nije formirana nikakva nova država nego je Republika BiH promijenila ime i modificirala unutrašnju strukturu. Ta temeljna ustavna odredba je dosljedno provedena u cijelom Sporazumu. Država BiH ostaje članica UN-a, jedino se ona može „prijaviti za članstvo i drugih međunarodnih organizacija. Entiteti to ne mogu, niti to mogu osporavati, jer oni su dio unutarnje strukture države.“

Oštre reakcije

Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini (PIK) smatra da treba osigurati puno poštovanje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, suverenitet i integritet BiH dodajući da će oni imati odgovore na odluke Narodne skupštine RS-a. U zajedničkoj izjavi ambasadora PIK-a, koju nije potpisao predstavnik Ruske Federacije, ističe se da potezi vlasti RS-a o uspostavljanju paralelnog VSTV-a predstavljaju jasan pokušaj entiteta da jednostrano preuzme ustavne odgovornosti države, što predstavljala kršenje ustava i pravnog poretka BiH. U saopćenju se naglašava: „Usvajanje zakona o VSTV-u RS-a bilo bi nespojivo sa procesom evropskih integracija BiH, predstavljalo bi neprihvatljivo miješanje u nezavisnost pravosuđa i signaliziralo nazadovanje cijele zemlje u odnosu na evropske standarde vladavine prava. Provođenje zakona o VSTV-u RS stvorilo bi neustavno tijelo, koje bi ugrozilo osnovna zakonska prava svih građana BiH, posebno onih koji žive u RS.“

Ambasadori Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira pozvali su RS da odustane od neustavnih poteza koji povećavaju prostor za korupciju i umjesto toga se fokusira na poboljšanje postojećih institucija na konstruktivan način. PIK ohrabruje poslanike izabrane iz RS-a u parlament BiH – i sve druge izabrane predstavnike – da usvoje izmjene i dopune Zakona o VSTV-u BiH u skladu sa preporukama Evropske komisije. Ambasadori dodaju i da je uspostavljanje jedinstvenog VSTV-a na državnom nivou 2004. bila ključna reforma u modernizaciji pravosuđa BiH, u skladu s evropskim i međunarodnim standardima. Profesionalno i neovisno pravosuđe, oslobođeno političkog pritiska i utjecaja, ključno je za razvoj pravednog i demokratskog društva. Sve vlasti u BiH trebale bi odlučno napredovati u reformama koje se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije, koje su ključne za ponovno stjecanje povjerenja građana i unapređenje procesa pristupanja EU, ističu iz PIK-a.

Nakon zajedničke izjave ambasadora Vijeća za implementaciju mira o odluci Narodne skupštine Republike Srpske da usvoji nacrt zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu, posebno se oglasila i Američka ambasada u BiH koja u saopćenju navodi da su politički lideri RS-a poduzeli korak u potkopavanju transparentnosti pravosuđa i odgovornosti za koruptivna djela. Po mišljenju ove ambasade, stvaranje novog entitetskog VSTV-a omogućit će kriminalcima prosperitet i procvat korupcije. Stvorit će neustavno tijelo koje će ugroziti osnovna zakonska prava svih građana BiH, posebno onih koji žive u RS-u. Nakon usvojenog nacrta u NSRS-u, dalji korak ka usvajanju zakona je održavanje javne rasprave, pa je sa tim u vezi Ambasada SAD-a pozvala građane da ne dozvole vlastima u RS-u donošenje ovog zakona.

Postupci protiv Dodika

Ministarstvo finansija SAD-a utvrdilo je da je Dodik uspostavio pokroviteljsku mrežu i osigurao vladine ugovore i monopole poslovnim saradnicima, dodajući da se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim radnjama kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana. Dodik je to odbacio rekavši: „Protiv mene se ne vodi nikakav kazneni postupak za korupciju u BiH, niti bilo gdje drugdje u svijetu.“ To je netačno. Naime, Dodik je bio meta brojnih istraga o korupciji od 2008., a najmanje jedna istraga je u toku, tvrdi glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić. On je za portal Klix.ba 5. januara potvrdio da njegov ured istražuje izvor novca kojim je Dodik kupio vilu u Beogradu 2007. za 750.000 evra (1,1 milion dolara). Dodik je, tvrde tužitelji, izjavio da je koristio lični kredit, ali taj kredit nije podignut u trenutku kupovine. Pozivajući se na istragu, Klix.ba je prenio da je Dodik novac od banke posudio godinu dana kasnije. Dodatno je sumnjivo što je Dodikov zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade Republike Srpske čiji je tada bio premijer.

U decembru 2020. Tužiteljstvo BiH saopćilo je da je pokrenulo istragu o porijeklu 300 godina stare ikone koju je Dodik poklonio ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u Sarajevu. Nakon što su mediji Republike Srpske objavili fotografiju ikone, ukrajinska ambasada u Sarajevu saopćila je da je, na temelju pečata autentičnosti, ikona ukradena iz ukrajinskog grada Luganjska u regiji Donbas. Deseci srpskih nacionalista borili su se 2014. u ratu u Donbasu koji je podržavala Rusija protiv ukrajinskih vojnika. Dodik je odbio ovo komentirati, a iz Moskve je priopćeno da je Rusija vratila poklon nakon što se pojavila sumnja da je ukraden.

Bosanskohercegovački i strani mediji objavili su 2016. popis Dodikovih „150 skandala“ koji uključuju navodnu korupciju i zloupotrebu položaja. Među njima je i istraga Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) iz 2008. godine o pronevjeri državnih sredstava velikih razmjera, nepotizmu, zloupotrebi ovlasti, utaji poreza i sumnji na pranje novca. Ta je istraga zašla u slijepu ulicu 2011., nakon što je SIPA slučaj predala Specijalnom tužilaštvu Republike Srpske, koje ga je brzo zatvorilo, pozivajući se na nedostatak dokaza. Organizacija za nadzor korupcije Transparency International, sa sjedištem u Berlinu, izvijestila je 2008. da je Dodik prijetio toj grupi nakon što je objavila izvještaj o privatizacijskim poslovima u sektoru proizvodnje nafte i energije.

Što se tiče novih sankcija, Ambasada SAD u BiH saopćila je da su Dodik i njegov uži krug „besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica, političkih istomišljenika i mreža podrške koje koriste“. Osim toga, Ministarstvo financija je saopštilo kako Dodik učinkovito kontroliše banjalučku medijsku kuću ATV, u vlasništvu kompanije povezane sa njegovom porodicom. „Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio svoju agendu, što uključuje njegove napore da omalovaži druge političke ličnosti, popravi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve", rekli su iz Ministarstva. Dodik je ugovore vezane za ATV dodijelio direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan put za korupciju. On je novac iz javnih poduzeća usmjerio direktno u ATV za koruptivne svrhe.

Opasan paralelizam

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) upozorio je da bi se usvajanjem zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu entiteta Republika Srpska stvorio „opasan presedan koji bi doveo do pravne nesigurnosti“. TIBiH smatra da „vlast u Republici Srpskoj prethodnih mjeseci kreiranjem paralelnih institucija bez osnova očigledno nastoji uspostaviti kontrolu nad svim institucijama i procesima“, a sada se kroz „imenovanje podobnih sudija i tužitelja nastoji dodatno potkopati sistem vladavine prava“.

Podsjećaju da BiH već ima Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće koje je osnovano 2004. kao nezavisni i samostalni organ i ima zadatak da osigura neovisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe. Članovi VSTV-a su sudije i tužitelji sa teritorije cijele BiH, a to tijelo ima nadležnost da imenuje sudije i tužioce na državnom, entitetskom, kantonalnom, okružnom, osnovnom i opštinskom nivou, uključujući Brčko Distrikt, s izuzetkom ustavnih sudova entiteta. Stvaranjem paralelnih institucija i narušavanjem jedinstva u organizaciji i upravljanju pravosuđem dovela bi se u pitanje pravna sigurnost, i građani bi se ometali u uživanju osnovnih ljudskih prava i sloboda kao što su pravo na ličnu slobodu i sigurnost, pravo na imovinu, pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima.