Politika / Kuda vodi radikalizam

Razgovarao: Zdravko Čupović ([email protected])

Foto: Mevludin Mekić

• Poslije onako krvavog rata, narod je sa pravom osjetljiv na pominjanje bilo kakve radikalizacije. Trebamo li se bojati radikalizma u BiH?

- Naravno da trebamo. Upravo zbog što imamo ružna iskustva sa radikalizmom i za vrijeme rata i u skorijoj prošlosti. Trebamo voditi računa o svakoj vrsti radikalizma koja može ugrožavati opštu bezbjednost i sigurnost građana. Kako njihove lične, tako i njihove imovine ovdje. Vidjeli smo da su određene vrste radikalizma, naročito u posljednje vrijeme, znatno destabilizovale BiH i donijele određenu vrstu konkretnih terorističkih prijetnji u BiH. Da preciziram, tu mislim na određenu vrstu islamskog radikalizma, gdje su osobe koje su prihvatile tu vrstu radikalizma pokušale da se i institucionalno organizuju ovdje, da na tom principu funkcionišu, za šta se kasnije ispostavilo da je to ozbiljna prijetnja BiH. Taj radikalizam je često vodio ka nasilnom ekstremizmu koji je zagovarao nasilje, potpomagao razne opcije sukoba i tome slično. Na kraju, taj radikalizam je doveo do toga da smo imali nekoliko krivičnih djela terorizma, odnosno nekoliko terorističkih akata, u kojima je jedan broj osoba izgubio život. Uglavnom su napadane policijske stanice, pripadnici policijskih struktura, a u jednom slučaju i pripadnici Oružanih snaga. Vidjeli smo da su daljni pokušaji radikalizma i nasilnog ekstremizma išli dotle da su se formirale određene lokalne zajednice, a u tim zajednicama su pokušali uspostaviti posebnu vladavinu zakona i običaja, što je u suprotnosti s Ustavom BiH, i nametnuti neku vrstu, prije svega, prakticiranja islama koji je bio u sukobu sa tradicionalnim prakticiranjem islama u BiH. Radikalizam za BiH predstavlja vrlo ozbiljan bezbjednosni izazov i još neki primjeri i pokušaji radikalizma kroz formiranje i uspostavu određenih udruženja u BiH koja su bila ekstremno-nacionalističkog karaktera i koji su dovodili do komplikacije odnosa unutar BiH. Na sreću, kod tih drugih ekstremističkih udruženja nije bilo terorističkih pokušaja ili incidenata kojima se ugrožavala bezbjednost. U svakom slučaju, moglo bi doprinositi eventualnoj eskalaciji i komplikaciji odnosa, čak i određeneoj vrsti nasilja u BiH.

    MIGRANTE DRŽIMO NA OKU

• Mislite na okupljanja Ravnogorskog pokreta u Višegradu?

- Mislim na udruženja poput njih, odakle su nekada znali slati poruke koje su ekstremno-nacionalističkog karaktera, pa je bilo određenih p(r)ozivanja na neku vrstu nasilja. Može se govoriti i o nekoj vrsti ekstremizma i kod vrbovanja određenog broja osoba koje su išle na ukrajinsko ratište, što je u suprotnosti sa zakonom, posebno Krivičnim zakonom BiH po kojem je to ozbiljno krivično djelo.

• Ima li radikalizma među migrantima?

- Migrantska kriza je složena, drugačija od one koje je trajala 2015. kada BiH baš i nije bila opterećena. Sada se suočavamo na ozbiljan način s ilegalnim imigrantima i može se primijetiti da u ovim grupama ima osoba koje ispoljavaju određenu vrstu ekstremizma što bi moglo predstavljati i neku vrstu prijetnje. Na nama je obaveza da takve osobe prepoznamo, prema njima primijenimo poseban način ophođenja i nadzora. Istini za volju, nismo za sada primijetili osobe koje se mogu direktno dovesti u vezu sa nekim terorističkim aktima. Ova ruta je vrlo teška i komplikovana, posebno sa stanovišta identifikovanja migranata. U pravilu, oni idu bez ikakvih dokumenata, pokušavaju sakriti pravi identitet. Možemo kod nekih prepoznati neku vrstu radikalizma, pa čak i nasilja koja se ne može dovesti u vezu sa terorističkim elementima. Mi smo izdvojili neke osobe i vršili određenu izolaciju, posebno utvrđivali sve okolnosti vezane za njih kroz sve dostupne policijske alate i sa partnerskim službama radili na utvrđivanju njihovog identiteta i na taj način pokušavali spriječiti njihov uticaj.

• Ako neko ili nešto može pojedinca ili grupu radikalizovati, vjerujete li u mogućnost obrnutog procesa - mogu li se takve osobe „deradikalizovati“ i, ako vjerujete u to, ko bi trebao raditi na „odvikavanju od radikalizma“?

- Naravno da nam je jako važno da uđemo i u taj proces. Shvatili smo da se nemoguće uspješno boriti protiv radikalizma ukoliko ne radimo i u obrnutom smjeru, odnosno da kroz deradikalizaciju pokušamo jedan broj njih da resocijalizujemo i vratimo ih u društvo kao korisne članove.

• Čiji bi to trebao biti posao?

- Najveći broj takvih aktivnosti i kroz samu Strategiju borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma u BiH je na Ministarstvu bezbjednosti, ali samo kroz stvaranje određenih uslova da taj proces otpočne i da se primjenjuje. Dakle, Ministarstvo nije kvalifikovano, a ni dužno da vrši direktno deradikalizaciju niti je to posao policijskih agencija. Očigledno je da te grupe i pojedinci ne bi prihvatili policijske službenike, koji u jednom momentu provode represivne mjere, vrše hapšenja, pretrese, a onda da ti isti vrše deradikalizaciju. Ali, Ministarstvo jeste u obavezi da sačini određene planove i projekte koji u sebi sadrže proces deradikalizacije, a da onda, najčešće putem određenih institucija i specijalizovanog civilnog sektora, implementiraju te projekte. Imamo ozbiljne planove, čak su nas u finansijskom smislu i vlada SAD-a i EU znatno podržali i već počinjemo da radimo na tome. Prvi rezultati djeluju ohrabrujuće. Čak smo kroz jedan evropski projekat ušli u regionalni projekat deradikalizacije. Imamo jedan broj osoba koje izdržavaju zatvorske kazne, a u zatvoru do sada nismo imali situaciju da se sa takvim osobama radi na deradikalizaciji već su u nekim slučajevima oni radikalizovali druge zatvorenike. Moram reći da na tom polju čak ni Evropa nema nekog velikog iskustva.

  ŠUTIMO I RADIMO

• O tome se vjerovatno ne može puno javno govoriti, ali koliko sigurnosne službe rade na preventivi, koliko narod uopšte (ne) sazna iz medija?

- Jako puno rade! To se nikada i ni na jedan način neće publikovati niti izaći u javnost. Primjenjuje se jako puno i obavještajnih i operativnih mjera u smislu posebnih nadziranja, kontrola njihovih komunikacija... Toga je daleko više od onog što javnost zna. Nama je najvažnije da bezbjednosne izazove na vrijeme identifikujemo i registrujemo, da uspijemo kroz preventivne mjere spriječiti takve aktivnosti, nego da se javno promovišemo. To je sudbina ove profesije i to je slučaj sa svim obavještajno-policijskim strukturama u svijetu.

• Austrija je najavila protjerivanje u BiH radikalnih imama. Pretpostavljam da je Ministarstvo obaviješteno o tome?

- Godinama smo u kontaktu s austrijskim službama kada je to u pitanju. Mene je ponekad čudilo, da budem iskren, ponašanje Austrije. U ranijem periodu znao sam u razgovoru sa njihovim ministrima razgovarati jer sam imao utisak da njihove vlasti imaju određeni stepen tolerancije prema tim osobama iako smo mi znali da oni iz Austrije vrlo ofanzivno djeluju prema BiH i da su svoju aktivnost usmjerili više prema nama nego Austriji. Nismo mogli ništa poduzimati na njihovoj teritoriji osim što smo razmjenjivali određene informacije. Bio sam siguran da će oni, u određenom trenutku, postati opasnost i za samu Austriju, što se i desilo. Zadovoljan sam što je Austrija ušla u taj proces bez obzira što to može nama stvoriti određene probleme. Od problema ne trebamo bježati. Bolje da su ovdje u „našim rukama“ nego da ih posmatramo i pratimo njihovo djelovanje, a ne možemo ništa poduzeti. Austrija nam nije najavila nikakvu deportaciju. Očigledno je, te osobe imaju bh. državljanstvo, a pretpostavljam da kada Austrija završi sve te svoje postupke i radnje, da će ih protjerati. Siguran sam da mi imamo kapacitet da prihvatimo te osobe i da ih u obavještajno-operativnom, pa čak i u represivnom smislu, tretiramo i da ćemo vjerovatno jedan broj njih i krivično procesuirati, a kod ostalih ćemo pokušati da eliminišemo svaku vrstu njihove prijetnje na prostoru BiH.

• Jedan ste od rijetkih političara koji dolazi iz stranke sa nacionalnim predznakom, a uživa simpatije ljudi iz svih etnija, prije svega zato što govorite ono što većina naroda i misli. Međutim, složit ćete se, od priče baš i nema nafake. Koliko ste u mogućnosti, a na visokoj ste poziciji, da radite nešto konkretno?

- Da, dolazim iz nacionalne stranke i moja je želja da pokažem da to što dolazite iz takve stranke, kada se ona profiliše kao jedna moderna evropska narodnjačka partija, ne mora biti problem. Želim da kažem da je moguće doći iz nacionalne stranke, a ujedno graditi dobre međunacionalne odnose i po tom principu se međusobno uvažavati. Dolaziti iz nacionalne stranke ne znači da moramo favorizovati ili majorizovati bilo koju naciju ili narod. Naprotiv, da se međusobno uvažamo i poštujemo. BiH je prilično komplikovana država i to značajno otupljuje oštricu, posebno u ovom bezbjedonosnom sektoru gdje morate intervenisati brzo i prodorno. Nekada nemate mogućnosti da probleme odgađate neograničeno. Bezbjednosni izazovi mogu nositi posljedice za sigurnost ljudi i imovine. Morate brzo reagovati, ali ovakvo uređenje otupljuje  ofanzivnost pomoću koje bismo mi mogli da budemo efikasniji. Nažalost, mi iz bezbjednosnog sektora ne možemo promijeniti ustavno-političko uređenje BiH i valja nam se prilagođavati. Mislim da je jako bitno da uspostavljamo dobru međuagencijsku saradnju svih policijskih struktura u BiH i da uspostavimo međusobno povjerenje, zajedničke strategije i politike i operativnu saradnju. Mislim da je dosta urađeno u protekle četiri godine. Kada je u pitanju državni nivo, kada sam dolazio na ovu poziciju nisam bio svjestan složenosti problema u pravosudnom sistemu BiH. To je treći stub vlasti i ako on ne funkcioniše, imate veliki problem. On je u ozbiljnim problemima jer se tamo uvukao nepotizam i korupcija i ogromna neefikasnost. Mislim da pravosuđe nije svjesno, nakon što se izmijenio krivično-pravni sistem u BiH, gdje su od policije velika ovlaštenja u vođenju cijele istrage, preuzela tužilaštva. Lično nemam ništa protiv toga, ali oni nisu svjesni te obaveze pa se i dalje ponašaju kao klasični administrativni radnici. Nema tužilaca u operativnom sistemu da djeluju zajedno sa policijom. Nema dovoljne podrške tužilaštva policiji. Dvije godine nemamo nijedan pritvorski slučaj jer se tužilac ponaša tako da mu se dostavi predmet, pa će on to analizirati i to traje mjesecima. Ali imate situaciju da kada su ispunjeni uslovi da morate brzo djelovati jer će dokazi biti sklonjeni, uništeni...Tužilaštvo toga uopšte nije svjesno. Fokus u narednom periodu mora biti veliko resetovanje pravosudnog sistema i da se otkloni taj poremećeni sistem vrijednosti. Tamo dolaze tužioci bez iskustva, tužioci koji su disciplinski kažnjavani, rodbinske i poznaničke veze... Izgubljeni su svi kriteriji. Tužilaštvo je dozvolilo da politika uđe u njega i da postanu dio političkih interesa. Kada to sve pogledate, imamo jedan neefikasan pravosudni sistem i zato ne možemo uraditi više dok se god ne promijeni to stanje. Sve do tada ćemo se valjati u vlastitom blatu.

   NARODE, PAZI NA POLITIČARE!

• Može li narod u BiH mirno spavati?

- Može, iako imamo interesne političke strukture koje svoje kampanje grade preko interesa naroda i često puta podređuju interese naroda svojim vlastitim političkim interesima pa su spremni, ako je to potrebno, na određeni način zloupotrijebiti i bezbjednost građana. To je primitivna politička kampanja na koju smo mi u stanju da se spustimo. Narod treba odbaciti tu politiku jer dokle god političari na račun podizanja nacionalističkih tenzija mogu ostvariti određene interese, oni će ići sve dalje i dalje.

• Bojite li se sada „predizbornih“ incidenata, napada na vjerske objekte i slično?

- Radićemo na tome da sve bezbjednosne agencije pojačaju mjere kako bi održale zadovoljavajuće stanje bezbjednosti u predizbornoj kampanji, a i na dan samih izbora.

• Imate veliko i prijeratno iskustvo u policiji. Koliko se taj policijski rad promijenio s vremenom?

- Mnogo! Kada je ovdje izvršena reforma, neke su države opet zadržale sistem kombinovanog evropskog kaznenog „prava“ gdje su neke metode koje su u ranijem sistemu izbačene iz upotrebe tako da je sada policija napravljena dosta neefikasnijom. Mislim da policiju treba praviti profesionalnom, eliminisati političke uticaje, a policiji dati više alata i mogućnosti u smislu otkrivanja i sprečavanja raznih bezbjednosnih izazova.