Politika / Kuda vodi radikalizam

Radikalizam je, pitate li Denisa Hadžovića,direktora Centra za sigurnosne studije, manipulacija određenim osobama kako bi izokrenuli tumačenja religije i kako bi manipulisali lakovjernim, razočaranim ili ljutitim osobama, koje su se u najvećoj mjeri i priključile i stale na stranu, u konkretnom slučaju, Islamske države.

- Najsvježiji primjer radikalizma je pojava Islamske države (ID). To je, ovog trenutka, najočitiji radikalizam. Vidimo da je posijao dosta straha, tragedije i užasa u svijetu, uzrokovao velike patnje nevinih građana. Uzmite broj izbjeglica iz Sirije, dešavanja u Siriji i Iraku. Posljedice tih dešavanja su uzdrmale svijet. Vidimo novi niz radikalnih poteza, terorističkih akata u Evropi, Americi, pa i Bosni i Hercegovini... A da ne govorimo sad, kao refleksija kompletne krize, o migrantima koji su ovih mjeseci, uzrokovali znatne poteškoće u BiH. Znamo koliko je migranata 2015. i 2016. nadiralo ka zapadnoj Evropi - objašnjava Hadžović.

   NIJANSE

Zanima nas postoji li razlika između radikalizma, terorizma, šovinizma? Postoji, veli Hadžović, i u teoriji i u praksi. Radikalne osobe, kaže on, ispoljavaju drugačije mišljenje od onoga koje je uobičajeno u njihovom društvu, a terorizam je sijanje panike radi ostvarivanja nekog političkog, vjerskog, ideološkog cilja.

- Treba praviti distinkciju između nasilnog ekstremizma, koji je viši oblik radikalizma, a prethodi terorizmu, tako da su to neka tri elementa koja se javljaju. Jedan proizlazi iz drugog. Ako promovišete radikalne mjere, radikalne stavove, možete krenuti u nasilje koje je znatno opasnije. Terorizam je najgrublji oblik radikalizma koji se ispoljava strahom, tragedijama, ubistvima, a kako bi se ostvario neki cilj koji može biti ukorijenjen u radikalnom tumačenju ideologije, vjerskih ili političkih stavova. To su nijanse, često veoma male, u ispoljavanju ova tri elementa. Uzročno su povezani, ali ne mora svaki radikalizam značiti terorizam. Neki se ograniče na ispoljavanje svojih stavova koji nekad nemaju uporišta, nekad su opravdani, ali možda u tovrijeme nisu shvaćeni, poput Nikole Tesle. Njegovi stavovi su bili veoma radikalni u to vrijeme, ali je ipak uspio. Možda će tek neko vrijeme pokazati koliko su njegovi stavovi bili neshvaćeni i koliki je genije bio - kaže Hadžović.

Obrazovanje je najbolji lijek protiv radikalizma

Radikalno je, pitamo, tražiti treći entitet u BiH, otcjepljenje Republike Srpske, zahtijevati unitarnu BiH?Hadžović objašnjava da je zastupanje takvih stavova politička borba za svoje etničke zajednice i da eksponenti te politike ponekad ispoljavaju malo radikalnije stavove od uobičajenih, stavove zbog kojih ih je međunarodna zajednica 2006. kažnjavala, smjenivala. Danas ih Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, svakodnevno kazuje.

- Osobe koje su sijale mržnju i promovirale netoleranciju, radikalne stavove poput ocjepljenja, kažnjavane su. Sjetite se Ante Jelavića. Smijenjen je sa funkcije jer je promovisao samoopredjeljenje. Dok je BiH bila pod paskom međunarodne zajednice i intervencionizma političari su smjenivani i uklanjani iz političkog života za mnogo manje stvari. Nažalost, od 2006. smo dopustili da govor i mržnje i netolerancije postane svakodnevnica. Sve otvorenije se govori o trećem entitetu, otcjepljenju...- veli Hadžović

Podsjećamo ga da je nedavno Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, za naš magazin rekao kako je islamski radikalizam najopasniji po stabilnost BiH! Hadžović kaže da ta mogućnost datira od 2014. godine, kada je Islamska država postala globalna prijetnja.

   ČIČA, PAVELIĆ I SELEFIJE

- Ustaštvo, četništvo, handžar divizija su ukorijenjeni u novijoj historiji bivše Jugoslavije i BiH, tako da su to neki relikti koji ukazuju kakve se stravične tragedije dešavaju i kako su radikalizmi takvih vrsta uzrokovali patnje ostalih etničkih zajednica. Sjećanja i dešavanja iz Drugog svjetskog  i proteklog rata bude negativne memorije na to šta se dešavalo. Sa pojavom Islamske države, te globalne prijetnje smo svi afektirani. Dobro je da se na BiH nije toliko odrazilo to djelovanje, mada je dobar dio naših građana ipak otišao i pridružio se toj ideološkoj i radikalnoj pojavi iz raznih razloga, da li ideološkog, socijalno-ekonomskog, avanturističkog, vjerskog, iz nekog svog ubjeđenja. Jedan veliki broj građana se, na osnovu broja populacije u BiH, dodatno radikalizovao - siguran je Hadžović.

O pravoslavnom, katoličkim radikalizmu u BiH se, u ovom trenutku, misli Hadžović, ne može govoriti, bar ne na nekom nasilnom nivou.

- Ali imamo pojave poput obilježavanja smrti Draže Mihajlovića na Ravnoj Gori (BiH), u šta su uključene institucije Srbije, te izjave koje često dolaze iz Hrvatske i promoviraju ustaštvo! U BiH, u okviru selefijskih grupa, vidimo drugačije zagovaranje islama od onog koji je se ovdje upražnjava i koji je tolerantan i umjeren. Imali smo i nekoliko ekstremnih slučajeva protiv Islamske zajednice (IZ), pokušaja ovladavanja nekim džamijama prije nekoliko godina, preispitivanja pravila i običaja IZ. Najdrastičniji su teroristički akti koje smo imali u Bugojnu, Rajlovcu, Zvorniku, koji su uglavnom bili usmjereni na državna obilježja i u prvom redu na narušavanje državnih institucija. To je vjerovatno bila neka poruka da nisu sretni i zadovoljni sa oblikom organizacije države i s aktivnostima koje ta država provodi u odnosu na njih-misli Hadžović.

Imamo ljepših stvari oko kojih se možemo okupiti- oko Sutjeske, oko Bistrice i oko naše historije kraljeva, banova. Bilo bi nam bolje da se radikalizujemo u tom dijelu, da zajednički promovišemo historijske temelje BiH. Ružno je vidjeti da je Kraljeva Sutjeska zapuštena

Sad, je li islamski radikalizam u BiH opasniji od politike koju vodi Republika Srpska ili Dragan Čović, šef HDZBiH? Hadžović veli da je priča o islamskom radikalizmu malo „spala“ padom Islamske države, vraćanjem okupiranih teritorije pod jurisdikciju vlada u Iraku i Siriji.

- Prošle godine je, prema zvaničnim podacima Europola, bilo oko 200 pokušaja ili terorističkih napada u Evropi, a samo 13% se može vezati za islamski radikalizam.Većinu tih napada napravile su lijeve i desne frakcije unutar hrišćanskog i pravoslavnog spektra. Istina je da je za većinu, medijski značajnije propraćenih terorističkih napada, odgovornost preuzela Islamska država. Značajno je da većina islamskog svijeta ne podržava ovakav način borbe i nasilje - vjeruje Hadžović.

Šta čovjeka čini radikalnim? Sistem!? O tome se, kaže Hadžović, vode velike teoretske rasprave. Neki teoretičari 20. stoljeća upravo to ističu kao osnovni element radikalizma. Frojd je, objašnjava on, uzrok radikalizmu tražio u ponašanju pojedinca, njegovim afinitetima, genetici...

- Ima teoretičara koji smatraju da se sve može i činjenično zadokumentovati. Ako ste izloženi uticaju Islamske države, radikalizovat će te se. Ako ste protiv Angele Merkel, migranti i AFD će vas radikalizovati. Ako se kroz javni diskurs stvara paradigma da su migranti najnepoželjnije osobe i da su uzrok svih nevolja talijanskih banaka, imate sistem koji vas stvara radikalnim i može vas usmjeriti na nasilno djelovanje prema migrantima, gdje vas je država, odnosno politička elita usmjerila da tražite probleme. Tako nešto se dešava i u BiH. Naši političari su majstori spinovanja i odvlačenja pažnje od realnih problema i od onoga za šta su plaćeni. Uvijek je lakše okriviti Srbina, Hrvata ili Bošnjaka da je on uzrok loše ekonomske situacije, lošeg poslovnog okruženja, odlaska mladih, tako da su se oni kod nas izverzirali i postali pravi majstori manipulacija- siguran je Hadžović.

Za njega je i Ravnogorski četnički pokret, registrovan kao udruženje građana, koji se nakon dženaze u Potočatrima postrojava u Srebrenici, također radikalan.Svojim postupcima naprosto iritiraju pripadnike drugih etničkih zajednica.

- Glorificiraju period koji je bio vezan za tragedije druga dva naroda. Nisu ekstremni, ali ostaje neko idolopoklonstvo koje negativno utiče na ostale. Djeluju u skladu sa zakonom. Možda će te ideja četništva, ustaštva, u nekim okolnostima biti drugačije percipirane, ali činjenično stanje je da su pripadnici tih formacija nanijeli veliko zlo. Živjeli smo u komunističko, socijalističko doba, gdje je pobjednik promovirao svoju istinu. Možda nije sve kako smo učili, možda ima nekih drugačijih elemenata. Imamo ljepših stvari oko kojih se možemo okupiti- oko Sutjeske, oko Bistrice i oko naše historije kraljeva, banova. Bilo bi nam bolje da se radikalizujemo u tom dijelu, da zajednički promovišemo historijske temelje BiH. Ružno je vidjeti da je Kraljeva Sutjeska zapuštena - misli Hadžović.

  EKONOMIJA, PA SVE OSTALO

Ako je dijagnoza da u BiH imamo radikala u svim segmentima života, zanimalo nas je šta je lijek, kako napraviti deradikalizaciju države? Silom ili milom?

- Rekao bih da smo kvalitetno društvo, da većina građana nije na fonu radikalizma. Ograničavajući faktor su neodgovorne političke elite koje nisu zrele da iznesu zemlju na put blagostanja. Radikalnih momenata će biti uvijek, normalno je da imamo i oponente ustaljenom razmišljanju. Borba protiv toga je obrazovanje koje će učiniti da smo u stanju preispitati ono što nam političari govore - misli Hadžović.

Podsjećamo da surazredi u školama skoro jednonacionalni u mnogim dijelovima BiH. Da svako uči svoju istoriju, svi imaju svoju istinu. Stoga nas i zanima koliko obrazovni sistem utiče na radikalizaciju stanja u BiH? Hadžović upozorava kako nam djeca rastu u netolerantnoj atmosferi, da djeca iz Sarajeva ne idu u Banju Luku i Mostar i obratno....

- Djeci iz Banje Luke se stvara percepcija da je Sarajevo -Teheran. Aktuelni obrazovni sistem doprinosti netoleranciji, svako uči historiju iz svoje perspektive, ne omogućava se širi horizont obrazovanja koji bi ukazao da ima nešto drugačije, da nije sve tako crno u tom drugom vilajetu, kao što se predstavlja. Ne možemo kriviti određenu etničku skupinu, sve isto rade, sve isto promovišu, svi su učahureni. Osnovna je ćelija porodica koja je poprimila obrise netolerancije, onda se to preslikava kroz obrazovanje i imamo jednu deformaciju. Jedino što daje neku nadu su najnovnija istraživanja, rađena u Americi, ali mogu biti opšteprihvaćena. Ona ukazuju na to da nova generacija nije toliko zainteresovana za zaštitu nacionalnih interesa i da ih zanima ekonomska sigurnost. A ekonomija može uraditi više nego političari. Kroz odlaske vani vidimo da je ipak dominantan ekonomski faktor i da neće biti red pred ruskim konzulom u Banjoj Luci. Ipak 99% mladih građana ide u tu odvratnu, liberalnu demokratiju da traže sebi budućnost- kaže Hadžović.

I pita se kako će političari „otići u grob s obzirom na to šta ostavljaju iza sebe- netoleranciju, mržnju, lošu ekonomsku situaciju, zlo koje su posijali, i nastavljaju u mirno vrijeme rat političkim sredstvima“.