Ako nekritički čitamo, gutamo sve što je napisano, naivno vjerujemo da je poruka istinita. I zato smo danas, u fake news vremenima, u vremenu alternativih istina i medijskih manipulacija zapravo nepismeni ako ne znamo čitati između redaka.
Zato je važna medijska pismenost, ona se smatra jednom od ključnih kompetencija 21. stoljeća.
Prema široko prihvaćenoj definiciji, uključuje sposobnosti pristupa, analize, vrednovanja i stvaranja medijskih poruka u različitim oblicima. Ove četiri komponente definicije upućuju na prirodnu povezanost medijske pismenosti s pitanjima tehnološkog pristupa medijskom sadržaju; važnost kritičkih vještina, odnosno vještina analiziranja i vredovanja, nužnih za interpretiranje i razumijevanje medijskih sadržaja; i komplementarnost iskustva proizvodnje i stvaranja sadržaja kao alata za učenje kako bi se povećale bitne kritičke sposobnosti.
Sonia Livingstone, jedna od vodećih stručnjakinja za medijsku pismenost, opisuje to kao nepravocrtan, dinamičan proces učenja, u kojem svaka komponenta podržava ostale: “Učenje kako stvoriti sadržaj pomaže osobi analizirati i sadržaj koji su stvorili drugi; vještine analiziranja i vrednovanja otvaraju vrata novim načinima korištenja interneta, širem pristupu i tako dalje.”
Prema Europskoj povelji o medijskoj pismenosti, medijski pismene osobe trebale bi moći:
ČITAJ IZMEĐU REDOVA , naša je poruka!
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.