Politika / Integracije za budućnost

Piše: Zdravko Čupović

 Već dugi niz godina kroz javno mnijenje, medije i izjave raznih zvaničnika govori se da će baš ta godina biti godina ubrzanog približavanja Bosne i Hercegovine NATO-u. Doduše, iznimka je ova protekla godina kada se svijet, pa i naša država, suočio sa pandemijom covid-19 virusa.

Presjek integracijskog stanja BiH prema NATO-u bi otprilike izgledao ovako: Trenutno BiH učestvuje u Akcionom planu za članstvo, ono što se kod nas u javnosti poznaje pod skraćenicom MAP. Šta je MAP, odnosno Akcioni plan za članstvo? To je NATO program koji podrazumijeva asistiranje, savjetovanje, praktičnu podršku i koji je prilagođen pojedinačnim potrebama onih zemalja koje žele da postanu članice NATO saveza. Međutim ono što je značajno naglasiti i što piše na samoj internet stranici NATO saveza jeste da učešće u MAP-u ne prejudicira da će NATO donositi bilo kakve odluke o članstvu. Mi smo 2009. godine poslali taj zahtjev, a 2010. taj je zahtjev odoboren. Od BiH su ministri vanjskih poslova zemalja članica 2018. godine tražili da podnese prvi godišnji nacionalni program.

 - Tu je nastala sva famozna priča. Te godine su bili opći izbori i uslov za formiranje Vijeća ministara je postalo slanje prvog godišnjeg nacionalnog programa. To je i urađeno 2019. godine, nakon što je formirano Vijeće ministara otišlo je u sjedište NATO-a u Brisel nešto što se zove Program reformi BiH. Sada ljudi koji su stručnjaci i eksperti, bar što se tiče te oblasti, kažu da to ima sve karakteristike godišnjeg nacionalnog programa, ali dokument nosi drugačiji naziv. U određenoj mjeri je modificiran, ali ima sve te karakteristike godišnjeg nacionalnog programa. To je neki prvi dokument koji smo poslali u NATO savezu - kaže za Start Benjamin Plevljak, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS).

ZAOSTAJEMO U REGIJI

Podsjećamo, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je 28. septembra 2005. godine Zakon o obrani, u čijem članku 84. se jasno i precizno navodi: „Parlamentarna skupština, Vijeće ministara, Predsjedništvo, te svi subjekti obrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.“

U junu 2009. godine, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović je u ime Predsjedništva BiH podnio glavnom sekretaru NATO-a zahtjev za prijem Bosne i Hercegovine u Akcijski plan za članstvo (MAP).

U Strategiji vanjske politike BiH, koju je Predsjedništvo BiH usvojilo u martu 2018. godine, navodi se: „Nastavak provedbe aktivnosti u odnosu na NATO ostaje prioritet institucija Bosne i Hercegovine. Prioritetne aktivnosti bit će prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i provedbi MAP-a. Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti obrane u Bosni i Hercegovini (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave sa provedbom aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o obrani Bosne i Hercegovine.“

U novembru 2019. godine članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik donijeli su odluku da se u NATO sjedište u Bruxellesu dostavi dokument Program reformi Bosne i Hercegovine, u roku od jedan dan nakon što Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH. Na istoj sjednici, Predsjedništvo je donijelo odluku o imenovanju Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Nakon svega, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, tvrdio je da dogovor koji je postiglo Predsjedništvo ne znači aktivaciju MAP-a.

„Ako Dodik želi da se povjeruje onome što on govori, put je jednostavan – neka objavi dokument na koji je pristao“, poručio je tada Komšić.

Priča o MAP-u je odjednom utihnula. Šta se desilo od tada? Svakako da je pandemija koronavirusa promijenila funkcionisanje čitavog svijeta. Nema čovjeka na planeti na kojeg se ona nije odrazila. Imamo mi u BiH i problem migrantske krize. Doduše, i u jednom i u drugom slučaju, institucije vlasti i ne pokazuju sposobnost u njihovom rješavanju, no o tome drugom prilikom. Osim toga, Plevljak podsjeća i na zastoj oko kašnjenja usvajanja budžeta za 2020. godinu kada  je bio i neadekvatan budžet za Ministarstvo odbrane, odnosno nisu predviđena dovoljna sredstva za program reformi BiH.

- Budžet je bio okvirno oko 140 miliona eura, 287 miliona KM. Međutim, nisu bila predviđena sredstva za modernizaciju i opremanje Oružanih snaga BiH. Uvijek imamo kontinuirani politički problem, jer kod nas političke elite nisu sklone reformama, a vi ako želite da pristupite NATO savezu morate sporovoditi određene reforme koje bi po njih mogle biti jako bitne. Političke elite kao da izbjegavaju da suštinski uđu u te procese, ne samo za NATO integracije već i za integracije u EU- zaključuje naš sagovornik.

 I dok susjedne zemlje sve više novca izdvajaju za vojsku i njezino naoružanje, Bosna i Hercegovina značajno zaostaje. Prema podacima sa kraja prošle godine, Srbija ima 28 hiljada vojnika, Hrvatska 15 hiljda, Crna Gora 17 hiljada vojnika dok Rumunija primjerice ima 73 hiljade i godišnji proračun za vojsku od milijardu eura. Bosna i Hercegovina broji tek deset hiljada vojnika, a vojna oprema je stara i do 40 godina.

Prof. dr . Duško Vejnović, predsjednik Europskog defendologija centra BiH, kazao je za medije kako BiH zaostaje u odnosu na regiju. „Zaostajemo i prema Srbiji i drugim zemljama zbog nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države. Vi znate da je ona proizvod Daytonskog sporazuma. Ona je na određen način provizorij, ona je dogovorna tvorevina. Ima je samo onoliko koliko ima dogovora po tom Daytonskom sporazumu. A vidite da u dobroj mjeri dogovora nema“, rekao je.

Kakva su realna očekivanja za 2021. godinu, zanimalo nas je. Plevljak nije optimističan. Usvajanje budžeta za 2021. kasni, ministar finansija Vjekoslav Bevanda najavljivao je da će do kraja mjeseca januara Nacrt budžeta otići pred Vijeće ministara, pa onda u Predsjedništvo, pa onda u Parlamentarnu skupštinu. Usvojen je tek nedavno i opet isti problem - u novom budžetu za 2021. godinu što se tiče reformi nije se mnogo toga promijenilo.

- Ono što možemo uočiti u medijima, jeste zatezanje oko komisije za NATO integracijske procese BiH. Imamo i tu protivljenja od strane političkih stranaka iz Republike Srpske, odnosno oko imenovanja novih članova. Ta komisija za NATO integracijske procese je izuzetno bitna, bitna za integracije. Ovo je tijelo, ako analizirate njihov djelokrug rada, ono koje koordinira sve aktivnosti u BiH što se tiče NATO integracija - kaže Plevljak.

Mjesecima se osporavalo formiranje komisije pri Vijeću ministara BiH, jer je za srpski kadar bila sporna riječ integracija. Nakon nekoliko mjeseci dogovaranja i pregovaranja političari u Bosni i Hercegovini postigli su krajem februara konsenzus oko naziva komisije za saradnju sa NATO-om. Komisija za NATO integracijski proces, sada je postala Komisija za saradnju sa NATO-om. 

 PRAVI BENEFITI

 Zbog čega nam je zapravo ulazak u NATO važan? Znamo da su to prevashodno sigurnosni benefiti.

- Hajde da posložimo stvari, od samog procesa integracija do punopravnog članstva. Kao što sam već rekao, vi ako želite doći u NATO morate da sprovodite određene reforme. Neke zemlje su donosile zakone kojima se uspostavlja bolja demokratska kontrola nad oružanim snagama, u nekim zemljama su donošeni zakoni da se povećaju slobode civilnog društva ili su donošene određene mjere koje su nekako pospješile demokratiju u određenim regionima ili zemljama. To se očekuje i od nas kroz Program reformi u BiH. Sama ta činjenica, da morate raditi reforme prije nego što uđete u NATO, zbači da vi radite nešto što ide u korist građana. Vi stvarate jedno pravednije, stabilnije i prosperitetnije društvo. Onda kada uđete u NATO savez, tu već dolaze pravi benefiti. Što se tiče sigurnosti, to je princip kolektivne odbrane, koji podrazumijeva: napad na jednog je napad na sve. Što se tiče bh. prilika, bespotrebo je govoriti kakve to sve pozitivne implikacije ima, može doći do toga, da se dugoročno određena pitanja stave po strani, određeni velikodržavni projekti. Historijski gledano, BiH je mala zemlja, a male zemlje pristupaju vojnim savezima da bi zaštitile svoj suverenitet i teritorijalni integritet - ističe Plevljak.

Osim odbrane, navodi on i niz drugih primjera gdje NATO pomaže državama članicama u borbi protiv savremenih sigurnosnih izazova i prijetnji, gdje nijedna velika država ne može izaći nakraj a kamoli male države. Šta je suština? Suština je da dijelite terete tih situacija i tih kriza. Kada se spominje kovid situacija, NATO je pomagao kako svojim zemljama članicama tako i partnerskim, a i u drugim zemljama u kojim se nalazi: Ukrajini, Moldaviji, Iraku, Afganistanu, Kosovu, pomagao je i BiH. Mi smo se njima obratili preko Euroatlantskog centra za koordinaciju odgovora za katastrofe i mi smo od njih pomoć dobili. Svi subjekti koji su bili zaduženi za borbu protiv covid-19 virusa su dobili pomoć - bile su to maske, zaštitna odijela, sredstva za dezinfekciju, šatori, električne grijalice, itd.

- Recimo jedan zanimljiv podatak, u prvoj polovini prošle godine NATO je odradio oko 350 letova da se ta oprema odnese širom svijeta. Radili su transport pacijenata, medicinskih stručnjaka, zatim transport opreme. Saznao sam i podatak da su distribuirali oko milion i po tona medicinskih sredstava. To je samo neki sigurnosni kišobran i sigurnosni benefiti - navodi Plevljak.

Kritičari često kažu da je članstvo u NATO-u preskupo za BiH. Pitali smo Plevljaka ima li istine u tome, ima li potencijalne cijene koju bi BiH platila za članstvo na godišnjem nivou.

- Benefiti NATO članstva su svakako daleko veći od troškova koje ćemo imati. Što se tiče cifri nije o tome jednostavno odgovoriti. Iz kojeg razloga? Iz razloga što NATO savez ima dvostruki sistem finansiranja. Imate nešto što se zovu indirektni doprinosi i direktni doprinosi koje daje država. Šta su indirektni doprinosi? Indirektni doprinosi su, recimo, kada određena zemlja po dobrovoljnoj osnovi pošalje svoje trupe ili opremu na određenu vojnu operaciju. U tom slučaju, recimo, neka država pošalje brod, ona snosi troškove slanja tog broda u tu vojnu operaciju. Otprilike, ti indirektni doprinosi su najveći doprinosi u NATO savezu. Što se tiče direktnih doprinosa, sve zemlje koje učestvuju, troše na finansiranje onih aspekata rada NATO saveza koje su od koristi za sve zemlje članice NATO saveza. Tu se koristi princip zajedničkog finansiranja. Šta podrazumijeva zajedničko finansiranje? Podrazumijeva da svaka zemlja članica učestvuje, ali ima određena formula određivanja, da se tako izrazim, koja je bazirana na bruto nacionalnom dohotku i na bazi toga se određuje kontribucija koju svaka zemlja treba da da NATO savezu u okviru tih direktnih doprinosa - pojašnjava Plevljak.

 Kada su u pitanju direktni doprinosi to u praksi znači da preko 50 posto doprinosa finansiraju Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Ostali postotak finansira ostalih 26 zemalja članica. U biti, radi se o jednom manjem procentu odbrambenog budžeta svake zemlje članice.

 - Zaboravio sam reći kod indirektnih doprinosa, ima jedno pravilo koje je uvedeno 2014. godine, a koje kaže da zemlje članice NATO saveza moraju do 2024. godine da povećaju svoja izdvajanje na dva posto bruto domaćeg proizvoda. To je samo smjernica, neka vodilja. Neće niko vršiti sankcije ako vi do toga ne dođete, bitno je da samo ne bude smanjeno ulaganje u odbranu u odnosu na nivo koji je bio prije 2014. godine. Tome se teži, dva posto od bruto domaćeg proizvoda. Reći ću vam jedan konkretan primjer, računao sam, u 2019. mislim da je budžet Ministarstva odbrane bio oko 289 miliona KM. Mislim da je bruto domaći proizvod bio 35,2 milijarde KM. Dakle, mi smo u 2019. godini oko 0,92 posto BDP-a potrošili na odbrambene potrebe - pojašnjava Plevljak.

KAD GRAĐANI BUDU ZNALI...

 Knjiženje vojne imovine kao jedna od obaveza naše države je goruće pitanje i  pitanje koje je jako bitno NATO savezu. Plevljak navodi da, prema odlukama Predsjedništva BiH, imamo 57 perspektivnih vojnih lokacija, 31 je već uknjižena na državu i to je sve urađeno u Federaciji BiH, može se reći, da je taj proces u FBiH završio. U RS-u ima 20 perspektivnih vojnih lokacija i ništa od toga nije uknjiženo. Kako sada stvari stoje, neće biti ni u narednom periodu, jer po mišljenju našeg sugovornika, Milorad Dodik to jednostavno odbija. Politička saglasnost oko ulaska u NATO očigledno ne postoji. Koliko je zapravo realno da se bez toga uopšte može napredovati?

 - Politička saglasnost je jako bitna. Da nju imamo unutar BiH sve bi išlo mnogo brže i glatko. Opet ću se vratiti na onu priču oko ekonomskih benefita. Mi o tome moramo građane više upoznavati. Zašto? Zato što građani biraju svoje političke predstavnike. Onog trenutka kada građani, posebno u RS, budu znali da imamo korist od NATO saveza, da će im biti bolje, onda će se birati politički predstavnici koji će to moći ostvariti - odgovara naš sagovornik.  Koliko Rusija može biti problem u svemu tome, njihovi interesi su potpuno suprotni i pri tome imaju dobre političke veze sa Banjom Lukom? Naš sagovornik smatra da Rusija ovdje igra na kartu čisto da napakosti Zapadu i da ona ovdje nema nikakvu dugoročnu strategiju - kako da ovaj region treba da izgleda, kako da izgleda BiH. Smatra da je moguće da bi ona i „popustila“ ovdje kada bi se riješila situacija s Ukrajinom.

- Oni su svjesni da smo u NATO sferi utjecaja i EU, i zapravo sve što rade, jeste da podapinju noge i jednostavno, mi smo im sredstvo, odnosno pojedine političke elite i strukture su im sredstvo za obračun sa Zapadom. Mi ćemo biti članica NATO saveza, mi tamo pripadamo ideološki, mi smo dio zapadne civilizacije - veli naš sagovornik.

Pa kada bi onda mogli postati NATO članica, pitali smo.

 - To je samo pitanje vremena. Hajde da otvoreno pričamo, mi smo u sferi utjecaja NATO saveza. Vidjet ćete da smo okruženi zemljama članicama NATO saveza. Mislim da su toga političari iz RS-a svjesni, da i oni unutar sebe to ne spore. Svjesni su da će BiH na kraju postati NATO članica. Naravno da bi sve išlo brže da postoji politička saglasnost, jer oni se tu malo opiru. Svakako, postat ćemo NATO članica jer to je nešto što BiH treba, mi nemamo druge alternative i mislim da bi to bio, što se tiče budućnosti ove zemlje i građana, najbolji potez koje bi BiH mogla učiniti - smatra Plevljak.

 Potrebne nove strategije EU i međunarodne zajednice

Akademik dr. Mirko Pejanović, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu i nekadašnji član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (1992-96), povodom 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, u svom članku „Lekcije naučene nakon implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma“, piše:

 „Ako se projekt integracije Bosne i Hercegovine ne ubrza i ne dovede do uspješne realizacije do 2030. godine, Bosna i Hercegovina će imati još veće ekonomsko siromaštvo. Postat će prostor novih geopolitičkih uticaja: Ruske Federacije, Turske i Kine. Dalje će ojačati nacionalističke snage. Zaustavit će se unutrašnja integracija i integracija u Evropsku uniju i NATO savez. Ovakav trend društvenih kretanja moguće je zaustaviti i preokrenuti u smjeru ubrzanja integracije u Evropsku uniju i NATO savez ako se pristupi oblikovanju nove strategije Evropske unije i međunarodne zajednice. Ta strategija bi imala nekoliko prioriteta: a) Sinhronizacija djelovanja administracije SAD-a i institucija Evropske unije, posebno specijalnog predstavnika  EU. Njegov godišnji plan rada bi bio reformska agenda kao zajednički okvir aktivnosti specijalnog predstavnika, parlamentarne i izvršne vlasti u BiH i entitetima; b) Osigurati, zbog geopolitičkih promjena u svijetu i Evropi, dodatnu političku, ekonomsku i tehničku pomoć Bosni i Hercegovini za ispunjavanje uslova za prijem u članstvo Evropske unije i NATO saveza. Geopolitika izgradnje mira u Bosni i Hercegovini svoj okvir ima u Daytonskom mirovnom sporazumu i projektu ubrzane integracije u EU i NATO-savez; c) Međunarodna zajednica i Evropska unija svoju novu strategiju za provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma može učiniti realnom ako nastavi primjenu Bonnskih ovlaštenja visokog predstavnika međunarodne zajednice kao i kadrovsko osvježenje Ureda visokog predstavnika u Sarajevu (OHR; d) U okviru Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije i Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR), nužno je formirati zajednički ekspertni tim za ustavne reforme. U timu bi bili inostrani i domaći eksperti i predstavnici nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini; e) Uvesti praksu da godišnji izvještaj specijalnog predstavnika Evropske unije o provođenju reformi u Bosni i Hercegovini usvaja Evropski parlament.“

Crna Gora procvjetala 

Kada sjedite sa velikim silama poput onih u NATO-u, sama činjenica da učestvujete u procesu odlučivanja utiče na međunarodnu vidljivost i to dalje implicira da ste u mogućnosti tražiti određene političke i ekonomske interese.

- Osim te međunarodne vidljivosti, dolazimo do nečega što moramo mnogo više govoriti građanima - to su ekonomski interesi, a to je jako važno. Evo, primjer je Crna Gora, koja je sredinom 2017. godine ušla u NATO savez. Poslije toga, državna ekonomija te zemlje je naprosto procvjetala, same strane direktne investicije zemalja članica NATO saveza su bile povećane za više od 60 posto. Šta to znači za običnog čovjeka? Više radnih mjesta, bolji život. Šta to znači za državu? Pa ako imate više radnih mjesta, ako se ljudi zapošljavaju, imat ćete i više poreza i doprinosa, i onda to sve možete raspodijeliti za izgradnju infrastrukture, za bolje obrazovanje i bolji zdravstveni sistem. To je priča koja se treba posebno govoriti građanima BiH, posebno građanima Republike Srpske, gdje su građani, gdje imaju neku vrstu otklona prema NATO savezu i jednostavno se na tome treba raditi, treba početi razmišljati o budućnosti naše djece - poručuje Plevljak.