Kolumne

Šta je CIVILKA i kakvo nam je stanje civilnog društva? Šta nam znači dobijanje kandidatskog statusa? Šta je zanimljivo u vezi sa gospodinom Schmidtom? Šta nam je potrebno da u vlastitoj državi ostvarimo napredak, slobodu, ljudska prava, dobro zdravstvo, obrazovanje...? Kakva je uloga građana i građanki u tome? Na ova pitanja za Start piše i odgovara direktorica jedne od najaktivnijih organizacija za podršku razvoja civilnog društva u BiH

Piše: Aida Daguda, Centar za promociju civilnog društva (CPCD) 

CIVILKA

„Super stvar. Krajnje je vrijeme za ovako nešto.“ To je bio prvi komentar na objavu informacije da organizujemo Civilku.

Šta je uopšte Civilka, pitate se? Centar za promociju civilnog društva (CPCD) je izumio novu vrstu prostora za dijalog, koji najviše liči na konferenciju po svom pojavnom obliku. Odavno već u susretima sa kolegicama i kolegama, onako usput, obično na marginama nekih drugih projektnih događaja, pričamo krajnje zabrinuto o stanju u civilnom društvu, o brojnim izazovima koje imamo. Nekako se desilo da najvažnija pitanja nisu na agendi ili se rutinski, projektno obrađuju. Zašto se ne priča o tim pitanjima ako su najvažnija? Nekako je nezgodna osobina civilnog sektora u BiH da se ne organizuju aktivnosti ako nisu u okviru nekog projekta. To mi u šali zovemo „projektitis“, oboljenje od kojeg boluje većina udruženja i fondacija u BiH (a i šire).

CPCD se bori protiv tog „oboljenja“ na način da radimo dosta stvari izvan projekata, pa je u toj grupi i Civilka. Prvobitna namjera je bila da organizujemo ovaj događaj u Parlamentu BiH, najviše zbog simboličke poruke da vlasti i nevladine organizacije trebaju sarađivati i često slati prema ostalima zajedničku poruku, a i zato jer je besplatna sala. Odobrena nam je upotreba Plave sale, da bi, nažalost, to gostoprimstvo bilo otkazano desetak dana prije događaja. Zahvalni smo FACE TV za ustupanje njihovog prostora na Vilsonovom šetalištu bez naknade.

Svi mi koji smo duže vremena u civilnom društvu u BiH znamo da je krivulja rasta sektora išla nakon rata naglo prema gore, od otprilike 2008. godine nažalost ide nadole, a u zadnjih nekoliko godina je više ravna linija. Nekako smo izgubili energiju, hrabrost, kompas, svjesnost o tome koja je uopšte naša uloga u društvu. A naše društvo upravo treba agilno civilno društvo.

Pitali su me zašto baš ovaj naziv? Htjeli smo jednu riječ a da podsjeća na civilno društvo. Drugo, znamo da se izraz „civilka“ koristi za civilno odijelo koje svi koji su uniformirani željno iščekuju, i koja je simbol za slobodu da radimo šta želimo. Civilku smo upravo tako i zamislili – mjesto gdje se slobodno i hrabro priča o važnim i osjetljivim temama. Planiramo je održavati najmanje jednom godišnje, uvijek na drugu temu.

Prva Civilka je održana 12. 12. 2022. godine, uz učešće 80 predstavnika i predstavnica udruženja i fondacija, vlasti, donatora, stranih organizacija, akademske zajednice, na temu efektivnosti razvojne pomoći u BiH, kao i projekata koji se implementiraju širom BiH. Zašto baš ova tema? U poslijeratnom razvoju BiH jako je puno projekata implementirano, uz veliku podršku međunarodne zajednice, ali i domaćih vlasti na raznim nivoima. Međutim, posmatrajući ukupnu sliku u našoj zemlji, jasno je da se pozitivne promjene u našoj zemlji dešavaju vrlo sporo ili nikako, te da je razvoj BiH i demokratije na nedopustivo niskom nivou. Zašto od projekata imamo više aktivnosti i kratkoročnih rezultata tih aktivnosti, nego stvarnih promjena i kako postići bolje korištenje sredstava koje porezni obveznici EU, BiH i drugih država izdvajaju za projekte koji se implementiraju u Bosni i Hercegovini? Koliko su organizacije civilnog društva odgovorne za ovu situaciju i kako da više doprinesemo razvoju bh. društva? Mi trebamo rezultate u smislu stvarne promjene, i svi zajedno, donatori, vlasti, udruženja, akademska zajednica, moramo učiniti sve što možemo da se to promijeni.

Civilka je ponudila neka rješenja i preporuke, pa se iskreno nadam da će svi prisutni iskoristiti makar neke od tih preporuka u svom radu. Iskreno se radujem da je Civilka već proizvela rezultate, jer imamo najave drugačijeg pristupa od strane neki institucija, kako domaćih tako i stranih, što će dovesti do jačeg domaćeg vlasništva u našoj zemlji, boljeg međusobnog uvažavanja i transparentnosti.

KANDIDATSKI STATUS BiH

Dočekali smo i taj dan! Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status za članstvo u Evropsku uniju (EU). O tome smo pročitali i čuli sve. Očito je da nam je (skoro) svima drago da se to desilo, ali euforije nema. Zašto? Najviše zbog toga jer iz iskustva drugih zemalja koje odavno imaju kandidatski status znamo da će proces biti dugotrajan. Samo do otpočinjanja pregovora o pojedinim poglavljima proći će najmanje nekoliko godina.

Druga važna stvar je činjenica da Bosna i Hercegovina nije dobila kandidatski status jer je to zaslužila provođenjem raznih reformi. Nas sve zajedno čeka jako puno posla u usklađivanju našeg zakonodavstva sa zakonskim okvirom EU, a poznavajući kako se teško naši politički faktori dogovaraju oko bilo čega, teško je zamisliti da će ovaj proces ići glatko i brzo.

Međutim, ono o čemu rijetko ko misli u ovom procesu jesu mišljenja i očekivanja građana i građanki BiH. Niko nas uglavnom i ne pita ništa, a sve promjene (ili njihov nedostatak) direktno utiču na kvalitet naših života. Zbog toga je ključno ne da molimo za, nego da zahtijevamo učešće civilnog društva u najširem smislu u svim ovim važnim procesima. Tu najvažniju ulogu treba da odigraju upravo organizacije civilnog društva – udruženja, fondacije, akademska zajednica, mediji. Svi smo se „uspavali“ i moramo da to promijenimo. Kako? Najprije tako da postanemo svjesni svoje uloge i važnosti, da se povežemo međusobno, da stvorimo alijanse i ondje gdje ih prije nije bilo. Kao što je Civilka već zaključila – mi u BiH imamo naše domaće pameti i znanja, samo trebamo da se bolje organizujemo.

Uvijek treba da imamo na umu - ne idemo u EU zbog EU nego zbog sebe. Mi, građani i građanke Bosne i Hercegovine zaslužujemo normalan, dostojanstven život. Zato se svi moramo uključiti u ovaj najvažniji proces, jer tako uređujemo i oblikujemo našu zemlju – lijepu zemlju u koju se trebaju vratiti svi koji su otišli iz nje.

VISOKI PREDSTAVNIK ZA BiH

Još jedan bitan skup događaja je obilježio ovu godinu, vezan za izmjene Izbornog zakona BiH.

Christian Schmidt došao je u BiH na poziciju visokog predstavnika sredinom prošle godine, ali je već iskoristio Bonske ovlasti više puta. U oktobru je nametnuo izmjene Izbornog zakona, koje imaju za cilj poboljšanje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine i osiguranje blagovremene implementacije rezultata izbora.

Ova odluka je podigla veliku buru u javnosti i skoro unisone osude tog poteza. Teško je bilo biti visoki predstavnik u BiH tih dana. Danas, iz crno-bijele situacije smo došli u „sivu fazu“ kada se vide i pozitivne strane te odluke, ali gdje i dalje ostaju vidljivi i negativni aspekti.

Šta je zanimljivo u vezi sa gospodinom Schmidtom? Uprkos osudama da on ne želi da razgovara sa predstavnicima civilnog društva, to ipak nije istina. Znam da je u toku prošle godine puno organizacija civilnog društva prošlo kroz sale za sastanke OHR-a. Naša organizacija je više puta bila u OHR-u u toku ove godine, što je više nego svih proteklih 25 godina zajedno, i to kao dio grupe udruženja okupljenih oko Deklaracije o ustavnim i drugim reformama Bosne i Hercegovine na putu u EU i NATO. To je važna inicijativa, koja počiva na setu jasno određenih principa, koje su svojim potpisima podržali 63.000 građana i građanki BiH.

Christian Schmidt organizuje sve ove brojne konsultativne sastanke kako bi razmijenio mišljenja i ideje u vezi s prioritetnim reformama potrebnim za ukidanje diskriminacije, promoviranje potpuno inkluzivnog demokratskog sistema u Bosni i Hercegovini i rješavanje drugih ključnih izazova sa ​​kojima se BiH suočava. Ovakvi razgovori bit će nastavljeni u budućnosti sa širokom lepezom sudionika, predstavnika građanskoga društva i akademskih krugova.

„Želim da civilno društvo, posebice mladi ljudi, budu uključeni u ove aktivnosti. Vrijeme je da se daytonski ustav preoblikuje u savremeni ustavni okvir koji će pomoći u prevazilaženju etničke ili individualne diskriminacije i umjesto blokada otvoriti mogućnosti. U najboljem smislu onoga o čemu je govorio nekadašnji njemački kancelar, pokojni Willy Brandt, trebali bismo imati više demokratije i sudjelovanja svakoga građanina“, rekao je visoki predstavnik.

Mi u CPCD smatramo, a što je potvrđeno i zaključcima Civilke, da je došlo vrijeme za aktivno uključivanje civilnog društva u sve ključne procese u našoj zemlji – ne smijemo ostaviti donošenje najvažnijih odluka, onih od kojih zavisi naš život i ostanak u BiH, isključivo političkim akterima. Pri tome moram naglasiti da je važno razumjeti da je civilno društvo puno širi pojam od udruženja i fondacija.

Civilno društvo ne može postojati kao institucija, ono mora biti aktivno – potrebni su mu ljudi. Potrebni su mu mladi, stari, ovisni o socijalnim mrežama, autsajderi, razmaženi, samostalni i svi oni koji su željni promjene, koji su spremni javno zagovarati napredak, slobodu, ljudska prava, dobro zdravstvo, obrazovanje i mnogo drugih stvari na kojima treba poraditi u ovoj državi. Uloga građana i građanki u državi ne završava sa učešćem na izborima – vlastita sudbina i sudbina vlastite djece obezbjeđuje se na direktniji, aktivniji način, što upravo znači biti aktivan građanin ili građanka i dio bosanskohercegovačkog civilnog društva.

Svima nam želim da Nova 2023. bude godina buđenja i jačanja pravog civilnog društva u Bosni i Hercegovini!