Politika / Agitprop u BiH

 U izvještaju kojeg su januara ove godine demokrate za Senat Sjedinjenih Američkih Država napravile, pod nazivom "Putinov asimetrični napad na demokratiju u Rusiji i Evropi: Posljedice po nacionalnu bezbjednost SAD", navodi se da je Milorad Dodik Putinov sagovornik u BiH, te da su dijelovi vlade u Bosni i Hercegovini izrazili želju da se priključe NATO-u.

PROTOKOL; PUTIN I DODIK

"Da bi se krenulo naprijed sve tri konstitutivne nacionalnosti zastupljene u bosanskom Predsjedništvu - Hrvati, Bošnjaci i Srbi - morat će se složiti oko bosanske aplikacije za NATO i provesti odgovarajuće reforme. Republika Srpska jedna je od dvije u velikoj mjeri autonomne ustavne jedinice u Bosni. Većinski je srpska i održava bliske odnose sa Moskvom. Prigovor RS na pridruživanje NATO bi srušio svaki dogovor. Iako je centralna vlada u Sarajevu izrazila podršku za provođenje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), parlament u RS je u oktobru 2017. godine donio neobavezujuću rezoluciju protiv potencijalnog članstva Bosne u vojnom savezu", stoji u pomenutom izvještaju.

Rusija je, navodi se, pojačala svoj odnos sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom, koji bi se mogao pokazati korisnim za ometanje Bosne u kontekstu NATO-a. 

"Iako Dodik nije šef bosanske vlasti, Vladimir Putin sastao se sa njim u više navrata, ne susrećući se sa centralnom vladom u Sarajevu - diplomatski protokol koji jasno pokazuje da je on ruski sagovornik. Ruska vlada je također javno izrazila svoju podršku referendumu u RS za koji je Ustavni sud utvrdio da je povrijeđeno pravo nesrba", navodi se.

DANAS NA KIOSCIMA, SUTRA...

Ako bi BiH, stoji u izvještaju, trebala napraviti značajan napredak prema NATO-u, Rusija bi mogla utjecati na RS kako bi spriječila napredak. Medijski prostor već je, navodi se u izvještaju, spreman za tu mogućnost jer se mediji RS oslanjaju na anti-NATO i anti-EU sadržaj iz Sputnjika u Beogradu.

"Ruski utjecaj u Banjoj Luci, de facto glavnom gradu RS, se prožima - središnji kiosci su ispunjeni majicama, šoljicama za kafu i drugim suvenirima koji veličaju Rusku Federaciju i Vladimira Putina", navodi se u izvještaju.

I ruski ambasador u BiH Peter Ivancov prošle je godine potvrdio kako će se njegova zemlja nastaviti odlučno protiviti širenju utjecaja NATO-a na Balkanu pa tako i u BiH, ali je ustvrdio kako to ne znači da Moskva želi konfrontaciju sa Zapadom.U intervjuu, kojega je objavila beogradska redakcija ruske provladine agencije Sputnjik, Ivancov je kazao kako su "sve prisutnijii i energičniji 

pokušaji da se BiH uvuče u NATO" i to unatoč činjenici da se pridruživanju BiH zapadnoj vojnoj alijansi protivi "pola države", odnosno vlasti u Republici Srpskoj. 

"Protivimo se daljem širenju NATO-a na Balkanu, no to je svakako suvereni izbor naroda i država. I u ovom slučaju vidimo da u BiH nema jedinstva u korist članstva u NATO-u. Bar jedan dio države je protiv toga", kazao je Ivancov. 

NIŠTA LOŠE

 Po njegovu sudu, pred države poput BiH neumjesno je postavljati izbor između Zapada i Rusije. Ivancov je izrijekom potvrdio kako Moskva ima interes za zbivanja na Balkanu ustvrdivši kako to "nije tako loša stvar". 
"Nema ničeg lošeg u tim interesima, oni nisu upereni protiv BiH niti protiv nekog od njenih naroda. Naši interesi su u razvoju obostrano korisnih veza u različitim područjima. Mi politički podržavamo BiH, jedan smo od potpisnika Daytonskog sporazuma i naš utjecaj u tim pitanjima je usmjeren prije svega na poštivanje Daytona čiji je cilj stabilna, samostalna BiH", kazao je Ivancov. 
Na pitanje kako bi se Moskva odnosila prema mogućem raspadu BiH Ivancov je odgovorio konstatacijom kako je takvo što hipotetsko pitanje u koje se ne želi upuštati jer Rusija podupire BiH kao samostalnu državu, a jedina alternativa tomu je "dogovor naroda u BiH o drugačijoj teritorijalnoj organizaciji sukladno ustavnim procedurama", što je pak, po sudu ruskog veleposlanika, danas puka teorija.

Februara ove godine izjavit će da su nekorektne priče da Rusija preko RS vrši uticaj na BiH i Balkan. Potvrdio je da Ruska Federacija ima dobre odnose sa RS, ali da kao ambasador pažljivo sluša što mu govore svi politički, javni i društveni akteri u BiH, nastojeći da kao predstavnik Rusije, koja je, kako kaže, "garant Dejtonskog sporazuma", doprinese pronalaženju neke vrste kompromisa.
General američke vojske i načelnik štaba za Evropu Curtis Scaparrotti  je pred američkim Senatom govorio o izazovima povezanim sa "lošim utjecajem" i "manipulacijom" Rusije u Evropi, a "posebno na Balkanu".

PAŽNJA, PAŽNJA

 Scaparrotti je govorio o važnosti NATO saveza, izazovima povezanim sa ruskim malignim utjecajem i "naporima Rusije da utječe i manipulira evropskim narodima".

"Oni su uključeni u gotovo sve aspekte Evrope, na jedan ili drugi način. Regija za koju sam zabrinut jeste Balkan. To je područje koje smo kroz rad međunarodne zajednice i SAD-a uspjeli održati stabilnim. Radili smo na demokratskim vladama i njihovom jačanju. Ali i Rusija radi na Balkanu, a smatram da smo mi skinuli pažnju sa te regije", poručio je Scaparrotti.

Sigurnosni analitičar Nedžad Ahatović komentarisao je ove izjave te ocijenio da se uticaj Rusije u BiH manifestuje i kroz odluke poput one da se zabrani izvoz municije u Ukrajinu 2015. godine od kadrova iz entiteta RS u nadležnim državnim institucijama.

"Da ne govorim o separatističkim tendencijama i prijetnjama disolucijom BiH gdje se čeka samo politička i druga vrsta podrške rukovodstvu manjeg bh. entiteta, što može dovesti do trajne destabilizacije kompletnog Balkana. Pitanje je samo kada i kako će se to desiti", kazao je Ahatović.

On je dodao da ozbiljne države poput SAD-a rade studiozne analize ugrožavanja njihovih interesa svugdje u svijetu, tako da uopšte ne čudi da intenzivno prate situaciju na Balkanu.

"U tom kontekstu treba gledati i na istup generala Curtisa Scaparrottija, načelnika štaba za Evropu pred američkim Senatom. Ne iznenađuje teza generala Scaparrottia da je Srbija vrlo pogodna sredina u svakom smislu za širenje ruskog uticaja. Ako je cilj destabilizacija Balkana, a sve činjenice govore u prilog tome, onda je ponašanje Srbije u odnosu na srpsku populaciju koja živi van njenih granica u regionu Zapadnog Balkana ključno u održanju stabilnosti naše regije. Uostalom tako je bilo i za vrijeme režima Slobodana Miloševića, kada je u ime srpskih nacionalnih interesa vođen agresivni rat za stvaranje srpskih satelitskih državica i u BiH i u Hrvatskoj, tako da ta tvrdnja nije uopšte neutemeljena", rekao je Ahatović podsje'ajući da je Miloševićeva ratna mašina nakon višegodišnjih jalovih diplomatskih pokušaja evropskih zemalja, zaustavljena upotrebom američke vojne sile na Kosovu i u BiH.

 STATISTIKA ROBNE RAZMJENE

Ruska Federacija je jedna od zemalja sa kojima BiH ima veliki vanjskotrgovinski deficit. Razlog za ovako visok vanjskotrgovinski deficit je uvoz energenata iz Ruske Federacije. BiH ima unilateralni preferencijalni izvozni režim sa Rusijom, te ohrabruje povećanje izvoza BiH u Rusiju od 2014. godine.- Izvoz u Rusiju, 33,5% povećanje izvoza u odnosu na 2016. godinu (izvoz u 2017. godini je iznosio 146,7 miliona KM); uvoz iz Rusije – 17,4% povećanje uvoza u odnosu na 2016. godinu (uvoz u 2017. je iznosio 856,1 miliona KM).

2017. - Izvoz u Rusiju, 12,1% povećanje izvoza u odnosu na 2015. godinu (izvoz u 2016. godini je iznosio 109,8 miliona KM); uvoz iz Rusije – 22,2% smanjenje uvoza u odnosu na 2015. godinu (uvoz u 2016. je iznosio 708,0 miliona KM).
2018. - Izvoz u Rusiju, 23,1% povećanje izvoza u odnosu na 2014. godinu (izvoz u 2015. godini je iznosio 97,9 miliona KM); uvoz iz Rusije – 29,6% smanjenje uvoza u odnosu na 2014. godinu (uvoz u 2015. je iznosio 910,1 milion KM).
2019. - Izvoz u Rusiju, 39,2% povećanje izvoza u odnosu na 2013. godinu (izvoz 79,6 miliona KM); uvoz iz Rusije – 14,2% smanjenje uvoza u odnosu na 2013. godinu (uvoz 1.292,5 miliona KM).