Život / Kultura

Selo Borovica, nadomak srednjovjekovnog kraljevskog grada Bobovca, bilo je prethodnih pet dana mjesto susreta likovnih umjetnika iz Hrvatske, Slovenije, Poljske, Češke, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Okupljanje umjetnika na 10. međunarodnoj likovnoj koloniji Borovica počelo je u četvrtak u Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci gdje je predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara otvorila ovaj kulturni događaj, priopćili su organizatori.

Na otvorenju su se obratili osnivač i voditelj kolonije Stjepan Šimić Pepi, organizator Nikola Šimić uime udruge "Naš dom Borovica" i gvardijan fra Bono Tomić kao domaćin prvog okupljanja, poslije čega su umjetnici s kustosom pošli u obilazak iznimno bogatog samostanskog muzeja.

Na koloniji su u grafičkoj, slikarskoj i kiparskoj radionici sudjelovali Vesna Davidovič Poznič, Zoran Poznič, Jerca Šantej, Krzysztof Bartnik, Barbara Bartnik, Petra Jovanovska, Anja Jelavić, Hrvoje Marko Peruzović, Mario Parić, Snježana Vlatković, Milana Kosanović, Dubravko Tokmačić i Stjepan Šimić.

Voditelj kolonije Stjepan Šimić Pepi okupljenima je ukratko predstavio značajnije povijesne tragove o Borovici i, za simpozij najznačajniji, onaj iz 1621. godine sa slike Bezgrešnog Začeća od Stjepana Dragojlovića.

"Slika je više puta restaurirana i nalazi se izložena u zbirci Muzeja franjevačkog samostana svetog Ive u Kraljevoj Sutjesci. Uživajući ostavštinu slikara Stjepana Dragojlovića i zapise o dekoracijama na zidovima crkve iz tog razdoblja te restauracijama koje je radio fra Pavao Tokmakčić, također rodom iz Borovice, legitimirano je pravo i povod stvaranju ovog događaja", kazao je Šimić.

Dodao je kako je Art Colony Borovica svojim umjetničkim programima donijela suvremenu umjetnost u život Vareša, nezavisnu proizvodnju kulture, teorijski i kritički diskurs o umjetnosti unutar civilnog društva i stvorila prostora za aktivnije zalaganje u rješavanju problema lokalne zajednice.

Svoju stručnu analizu o Stjepanu Dragojloviću dala je voditeljica galerije i muzeja na Humcu Danijela Grbavac, koja je napravila uvid u prošlost, podsjetivši kako prvi franjevci u ove krajeve dolaze krajem 13. stoljeća, stječući puno povjerenje kod naroda jer su iskreno živjeli ono što su propovijedali, bili su siromašni i narodu bliski, ispunjeni vjerom i ljubavlju prema Bogu.

"Kao što se za fra Matiju Divkovića s razlogom kaže da je otac bosanske književnosti, a za fra Filipa Lastrića da je otac bosanske historiografije, tako se za Stjepana Dragojlovića vezuje da je otac bosanskog slikarstva. U zbirci franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci nalaze se dvije slike s likom i potpisom Dragojlovića. Djela su značajna samom činjenicom da se na njima nalazi natpis, što je rijedak u slučaj na slikama toga vremena. Ove slike na kojima se nalazi njegov potpis proučavali su mnogi stručnjaci, među kojima su fra Rafo Barišić, Đoko Mazalić te Sanja Cvetnić, a dvojba svakome od njih je bila radi li se o donatoru ili o autoru", kazala je Grbavac.

Svoj osvrt dao je i književnik Željko Ivanković, koji je u jubilarnom 350. broju lista Bobovac objavio razmatranje pod naslovom "Otac bosanskog slikarstva ili donator", a njegove teze prezentirao je na simpoziju urednik lista Bobovac Mladenko Marijanović.

"Uobičajeno je da se uz dva franjevca s vareških prostora, fra Matiju Divkovića i fra Filipa Lastrića, vežu atribucije otac bosanske književnosti i otac bosanske historiografije što je svakako na ponos i vareškom kraju. Ima mnogo razloga da se i uz ime Stjepana Dragojlovića stavi atribucija rodonačelnika - otac bosanskog slikarstva. Za Dragojlovića ima smisla vjerovati da je također bio franjevac, premda o tome do nas nisu došle nikakve potvrde. Kako su i koliko često naši samostani, pa i sutješki, bili paljeni i rušeni, sretni smo da je od njega bilo što ostalo i da o njemu imamo bilo kakav trag", kazao je.

Povodom art simpozija kipar iz Slovenije Zoran Poznič, inače bivši slovenski ministar kulture i trenutni načelnik općine Trbovlje, izradio je bistu Stjepana Dragojlovića.

Na grafičkoj i likovnoj radionici kolonije urađena su ukupno 34 formata s raznolikim motivima i na različitim podlogama. Radovi s desete likovne kolonije predstavljeni su na završnoj izložbi u Zavičajnoj kući u Borovici.

Organizaciju ove kolonije poduprli su Vlada Republike Hrvatske, Općina Vareš, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Zavičajna zajednica Borovičana, te drugi sponzori.