[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/09\/24\/22-min.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/09\/24\/100x73\/22-min.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/09\/24\/22-min.jpg","size":"92.50","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Reportaže i priče

(VIDEO) Specijalna policijska jedinica FUP-a: Oni su tamo gdje je najteže i najopasnije

 Punih 25 godina u Bosni i Hercegovini se na praktično svim nivoima traga za idealnom organizacijskom strukturom koja bi integrisala sve specifičnosti bh. društva i na adekvatan način odgovorila postavljenim zadacima i očekivanjima u interesu građana i opšteg dobra. Nakon što je ekipa magazina Start BiH posjetila sjedište Specijalne policijske jedinice Federalne uprave policije u Sarajevu, bez imalo dvojbe možemo reći da ova jedinica može poslužiti kao primjer za „širu primjenu"

Piše: Zdravko Čupović (zdravko@startbih.info)

Vrhunska obučenost, profesionalnost, požrtvovanost, multietničnost, uigran timski rad i potpuna predanost i posvećenost poslu i zadacima su obilježja koja krase svakog člana koji sa ponosom nosi uniformu Specijalne policijske jedinice Federalne uprave policije u Sarajevu.

O radu i složenim zadacima koje pripadnik Specijalne policijske jedinice Federalne uprave policije u Sarajevu izvršava još od svog postanka se zapravo malo zna iako se, gotovo u pravilu, uvijek radi o onim najopasnijim i najzahtjevnijim. Najteže ih je zapravo natjerati da o tome  progovore. Oni naprosto nisu ljudi takvog kova. Stoga i ne čudi da im „slavu“ često, a nezasluženo„kradu“ oni koji su više okrenuti imidžu u javnosti i vispreniji medijskoj prezentaciji, a manje svom poslu.

Nakon što smo na ulazu u sjedište Jedinice prošli KDZ pregled i mjerenje tjelesne temperature zbog trenutne pandemije Covida-19, na ulazu nas je sačekao komandant Jedinice Mustafa Selmanović.

- Pandemija je u potpunosti promijenila sistem rada jedinice. Pregrupisana je i obuka i trening i angažman u cilju izbjegavanja ulaska virusa u Jedinicu. Rigorozne mjere su na snazi. Kao što ste i sami vidjeli, na ulazu se svima mjeri temperatura, radi se trijaža, dezinfekcija, sada se u bazu može ući samo kroz jedan ulaz, nema sporednih. Imali samo jedan blaži slučaj koji je detektovan na vrijeme iako je u pitanju veliki kolektiv. Treninzi borbe su također promijenjeni, poštuju se mjere zaštite, distanca, broj ljudi u vozilima je smanjen, vrši se konstantna dezinfekcija prostora i vozila... - nabraja komandant preventivne mjere zaštite.

Kao jedinica koja je obučena za rješavanje najsloženijih policijskih zadataka i poslova zadatak im je pružanje podrške drugim organizacionim jedinicima unutar FUP-a, kantonalnim MUP-ovima i drugim policijskim agencijama na prostoru Federacije BiH. U svom radu su do sada imali veliki broj operativnih zadataka poput lišavanja slobode pripadnika organizovanih kriminalnih skupina. Ističu kako imaju odličnu saradnju i sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom BiH (OSA), sa Kantonalnim jedinicama za podršku, posebno MUP-ova Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog, Srednjobosanskog  i Bosansko-podrinjskog kantona, a zajedničke treninge i operativne angažmane imaju i sa SIPA-om i Agencijom za koordinaciju policijskih tijela.

- Moramo istaknuti i odličnu regionalnu saradnju sa MUP-om Hrvatske, sa kojim sarađujemo duže od 10 godina. Naš ronilački tim dva puta godišnje ide u Centar za obuku i trening na Malom Lošinju zajedno sa pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko, dok tokome zime oni dolaze u BiH na skijašku obuku. Dobra saradnja postoji i sa MUP-ovima Crne Gore, Srbije... - ističe Selmanović.

Kada je riječ o strukturi Jedinice, ona se sastoji od komande, antiterorističkih jedinica Alfa i Beta koje su udarni timovi, zatim operativnog tima podrške Gama i specijalističke jedinice Delta. Za osiguranje same baze je zadužena jedinica Omega, a raspolažu i sa helikopterskom jedinicom koju čine dva helikoptera sa posadom i avio-mehaničarima.

- Imamo također i vrhunske vodiče službenih pasa i pse za otkrivanje narkotika i eksplozivnih sredstava, imamo odlične pse „napadače“ za antiterorističke akcije, oklopna vozila, kao i odličan tim probijača za podršku za nasilan ulazak u prostor. U sklopu Gama tima imamo padobranski, alpinistički i ronilački tim, kao i vrhunski i iskusan snajperski tim - rezimira Selmanović.

 

Više od hiljadu ekshumiranih tijela

Ključni faktor koji utiče na uspješnost specijalnih jedinica je svakako obuka i kvalitetni i iskusni instruktori. Jedan od njih je i Stipica Miličević, instruktor alpinizma koji je u FUP-u praktično od njegovog osnivanja, a kao instruktor u Specijalnoj jedinici radi već osam godina. Za magazin Start BiH pojašnjava kako su se u početku najviše radile policijske taktike. Postepeno se počelo sa uvođenjem zajedničkih treninga sa spoljnim saradnicima što im je omogućilo i sticanje verifikovanih zvanja alpinista i gorskih spasavalaca. O kolikom se iskustvu radi najbolje govori podatak da šest pripadnika alpinističkog tima radi ovaj posao duže od 10 godina.

Sticajem okolnosti, u posljednjih 15 godina članovi ovog tima su najviše angažovani na „jamarenju“ i speleoalpinizmu kao asistencija i podrška Komisiji za traženje nestalih lica.

- Imali smo više od 1.000 ekshumiranih tijela u saradnji sa Komisijom i to smo obavili bez ijedne ozbiljnije povrede. U tim situacijama, a to je praktično mjesto zločina, na teren izlaze i ljudi koji nemaju nikakvog znanja o alpinizmu poput patologa, krim-tehničara i antropologa, a njihova sigurnost je naša briga, odnosno njihovo spuštanje u jamu. Naš je zadatak da ih na najsigurniji način spustimo, osiguramo cijeli lokalitet, uradimo rasvjetu... Kada je riječ o jamama i masovnim grobnicama, tu nailazimo na razne izazove jer su se neki intenzivno trudili da nam to otežaju. Jednom smo u jami našli dvije avio-bombe kod Drvara, neeksplodirana sredstva, na desetine leševa zaraženih ovaca u stanju raspadanja... Pokušavali su na razne načine da nas natjeraju da odustanemo, ali mi smo bili istrajni - navodi Miličević.

Obuka ovog tima se najčešće odvija u širem regionu Sarajeva na planinama i penjalištima, kao i na povremenim odlascima na Paklenicu, u Hrvatskoj, što im je, kako nam pojašnjavaju, neophodno za dobivanje zvanja s obzirom da u BiH nemaju veliki izbor smjerova. Ilustracije radi, Miličević navodi kako je jedan od alpinističkih uslova najmanje tri smjera duža od 300 metara u težini iznad 4.

Osim vlastite edukacije, tim radi i na obučavanju srodnih jedinica širom BiH poput Federalne uprave Civilne zaštite.

- Radili smo i edukaciju kolegama iz Banje Luke, a zanimljivo je da smo u dva navrata imali i posjetu SAJ-a iz Beograda jer se oni ne bave tako „široko“ alpinizimom poput nas. Oni su bili fokusirani samo na policijske taktike dok smo mi, kako radimo i jamarenje, imali i uspješne akcije gorskog spašavanja, radili smo i lavine... - dodaje naš sagovorik.

Iako tim čini šest ljudi, kroz osnove alpinizma prolazi cijela jedinica, što se u praksi pokazalo izuzetno važno, poput angažovanja tokom poplava.

Zimi jako mnogo vremena provode na planinama tako da često, u slučaju nesreća, znaju djelovati vrlo brzo jer se nalaze u blizini mjesta nesreće.

 

 

Vertikalni upad kao u filmovima

Od 2016. godine vođa Grupe alpinista je Almedin Lepir, koji je član ove jedinice još od 2005. godine. U policijske zadatke koji su u opisu posla ovog tima, nalazi se, između ostalog, i vertikalni ulazak, nešto što se obično gleda samo u akcionim filmovima. U slučaju ovog tima holivudske scene su primjenjivane i u praksi.

- Koliko mi je poznato, na prostoru bivše Jugoslavije mislim da smo mi jedina jedinica koja je u dva navrata imala vertikalni ulazak. Jednom na balkon, drugi put na prozor. Užetom smo se spustili. U pitanju su bili neboderi, a ušli smo uz minimalna oštećenja. Obje su akcije bile uspješne, i uradili smo ono što se nas tražilo - kaže Lepir.

On potom navodi široki spektar alpinističkih aktivnosti tima koji je specijalizovan i za potrage, spašavanja, žičare, lavinske potrage, speleologiju, a imaju i certifikat za rad s eksplozivom.

- Imali smo nekoliko slučajeva gdje u jamama ne tražimo posmrtne ostatke nego tragove krivičnog dijela. Prije par godina kod Livna smo se spustili u jamu na dubinu od oko 30 metara u potrazi za bačenim mobitelom koji je bio vezan za jedno krivično dijelo. Mi smo ga, naravno, pronašli. Rad u jamama je inače jako zahtjevan jer se zbog odbačenih leševa životinja nekada moramo spuštati i pod gas-maskama - kaže Lepir.

Zanimljivost time predstavlja i informacija da tim ima ženskog člana još od 2005. godine, koja je pritom i majka što svakako dodatno otežava rad, ali kolege ističu da se radi o vrhunskom profesionalcu koji ni na koji način nije pošteđen jer takvih beneficija u ovoj jedinici jednostavno nema.

Alpinistima, roniocima i padobrancima rukovodi komandir Specijalističkog tima Delta Samir Ramić. On ističe kako su, u policijskom smislu, preteča alpinizima i ronjenja u BiH. Ramić navodi kako je alpinistički tim nešto stariji, dok je ozbiljniji rad na ronilačkom timu krenuo 2000. godine. Danas ronilačku grupu čine četiri pripadnika, dok u sklopu cijele jedinice imaju ukupno osam ronilaca po međunarodnim standardima. Među njima su i trojica instruktora. Kao i kod alpinizma, i u slučaju ronjenja kroz osnovnu obuku prolazi cijela jedinica. Kada je riječ o padobrancima, naš sagovornik ističe kako je taj tim još uvijek u fazi razvoja s obzirom da se radi o dosta skupoj obuci.

Ronioci su do sada bili angažovani u brojnim situacijama.

- Želim da posebno istaknem tri, četiri slučaja kada smo bili angažovani na osiguranju američkih ratnih brodova u Neumskom zalivu, a angažovani smo baš na njihov zahtjev. To dovoljno govori o njihovom povjerenju i o našim sposobnostima. Osiguravali smo ratni brod 24 sata dnevno. Mi smo radili KDZ pregled potpalublja, znači dio broda pod vodom, vanjsko osiguranje broda sa čamcima... Oni imaju svoje ronioce, ali su i nas tražili. Poslije su za nas organizovali prijem, komandant je dobio zahvalnicu... - ističe Ramić.

Ipak, u BiH dominiraju rijeke i jezera, ali nam priznaju da su najteži zadaci površinski kopovi. Stoga navode da se gotovo svi njihovi angažmani izvode u izrazito složenim uslovima za ronjenje jer je voda uvijek mutna, hladna i brza.

- Najteži su površinski kopovi, uglavnom u srednjoj Bosni i Tuzlanskom kantonu. Tu su velike dubine, vidljivost je nula, teren se stalno mijenja i obrušava, ima dosta sumpora i drugih hemijskih elemenata. Tu najčešće radimo sa „full face“ maskama što otežava rad. Ljudi bacaju razni otpad.

Ima, recimo, jezero koje se stvorilo kod Han Bile gdje ljudi nikada nisu imali dodira sa vodom pa mnogo ima neplivača. Često su se dešavala utapanja, a najdublja tačka tog jezera je 40 metara. Zadnjih par godina su se opštine malo angažovale pa je broj utapanja smanjen. Stoga su naša iskustva dosta drugačija od kolega u Hrvatskoj ili Crnoj Gori, mada se oni tamo susreću sa nekim drugim stvarima poput dubinskih zarona sa mješavinama. Inače, na zrak se roni do dubine od 40 metara, nakon toga se roni sa mješavinama što je poseban proces - navodi naš sagovornik.

Poput i drugih timova, i ronioci raspolažu sa svom potrebnom opremom za zimske i ljetne uslove, kao i kolektivnom opremom. Također imaju i opremu za punjenje i miješanje boca.

- Imamo dva gumena čamca, a prije nekoliko godina nam je Vlada FBiH ustupila svoj brod koji se nalazi u Neumu. Redovno ga koristimo i održavamo pa smo i po tome specifični. Služi nam za patroliranje, obuku... Obuku naravno provodimo tokom cijele godine na svim jezerima u FBiH, u Neumu, na svim značajnijim rijekama. Tokom obuke vodimo računa i o lokalitetima najčešćih nesreća. To je uglavnom tamo gdje je najgušća saobraćajna komunikacija kako bismo što bolje upoznali teren. To su stvari za koje vas ne mogu obučiti ni najbolji inostrani instruktori. Oni ne znaju šta je Drina. Iskustvo je najbolja škola - uvjerava Ramić.

 

Najčešće potrage za utopljenicima

Očekivano, najčešća angažovanja ronilačkog tima su potrage, kaže Bojan Marjanović, instruktor ronjenja, koji dodaje da se rade i osiguranja pod vodom, kao i asistencije drugim agencijama.

- Najčešće su to potrage za utopljenicima. U posljednje vrijeme je taj broj smanjen jer su se u međuvremenu za te potrage osposobili i timovi nekih drugih agencija poput CZ. Nas obično angažuju kada drugi nešto ne mogu da obave, odnosno na najteže slučajeve. Stoga mi u kontinuitetu vršimo edukaciju jer je nekada prilaz lokaciji daleko teži od samog ronjenja pa nema potrebe da na tim poslovima angažujemo ronioce i tako gubimo dragocjeno vrijeme - ističe Marjanović, dok Ramić podsjeća kako je ovaj tim bio angažovan na otvaranju Starog mosta 2004. te da su tom prilikom obučili mnoge pripadnike drugih jedinica jer se radilo o događaju koji su pratili mnogi sigurnosni izazovi. Stoga su, kaže, teren sedam dana nadzirali bez prestanka što je, priznaje nam, bio složen i težak zadatak zbog hladne vode.

gopr2916-min.jpg

S obzirom na brojne pronalaske utopljenika, teško je i zamisliti psihički stres i potresne slike koje im ostaje urezane poslije takvih zadataka.

- Tragedije su uvijek teške, pogotovo kada se utopi više članova neke obitelji ili djeca. To što ste uspješno uradili svoj posao i nije neko olakšanje jer ste svjesni tragedije koja se desila. Bilo je situacija gdje se otac neplivač svjesno utapa u pokušaju da spase dijete koje je također neplivač. Ti zadaci nose ogromnu emotivnu težinu. Obuka je od izuzetnog značaja da biste se mogli nositi sa tim situacijama. Mi smo spremni na bilo kakvu vodenu sredinu, što je jako važno da biste uspješno obavili zadatak. Također, često smo u potrazi za dokazima nekih krivičnih djela jer niko oružje ne baca u baru. To uvijek bacaju u najveće dubine i slapove, ali imamo jako puno takvih uspješnih akcija. Jednom smo našli bačen pištolj koji se čak raspao prilikom pada na dno, a mi smo našli sve njegove dijelove - ističe Marjanović.

dsc-0003-min.jpg

Istorijat

Specijalna policijska jedinica FUP-a baštini tradiciju jedinice koja je formirana davne 1982. godine, što je čini najstarijom specijalnom jedinicom u BiH. Tokom rata su je vodili Dragan Vikić i Kemal Ademović. Godine 1999. došlo je do fuzije sa Jedinicom tadašnje Herceg-Bosne i od tada egzistiraju u sadašnjoj formi. Članovi ove Jedinice su, između ostalih, bili i Mirsad Vilić, trenutni direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Enes Karić, komandant Jedinice za specijalnu podršku SIPA-e, Ismir Jusko, ministar MUPKS, Zoran Čegar... Jedinicom komanduje Mustafa Selmanović, koji je u ovoj jedinici već 29 godina. Tokom rata je dva puta ranjavan. Ostao je bez vida punih 28 dana, ali se uspješno oporavio.

U toku konkurs za prijem novih pripadnika

U Jedinici se naročita pažnja vodi o pravovremenom podmlađivanju sastava.

Trenutno je raspisan konkurs, a radi se na prijemu 40 pripadnika u činu policajca.

- Kandidati moraju biti stariji od 18 godina, da imaju B kategoriju, da su državljani BiH i da, naravno, prođu konkursnu proceduru. To je prijem iz civilstva. Norme su jako zahtjevne. Primjera radi, 1500 metara se mora istrčati ispod 5:19 za ocjenu 5. Postoji osam disciplina koje se testiraju. Ako u samo dvije dobijete četiri vi ste praktično eliminisani. Na konkurs uglavnom dolaze momci koji su u vrhunskoj kondiciji. Na zadnjem konkrusu je recimo primljeno sedam, osam reprezentativaca. To su ljudi izuzetne fizičke spreme - kaže Selmanović.

 

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!