Esport ili elektronski sport, najjednostavnije rečeno, jeste forma takmičenja u videoigrama koje su u posljednjih 20 godina doživjele nevjerovatan uspon, kako u tržišnoj vrijednosti unutar industrije tako i u popularnosti. Kako nam pojašnjavaju odlični poznavaoci prilika ovog sporta u Bosni i Hercegovini, u početku takmičenja u videoigrama su bili samo jedan od metoda marketinga određenog naslova igre. Kompanije bi, na većim konvencijama i eventima, organizovale izazove ili takmičenja za posjetioce unutar svoje videoigre. Međutim, takvi događaji su ubrzo počeli da prikupljaju sve veću pažnju i uskoro su postali glavna atrakcija na takvim dešavanjima. Danas je esport poprimio dosta veću dimenziju te on ustvari podrazumijeva skup videoigara koje mjesečno imaju više miliona aktivnih igrača

 Piše: Zdravko Čupović (magazin Start BiH)

Elsin Uzunović, Connect Arena Head of esports i državni prvak u League of Legendsu, za magazin Start BiH navodi kako je esport segment koji je skoro u potpunosti smješten u privatnom sektoru te da ga je, za razliku od tradicionalnih sportova, teško definisati, a još teže strukturalno objasniti. Prema njegovim riječima, tradicionalni sportovi kao što su fudbal ili košarka imaju jasno postavljenu strukturu od globalnog do najnižeg nivoa. U okviru te strukture formirani su krovni savezi i asocijacije kao što su UEFA, FIFA ili FIBA koje imaju legitimitet za organizaciju najvećih takmičenja i bez kojih je skoro nemoguće organizovati veće takmičenje u tim sportovima. Međutim, treba istaći da UEFA ili FIFA nisu vlasnici fudbala kao sporta iako uređuju pravila po kojem se najveća takmičenja pod njihovim pokroviteljstvom organizuju.

- Situacija sa esportom je dosta drugačija. Videoigre koje se smatraju esportom su napravljene i u vlasništvu su privatnih kompanija koje su ih napravile. Svjetski giganti kao što su Tencent, EA Sports, VALVE ili Epic Games imaju potpunu kontrolu i vlasništvo nad esport naslovima kao što su League of Legends, Counter strike global offensive, Fortnite ili FIFA 2022. Svaka od ovih kompanija ulaže enormna sredstva u razvoj svog proizvoda kao pravog sporta kako kroz organizaciju velikih takmičenja tako i kroz razvoj samog proizvoda - ističe Uzunović.

On potom navodi da se o esportu može reći da se radi o multidisciplinarnom sportu u nekoliko žanrova (MOBA, FPS, Sports, RTS i slični) koji se konstantno mijenja (kroz update, patcheve i ostale promjene unutar same igre), a da pritom nije ograničen broj videoigara koje se mogu tretirati kao esport te pojedine igre koje su stare i više od 15 godina i dalje imaju izuzetno popularnu esport scenu sa velikim nagradnim fondovima.

- Kada govorimo o državi i ulozi države u esportu svakako da govorimo o legislativnom prepoznavanju svih segmenata esporta, ali i industrije videoigara kao takve. BiH skoro niti u jednom segmentu ne tretira esport, što uveliko otežava formiranje profesionalnih esport ekipa kao što su to uradili Schalke 04 esport, Galatasaray esport, Crvena zvezda esports ili Partizan esports zbog nemogućnosti sklapanja ugovora sa profesionalnim igračima jer kao takvi nisu definisani u našem pravnom sistemu - pojašnjava naš sagovornik. 

Ministar privrede KS prepoznao značaj industrije esporta 

Direktorica Connect Arene Matea Alikadić za magazin Start BiH kaže kako su u prethodnom periodu pokrenuli niz projekata kojim nastoje da ovaj jedinstveni svijet približe široj publici. Tu posebno ističe Loading festival, koji se održao 17. septembra 2022. u Domu mladih u Sarajevu, gdje su okupili najveće influensere i gejmere iz BiH u jedinstvenom ambijentu u kojem su svi posjetioci mogli da se takmiče i uživaju u nizu aktivnosti koje su za njih pripremili.

- Također bih istakla našu Biznis gejming ligu, jedinstveno regionalno takmičenje namijenjeno kompanijama gdje smo u prve četiri sezone okupili preko 500 uposlenih iz cijele regije. Također, vrijedi spomenuti da smo prvi put ikada napravili gejming selo na sajmu privrede uz pokroviteljstvo Ministarstva privrede KS, gdje smo spojili tradicionalnu privredu sa novim tehnologijama i gdje smo bili domaćini panel diskusije na temu Gejming industrija kao grana privrede u Kantonu Sarajevo. Veoma je važno što je ministar prepoznao značaj ove industrije. Postoji i niz drugih aktivnosti i stvari koje radimo, a posebno bih naglasila i da smo zajedno sa jedno domaćom IT kompanijom Ankora napravili prvu profesionalnu League of Legends ekipu u BiH koja će učestvovati u 12. sezoni najvećeg regionalnog takmičenja Esports Balkan League i boriti se za nagradni fond od 40.000 KM - navodi Alikadić.

Uzunović dodaje kako, osim pomenutih, postoje i takmičenja kao što su Dota International koji je 2021. godine imao nagradni fond od nevjerovatnih 40 miliona dolara ili League of legends worlds koji je imao preko milijardu gledanih sati (watchtime).

- Trenutno najpopularniji esport naslovi na svijetu su: League of Legends, Counter strike global offensive, DOTA 2, Fortnite, Overwatch i mnogi drugi. Svaka od ovih igara ima ugrađen bodovni sistem koji vas rangira na ljestvicu i u posebne divizije. Najbolji igrači se po pravilu nalaze u najvećoj diviziji svake igre i najčešće su oni upravo ti koji formiraju ekipe, prijavljuju se na turnire koji su otvoreni za sve i osvajaju medalje i vrijedne nagrade nakon čega budu skautani od strane agenata koji rade za profesionalne ekipe čime im se otvara mogućnost učešća u ekskluzivnim zatvorenim takmičenjima najvišeg nivoa - pojašnjava Uzunović.

Današnji direktori IT kompanija su nekadašnja djeca gejmeri

Prema podacima Fortune Business Insightsa, tržište esport industrije prošle godine je procijenjeno na 1,22 milijarde dolara, dok se ove godine očekuje 1,44 milijarde. Prema analizama, već na kraju ove decenije tržište će vrijediti 5,5 milijardi dolara. Međutim, ako govorimo o cjelokupnoj gejming industriji ona je već ove godine dostigla nevjerovatnih 150 milijardi dolara.

Naši sagovornici navode kako se u velikim kompanijama / grupacijama budžeti prave van BiH te da nama ostaju samo mrvice te je stoga vrlo teško pronaći sponzore za ozbiljna takmičenja.

- Susjedne zemlje su razvijenije u tom pogledu i veći dio ide upravo njima. Ali ako se vratimo unazad dvije godine kada se kod nas baš nije ništa dešavalo ne možemo biti nezadovoljni ni odzivom sponzora u ovom trenutku. Mi smo u protekle dvije godine obavili više od 400 sastanaka sa različitim profilima ljudi, neki nas još uvijek i ne razumiju, ali mi smo strpljivi. Posebno me raduje činjenica da brendovi koji su poznati kod nas kao jači na globalnoj sceni uveliko podržavaju esport, neki imaju i svoja takmičenja ili timove. Vodeći se time, sigurna sam da će u naredne dvije godine i kod nas situacija biti puno bolja. Kada pričamo o privatnim kompanijama, pogotovo iz IT sektora, tu nemamo problema jer su većinom direktori „djeca“ koja su prije više godina ušla u svijet gejminga i esporta pa onda itekako razumiju o čemu pričamo i koje benefite mogu imati - kaže Alikadić.

Iako postoje određene tendencije da se formira bh. reprezentacija za pojedine naslove, naši sagovornici priznaju kako to ide dosta sporo i tromo pa se više radi o izuzecima nego o pravilu. Ipak, dodaju kako imaju saznanja da postoje određeni napori krovnih institucija kao što su FIBA i UEFA da nacionalni savezi formiraju reprezentacije i za esport pandane popularnih sportova (FIFA i NBA2k), ali za sada su ti pokušaji imali ograničen uspjeh.

U planu veliki gejming centar

Jedan od uspješnih domaćih takmičara je upravo naš sagovornik.

- Ja lično sam imao privilegiju i zadovoljstvo da zajedno sa svojom ekipom igram najveća takmičenja u BiH još od 2015. godine, kada smo se prvi put sastali na RIP LAN Partyju u Zenici gdje smo osvojili prvo mjesto i prvu nagradu kao ekipa. Nakon toga smo se prijavljivali na svako takmičenje koje je bilo organizovano u BiH, a naši napori su kulminirali osvajanjem državnog prvenstva 2020. čime smo postali i ostali državni prvaci. Red Bull je također organizovao niz esport takmičenja sa jedinstvenim pravilima, a imao sam zadovoljstvo da se takmičim na Red Bull Solo Q takmičenju koje sam osvojio i dobio priliku da predstavljam BiH protiv prvaka drugih zemalja. Uprkos svim željama, za takmičenje na nekom višem nivou je potrebna infrastruktura i ulaganje u domaći talenat te sam ubrzo i na „svojoj koži osjetio“ razliku u takmičenju protiv prvaka drugih zemalja - kaže Uzunović.

Alikadić dodaje kako je glavna kočnica za razvoj ovog sporta u BiH, pored očiglednog manjka finansijske i legislativne podrške javnog sektora, i nedostatak svijesti o važnosti esporta kao takvog. Prema njenim riječima, BiH kao društvo uvijek kasni pa očekuje da će se istinski bum oko esporta desiti za  dvije godine, odnosno čim ljudi koji donose odluku budu vidjeli benefite koje ova industrija donosi.

U međuvremenu će se i dalje sami snalaziti.

- U BiH postoji niz igraona i, kako bi naši ljudi rekli, sokerana, a to su ustvari mjesta gdje ljudi mogu uživati u videoigrama na konzolama i računarima. Međutim, smatram da smo mi, Connect Arena, jedini esport stadion u BiH, što znači da je naš pristup potpuno drugačiji jer fokus našeg djelovanja nije ograničen na prosto pružanje usluge iznajmljivanja računara, već na projektima i organizaciji velikih takmičenja i evenata sa fokusom na gejming i esport. Naš plan i cilj je formiranje velikog centra koji će biti centralno mjesto za sve buduće esport organizacije u BiH, ali i šire - navodi Alikadić.

Gejmeri uskoro na Olimpijadi?

Već dugo vremena postoje spekulacije da bi esport mogao postati olimpijski.

- Da, postoji već dugo vremena priča o tome, međutim već navedeni razlozi vezani za strukturalnu prirodu esport naslova predstavljaju određenu prepreku. Najnovije informacije govore da će esport imati svoje mjesto na predstojećim olimpijskim igrama, ali da će naslovi biti ograničeni na one naslove koji simuliraju stvarne sportove i da se neće takmičiti u tradicionalnim esportovima koji su inspirisani likovima iz fantazije - kaže Alikadić.

Najpopularniji naslovi

Trenutni najpopularniji naslovi na svijetu su League of Legends, CSGO, Fortnite, Call of Duty, FIFA, Minecraft i mnogi drugi. Svaki od ovih naslova mjesečno broji više desetina, a neki čak i stotine miliona aktivnih korisnika.

- Tradicionalni sportovi sa druge strane sigurno promovišu esportove koji su konkretnije vezani za taj sport. Tako je, naprimjer, nakon Svjetskog prvenstva u Kataru narasla zainteresovanost za FIFA 2023. igricom koja je najvjernija simulacija fudbala u svijetu - otkriva nam Uzunović.

Otpor roditelja u dobrom duhu, ali i neznanju

S obzirom da se esport dešava na ekranima razumljiva je zabrinutost roditelja koje ne oduševljava ideja da im djeca previše „bulje u ekrane“.

- Otpor roditelja svakako da postoji, ali trebamo razumijeti da se u većini slučajeva on dešava u dobrom duhu, ali i neznanju. Naravno da prekomjerena konzumacija bilo čega ima negativne posljedice na sve nas, ne samo na djecu, ali smatramo da su u kontrolisanom okruženju videoigre najzabavniji vid provođenja vremena. Rast i procvat tehnologije i razvoj novih megapopularnih naslova iz godine u godinu okupiraju pažnju sve većeg broja djece i roditelji moraju shvatiti da se to jednostavno neće promijeniti i da trebaju prilagoditi svoj pristup kada je riječ o ovom pitanju - smatra Alikadić.

Ni sportske ikone nisu imune na esport

Pored činjenice da esport uživa veliku popularnost među sportistima, neki od njih su u esportu vidjeli i poslovnu priliku.

- Zvijezde kao što su Zlatan Ibrahimović, Michael Jordan, Steph Curry i mnogi drugi su uložili jako puno sredstava u esport i to im se višestruko isplatilo. Devet od 10 Korejaca svih uzrasta zna ko je Faker, najpopularniji league of legends igrač na svijetu, a ova igra je ujedno i nacionalni sport Južne Koreje. Rođaci Nikola i Nemanja Kovač, iz Brčkog, trenutno igraju za najveću CSGO esport ekipu na svijetu G2 i već godinama nose grb Bosne i Hercegovine na svojim dresovima. Hrvatska League of Legends legenda Luka „Perkz“ Perković je prošle godine ostvario nevjerovatni transfer u iznosu od 11,75 miliona USD prešavši u Američki NA LCS - ilustruje Uzunović.