U znak sjećanja na jednog od najistaknutijih bh. književnika i humanistu Isaka Samokovliju, u njegovom rodnom gradu Goraždu danas je počela jubilarna 20. manifestcaija "Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom“ čiji je organizator Javna ustanova Centar za kulturu Goražde.
Tradicionalno na godišnjicu smrti istaknutog književnika, manifestacija je počela polaganjem cvijeća na bistu ispred Doma zdravlja u Goraždu koji nosi njegovo ime, a cvijeće su položili predstavnici Doma zdravlja, Centra za kulturu, Grada Goražda, Jevrejske zajednice u BiH te BPK Goražde.
Program je nastavljen otvaranjem izložbe radova nastalih u okviru Internacionalne likovne kolonije "Boje prijateljstva“, nakon čega je priređeno i poetsko popodne uz stihove Isaka Samokovlije. Naglašeno je da na ovaj način, rodni grad književnika trajno čuva sjećanje na njegov lik i djela.
- Izložba slika koje govore o Drini i Goraždu koji su bili velika inspiracija Isaku Samokovliji trajat će sedam dana, a članovi amaterske pozorišne scene Centra za kulturu govorili su manje poznatu poeziju Samokovlije koja je nastala u periodu od 1914. do 1926. godine. Cilj manifestacije je upravo i da animira mlade jer Isak Samokvlija ostavio je puno vrijednog iza sebe, a u februaru će biti raspisan konkurs za literarne radove učenika osnovnih i srednjih škola - kazala je rukovodilac kulturno-umjetničkih djelatnosti Centra za kulturu Mensura Sijerčić.
Predstavnik Jevrejske zajednice u BiH Eli Tauber nada se kako će konačno biti uspostavljena i nagrada Isak Samokovlija.
- Nadam se da ćemo konačno ove godne krenuti s nagradom Isaka Samokovlije koju smo obećavali već više godina, ali mislim da smo konačno pronašli način kako ćemo sve to riješiti. Lično sam jako zadovoljan da ova manifestacija postoji jer to je ipak neki znak da prepoznajemo da je on pisac koji je napisao najljepše retke o samom Goraždu, o Drini prije svega, tako da je to ostalo za neku vječnost. Nije se dogodilo da je neko od novijih pjesnika tako lijepo opisao Drinu i ljude na Drini - kazao je Tauber.
U Gradu Goražde ponosni su da manifestacija posvećena Isaku Samokovliji traje već dvije decenije.
- Činit ćemo to i ubuduće i čuvati sjećanje na našeg velikog književnika, a ove godine uz podršku Jevrejske zajednice i gospodina Eli Taubera iz Goražda šaljemo i jednu poruka mira za Palestinu, jer ljudi koji su ovdje proživjeli te strahote ne mogu da se pomire sa činjenicom da se takvo zlo i dalje dešava u civiliziranom svijetu. Drago mi je da je upućena tužba za genocid u Hagu i svi naši građani koji su preživjeli suosjećaju s tim ljudima – kazao je gradonačelnik Goražda Ernest Imamović.
Manifestacija posvećena književniku čiji su prostori umjetničkog i humanističkog djelovanja bili Goražde, Sarajevo i Fojnica, nastavlja se u februaru objavom javnog poziva za literarne radove u prozi ili poeziji za učenike osnovnih i srednjih škola, ali i građane s područja BPK Goražde, Kantona Sarajevo, Fojnice, ali i BiH.
U aprilu je planiran kviz znanja za učenike osnovnih i srednjih škola o temi “Život i djelo Isaka Samokovlije”, dok će u maju izložba djela likovne kolonije Boje prijateljstva pod nazivom “Goražde i Drina u očima prijatelja” biti otvorena u galeriji Novi hram u Sarajevu.
Ovogodišnja manifestacija bit će završena u augustu, kada će učesnici Internacionalne likovne kolonije "Boje prijateljstva" slikati o temi "Drina u književnom opusu dr. Isaka Samokovlije".
Isak Samokovlija rođen je 3. septembra 1889. godine u Goraždu u porodici sefardskih Jevreja. Gimnaziju je završio u Sarajevu, a Medicinski fakultet u Beču. Između dva rata radio je kao liječnik u rodnom gradu, potom u Fojnici, a od 1925. živio je i radio u Sarajevu.
Prvu pripovijetku “Rafina avlija” objavio je 1927. godine u listu “Jevrejski život”, gdje je bio jedan od urednika, a prvu knjigu pripovijetki “Od proljeća do proljeća” objavio je 1929. u Sarajevu. Jedan je od osnivača Udruženja književnika BiH.
Iza sebe je ostavio bogat književni opus koji čine zbirke pripovjedaka “Nosač Samuel”, “Sunce nad Drinom”, “Tragom života”, “Đerdan” i druge. Priče Isaka Samokovlije prevedene su i na strane jezike.
Napisao je i četiri pozorišna komada – “Hanka”, “Plava Jevrejka”, “On je lud” i “Fuzija”, kao i druga književna djela.
Umro je 15. januara 1955. godine, a sahranjen je na starom Jevrejskom groblju u Sarajevu.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.