[{"img":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/08\/27\/unsplash-sala.jpg","thumb":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/08\/27\/100x73\/unsplash-sala.jpg","full":"https:\/\/cdn.startbih.ba\/articles\/2020\/08\/27\/unsplash-sala.jpg","size":"80.78","dimensions":{"width":1170,"height":580}}]
Život / Nauka i tehnologija

Sedam austrijskih univerziteta među najboljih 500 u svijetu

Univerziteti iz SAD-a i Velike Britanije i ove godine dominiraju "Šangajskom rang-ljestvicom univerziteta". Ukupno 18 od 20 najboljih u svijetu dolazi upravo iz te dvije regije. Od austrijskih univerziteta posebno se istakao bečki Uni Wien, ostvarivši najbolji rezultat u državi. Ukupno sedam austrijskih univerziteta je uvršteno među 500 najboljih, a 14 među 1.000 najboljih.

Kao i prethodnih godina američki univerziteti Harvard i Stanford te najbolji evropski univerzitet Cambrige (Velika Britanija) su na samom vrhu ljestvice, saopćeno je iz Eurocomm PR-a.

Njih slijede Massachusetts Institute of Technology (MIT), University of California u Berkeleyu i Princeton University.

U prvih deset se ubrajaju i Columbia University, California Institute of Technology (oba iz SAD-a), University of Oxford (Velika Britanija) i University of Chicago (SAD).

Najbolji univerzitet kontinenatalnog dijela Evrope je po prvi put ove godine francuski Universite Paris-Saclay na 14. mjestu, koji je time nakon dužeg perioda zamijenio ETH Zürich.

Zapaženo su prošli i Univerzitet Kopenhagen na 33. mjestu, Sorbonne na 39., Karolinska Institut in Stockholm (45) ali i njemački Universität München (51).

Iz Austrije se 14 od ukupno 15 javnih univerziteta plasiralo u najboljih 1000, a jedini među najboljih 200 je Uni Wien na 151. mjestu.

Kao i 2019. godine medicinski univerzitet u Beču MedUni Wien i univerzitet u Innsbrucku se nalaze u grupi 201 do 300, dok je tehnički univerzitet TU Wien u grupi 301-400.

Šangajska rang lista se formira prvenstveno na osnovu istraživačkog rada univerziteta.

Za to se koriste javno dostupne baze podataka. Četrdeset odsto evaluacije se temelji na kvaliteti i renomeu istraživača i naučnika institucije.

U obzir se uzima broj Nobelovaca, broj dobitnika Fieldsove medalje, zatim broj citiranih istraživača i broj objavljenih radova u stručnim časopisima, saopćeno je.

 

Podijelite ovaj članak!

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije StartBiH.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!