Ekonomija

Posljednji dan Energetskog samita 2024 fokusiran je na teme razvoj tržišta električne energije u regiji i usklađivanje razvoja mrežnih kapaciteta i distribuirane proizvodnje. Bosna i Hercegovina zaostaje za državama članicama EU-a i zemljama regije u uspostavljanju organiziranog tržišta-burzi električne energije, što sprječava integraciju u šire EU tržište.

Tijekom panela sudionici su diskutirali o naučenim lekcijama i razmijenili iskustva s predstavnicima regionalnih burzi električne energije u cilju uspostavljanja organiziranog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini.

"Organizirana veleprodajna tržišta električne energije integrirana s paneuropskim tržištem pružaju priliku zemljama da privuku nove investicije, posebno iz oblasti obnovljive energije, podstaknu tranziciju na čistu energiju i ojačaju energetsku sigurnost i otpornost. Sve osim jedne od zemalja zapadnog Balkana sada imaju aktivna tržišta električne energije i realne šanse za povezivanje svojih tržišta sa susjedima EU-a. Sada je vrijeme da BiH usvoji državni zakon o električnoj energiji kako bi omogućila pokretanje vlastitog dan-unaprijed tržišta i spajanje sa regionalnim burzama", rekla je Francesca Hsie, direktorica odjela za energetsku infrastrukturu za regiju Europe i Euroazije, USAID.

Na panelu su sudjelovali Ante Mikulić, direktor Cropex-a, Dejan Drašković, vršitelj dužnosti glavnog izvršnog direktora BELEN, Crna Gora, Faruk Serdarević, regionalni predstavnik-savjetnik za tržište električne energije, Connect for Growth, Martin Hergot Festoy, vlasnik usluge XBID i savjetnik za trgovinu, NordPool, EU4Energy, te Simon Shutionski, glavni izvršni director MEMO, Sjeverna Makedonija.

Usklađivanje razvoja mrežnih kapaciteta i distribuirane proizvodnje posljednja je tema o kojoj se govorilo na ovogodišnjem Energetskom samitu. Razvoj proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije dostiže razinu koja uzrokuje pojavu lokalnih zagušenja u prenosnim i distributivnim sustavima. Pitanje raspoloživih kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije donekle je prisutno u svim zemljama regije.

 Glavni fokus ovog panela bila je razmjena informacija i procjena rada elektroenergetskog sustava u uvjetima povećanog broja zahtjeva za priključenje obnovljivih izvora u prijenosnu i distributivnu mrežu u BiH i regiji. Pored toga, diskutirano je o regulatornom okviru u vezi sa troškovima povezivanja i povećanjem kapaciteta mreže kao i o mogućnostima njegovog unapređenja.

"Kada razmišljamo o zelenoj energiji obično na umu imamo vjetroturbine i solarne krovove. Samo rijetki bi ikad pomislili na dalekovode, kontrolne centre ili transformatore kao nešto što je relevantno za ovu temu. U ime Vlade Njemačke a sa našim projektnim partnerima iz energetskog sektora zapadnog Balkana želimo ovo promijeniti kako bi električne mreže bile prepoznate kao ključne za prevladavanje obnovljive energije u energetskoj tranziciji", istaknuo je Nicolas Heger, projektni menadžer u GIZ-u.

"Postojeće distributivne mreže pojedinih operatora distributivnog sustava se u velikoj mjeri razlikuju po razini opremljenosti, kadrovskoj osposobljenosti, i investicionim kapacitetima, mada ni najbolji među njima nemaju zadovoljavajuće resurse. Operatori distributivnog sustava se nalaze usred povijesnog procesa potpune transformacije svojih operativnih i poslovnih modela, i oni ne mogu da iznesu tu tranziciju sami - potrebna je široka podrška, jer su investicioni, kadrovski i tehnički zahtjevi izuzetno veliki. Planiranje distributivnih sustava se mora podići najmanje na razinu na kojoj je sada planiranje prijenosnih sustava. Razvoj mreže mora uvijek da bude barem jedan korak ispred razvoja proizvodnje i potrošnje", rekao je Božidar Radović, konsultant.

Također, na panelu su sudjelovali i Džemo Borovina, rukovoditelj sektora za pristup mreži, upravljanje i mjerenje, Elektroprivreda BiH, Dušan Vukotić, specijalista za mrežne operacije, Elektrodistribucija Srbije, Goran Kovačević, rukovodilac sektora, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS).