Politika / Integracije za budućnost

Piše: Đuro Kozar

FOTO: www.mod.gov.ba

Američki helikopter UH-60 „Black Hawk“ sa 11 vojnika i pilotom, koji ima goriva za let od dva sata i 20 minuta, poletio je ovih dana s aerodroma Dubrave, kod Tuzle, nakratko se zaustavio na poligonu Manjača, da bi dobio daljnje zapovijedi i na kraju sletio na Glamočko polje kako bi djejstvovao iz mitraljeza koji je na njega prikačen i omogućio iskrcavanje rendžera. To je samo jedan djelić vježbe „Brzi odgovor 21“ u kojoj američki i naši vojnici pokazuju svoje znanje, vještine i sadjejstvo prema scenariju vježbovne aktivnosti. Izbliza to sve djeluje vrlo impresivno, a letjelice i tutanj borbenih vozila i bojeva gađanja čuju se daleko.

Podrška Amerikanaca

Doista, teritorij Bosne i Hercegovine od 17. maja do 2. juna poprište je najveće vojne vježbe od njenog osnivanja koja se održava u okviru Partnerstva za mir NATO-a u kojem je naša zemlja od 2006. godine. Uvježbava se brzo i učinkovito vojno djelovanje u slučaju težeg kršenja Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma. Ova vježba korak je bliže našem članstvu tom vojnom savezu, nije nikakav odgovor na non-papere o eventualnom razlazu, budući da je planirana mnogo prije tih opcija, a potvrđuje snažnu američku podršku suverenoj i cjelovitoj BiH. Oružane snage BiH sudjeluju s oko 500 pripadnika iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije, deklarirane po NATO-ovom konceptu operativnih sposobnosti, dok iz Armije Sjedinjenih Američkih Država vježba 700 vojnika kopnenih i zračnih snaga. Sa druge strane, vježba je dio velikih multinacionalnih manevara pod nazivom „Branitelj Evrope“, kojim Američka vojska povezuje četiri različite vježbe na evropskom kontinentu koja se održava u 12 država s oko 28.000 vojnika, ne odjednom nego kad se sve sabere.

Ministar odbrane BiH dr. Sifet Podžić je dočekao američke vojnike na Aerodromu Sarajevo, izrazio zadovoljstvo zbog ove vježbe i rekao:

„Dolazak američkih vojnika na zajedničku vježbu s OSBiH vidimo kao potvrdu snažne opredijelјenosti, podrške i pomoći SAD-a procesu daljnjeg učvršćivanja mira i stabilnosti u našoj zemlji i široj regiji. I na tome smo im svima izuzetno zahvalni. Drago mi je da je BiH i kroz ovu vježbu prepoznata kao konstruktivan član euroatlantske zajednice sa kojom ne dijelimo samo iste sigurnosne izazove nego i zajedničke vrijednosti, a evo i odgovornost za suočavanje sa potencijalnim ugroženostima. Stoga, građani Bosne i Hercegovine mogu biti ponosni na sve pripadnike OSBiH i na njihovo učešće u ovoj vježbi.“ 

Prema ministrovim riječima, cilj je provjeriti prihvat i razmještaj snaga, njihovu integraciju, kao i integriranu protuzračnu odbranu i zajedničke logističke operacije. Ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson smatra da je ovo najveća vojna vježba Oružanih snaga SAD-a i BiH do sada i da predstavlja izvrsnu priliku za obuku za obje zemlje:

„Kroz nekoliko narednih sedmica Vojska SAD-a će raditi zajedno sa OSBiH da bi demonstrirali spremnost i interoperabilnost sa NATO-om i saveznicima. Drago mi je da možemo surađivati i na ovaj način“, zaključio je ambasador Nelson. 

Preventivno djelovanje 

Američki vojnici su na vježbu „Brzi odgovor 21“ stigli iz njihovih baza u Evropi, kojih je ukupno sedam – pet u Njemačkoj i po jedna u Italiji i Belgiji. Strateško značenje koje Njemačka ima za SAD ogleda se u činjenici da je Američko zapovjedništvo za Evropu (US European Command, skraćeno EUCOM) smješteno jugozapadno od Štutgarta i iz njega se koordinira djelovanje američkih trupa stacioniranih u 51 zemlji svijeta. Riječ je o, uglavnom, evropskim državama. Zadaća EUCOM-a je štititi i braniti SAD i to preventivnim djelovanjem, ali i zastrašivanjem, ako drugačije ne može. Ovaj centar podržava i aktivnosti NATO-a i suprotstavlja se transnacionalnoj prijetnji. Pod zapovjedništvom EUCOM-a su Američke vojne snage za Evropu (US Army Europe), Američko vojno zrakoplovstvo za Evropu (US Air Forces Europe) i Američka mornarica za Evropu (US Marine Corps Forces Europe). Svi oni imaju svoje ogranke u Njemačkoj.

Broj američkih vojnika u Njemačkoj je posljednjih godina opao i dok je u razdoblju između 2006. i 2018. tu bilo 72.400 i taj broj se prvo prepolovio tako da je sada stacionirano 29.000 vojnika. Do smanjenja je došlo zbog promijenjene sigurnosne situacije na globalnom planu, na koju su Amerikanci reagirali premještanjem trupa. Američka vojska u Njemačkoj se nalazi u pet garnizona, među njima je i Američki mornarički korpus za Evropu i Afriku („US Marine Corps of Europe and Africa“), sa sjedištem u Beblingenu, na jugozapadu Njemačke. Tu je i 9.600 pripadnika avijacije raspoređenih po raznim bazama, prije svega u Ramsteinu (Ramštajn) i Spangdahlemu (Špangdalemu). Zrakoplovna vojna baza Ramštajn koristi se i kao kontrolni centar za napade dronovima na Jemen, ali i na druge ciljeve.

Najveća američka vojna baza na svijetu nalazi se upravo u Njemačkoj, u garnizonu Bavaria kod Grafenwöhra, u blizini granice sa Češkom. Sa površinom više od 390 kvadratnih kilometara, ova baza se izdvaja od svih drugih američkih baza i u njoj živi 4.000 vojnika i članova njihovih obitelji. Iz ove baze su i vojnici koji su u vježbi „Brzi odgovor 21“. Od prije nekoliko godina Američka vojska je, da bi bila bliže ruskoj granici, u akciji „Atlantska odlučnost“, zaposjela i Poljsku gdje je prvo smještena brigada sa 3.500 vojnika iz Kolorada, sa 87 tenkova i 400 džipova tipa „humvee“. U šleskom gradu Żaganu nalazi se najveći broj vojnika SAD-a i oni se rotiraju nakon devet mjeseci. Svaka od tih smjena vojnika izvodi vježbe i u drugim zemljama istočne Evrope. I višenamjenski helikopteri UH-60 „Black Hawk“ doletjeli su iz američke brigade borbene avijacije stacionirane u Poznanju, u Poljskoj.

Bataljonska grupa OSBiH

„Brzi odgovor 21“ je nastavak uvježbavanja Vojske SAD-a i Oružanh snaga BiH koje je, pod nazivom „Bilateralna vježba 20“, održano u novembru prošle godine na Manjači i Glamoču i tokom koje je bio prikazan dio operativnih sposobnosti naše vojske na terenu sa bliskom zračnom podrškom američkog zrakoplovstva i njihova dva F-16 aviona. Vodeći brigu o zaštiti okoliša poligona Glamoč, spomenuti avioni su nakon poziva za podršku izvršili lasersko zaključavanje cilja, te simulirali uništenje „neprijateljskih formacija“. Na taj način je izbjegnuto korištenje bojeve municije na ovom poligonu, a cilj je postignut. Cilj je bio da Oružane snage BiH, kroz vježbu sa specijalistima za navođenje i kontrolu bliske vazdušne podrške, unaprijede operativne sposobnosti deklarirane bataljonske grupe. U analizi te vježbe istaknuto je da su ovim Oružane snage BiH stekle sposobnosti za izvođenje konvencionalnih operacija da u realnom vremenu i međunarodnom okruženju realiziraju dodijeljene zadatke uz upotrebu bliske vatrene i avionske podrške.

Ova iskustva koristit će se i ovom prilikom, kaže direktor vježbe „Brzi odgovor 21“ brigadir Slaven Blavicki, koji se, prije početka, obratio medijima rekavši da vježba počinje kvalifikacijskim bojem i gađanjem pripadnika snaga SAD-a pješadijskim oružjem na glavnom poligonu OSBiH Manjača kod Banje Luke. Tokom vježbe, kako se vidi i iz njenog naziva, uvježbava se brzo i učinkovito djejstvo da bi se uz pomoć helikoptera i oklopnih vozila točkaša mijenjale lokacije i zaposjedali borbeni položaji. U tim manevrima odlično se snalazi Bataljonska grupa lake pješadije, kojom zapovijeda upravo brigadir Blavicki. Ovaj bataljon je naoružan automatskim puškama američke proizvodnje M-16 kalibra 5x45 mm, heklerima, snajperima, mitraljezima i minobacačima. Na bojevim gađanjima, kao i na ovoj vježbi, na Manjači pripadnici našeg bataljona imali su odlične rezultate, kao Amerikanci.

U Oružanim snagama BiH djeluju tri pješadijske brigade – Prva u Čapljini, Treća u Banjoj  Luci, Peta u Tuzli, Brigada za podršku u Sarajevu, Zračna  brigada u Rajlovcu, a njihovi bataljoni, čete i vodovi veze su na više lokacija širom Bosne i Hercegovine i njihova obuka je kontinuirana. Zajednički štab, Operativno zapovjedništvo i Zapovjedništvo za podršku planski utvđuju zadatke, posebno kad se radi o pripremama i odlasku naših vojnika u misije mira u svijetu. Međutim, najviše naoružanja, vojne i medicinske opreme je iz donacija prijateljskih i partnerskih zemalja, što znači da najviši državni organi nedovljno ulažu u nabavku novih borbenih sredstava, a Ministarstvu odbrane iz proračuna daju novca tek za puko preživljavanje. Usprkos tome, pripadnici naše vojske ne zaostaju od kolega iz mnogo vojno jačih zemalja, što se potvrdilo i u dosadašnjem toku vježbe „Brzi odgovor 21“.

Evropa kao poligon

U maju i junu članice NATO-a i njihovi partneri izvode više vojnih manevara u Evropi pod imenom „Branitelj Evrope 21“, a organizator je Zapovjednštvo Vojske SAD-a u Evropi. Sudjeluju sve zemlje zapadnog Balkana, osim Srbije, kao i partnerske zemlje Ukrajina, Gruzija i Moldavija, ali vježbi nema u Ukrajini i u Gruziji. Vježba treba da pokaže spremnost SAD-a da u izravnoj reakciji u Evropi pošalju snage jačine divizije kao sredstvo odvraćanja ili kao odgovor na agresiju. U međuvremenu, zabunu je stvorio i podatak o broju vojnika koji sudjeluju u ovim manevrima. Pentagon govori o 28.000 vojnika dok je francuski general-potpukovnik Bris Ude, zamjenik šefa štaba u Glavnom sjedištu savezničkih snaga u Evropi (SHAPE), na brifingu stavio do zanja da je taj broj nerealan. On je istakao da će na vježbama sudjelovati oko 9.000 vojnika, a da se do drugih brojki može doći samo ako se u obzir uzme čitav vremenski okvir vježbi. 

Ovi manevri počeli su u Estoniji, gdje su 5. maja izvođene padobranske i minobacačke vježbe. Na albanskoj obali se već početkom aprila pojavio najveći američki transportni brod „Bob Hope“ radi iskrcavanja vojnika koji bi, u slučaju potrebe, djejstvovali u regiji zapadnog Balkana i Crnog mora. Cilj vježbi je da se održi i poboljša kompatibilinost. Paralelno sa tim, NATO želi krajem maja da održi i vježbu „Nepokolebljivi branitelj 21“. Usprkos njihovim sličnim nazivima, Zapadna alijansa naglašava da se mora praviti razlika između manevara koje predvodi jedna od država poput „Branitelj Evrope“ i vježbi koje organizira NATO pod nazivom „Nepokolebljivi branitelj“, u kojima sudjeluje 20 zemalja Alijanse i dva najbliža partnera – Finska i Švedska. „Nepokolebljivi branitelj 21“ sastoji se iz tri dijela, a u prvom akcent je na mornarici. Planirane su vježbe na Atlantiku s oko 5.000 vojnika i 20 brodova, uključujući i britanski nosač aviona „Kraljica Elizabeta“, kao i 40 aviona među kojima su najnoviji borbeni avioni F-35. Drugi dio se održava u Ulmu, u njemačkoj Pokrajini Baden-Württemberg, gdje je NATO 2018. uspostavio Zapovjedništvo za podršku čiji je zadatak da osigura brz transfer trupa između brojnih državnih granica u Evropi. U ovoj vježbi krajem maja će biti 300 vojnika. Treći dio ove NATO-ove vježbe bit će održan u regiji Crnog mora, a jedinice, za koje je 2021. zadužena Turska, iskrcat će se u Rumuniji. Riječ je o 4.000 vojnika.

Zašto članice NATO-a posebno paze na broj vojnika koji sudjeluju na vježbama? Razlog je u Bečkom dokumentu iz 2011. o mjerama za povjerenje i bezbjednost Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). Tu su postavljene jasne gornje granice. Jer, vojne aktivnosti moraju da se najave, ukoliko je u njih „u bilo kojem trenutku“ uključeno najmanje 9.000 vojnika. Štaviše, vježbe podliježu i stranom nadzoru ukoliko je u njih uključeno više od 13.000 osoba. NATO stalno uvjerava da su sve informacije o njegovim manevrima transparentne. „Mi smo potpuno transparentni u vezi sa tim šta radimo, i sve zemlje imaju pravo da vrše obuku svojih trupa“, kazala je portparolka NATO-a Oana Lungesku, na presu povodom „Nepokolebljivog branitelja 21“. Naglasila je da Rusija nije tražila da nadgleda ove manevre. Istovremeno, ni ona a ni general-potpukovnik Bris Ude nisu odgovorili na pitanje novinara DW, da li bi NATO bio spreman da pozove ruske posmatrače na vježbu „Nepokolebljivi branilac 2021“, čak iako manevri prema broju sudionika ne podliježe ni prijavljivanju ni nadgledanju.

Ove godine izgleda da je veoma važna tema transparentnosti, s obzirom na rusku reviziju svoje borbene gotovosti. Prema informacijama iz Vašingtona, Brisela i Kijeva, Ruska Federacija je na granici prema Ukrajini i na anektiranom poluostrvu Krim okupila u aprilu više od 100.000 vojnika. Moskva tvrdi da je vježbu najavila na vrijeme. Ali Rusija je odbila da bude na sastanku OEBS-a 10. aprila, koji je sazvala Ukrajina, i na kojem je Rusija trebalo da pojasni svoje vojne aktivnosti. Prema riječima ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua, „provjera ruske borbene gotovosti bila je odgovor na vojne aktivnosti NATO“. No, NATO i Pentagon podvlače defanzivni karakter svih njihovih manevara u Evropi tvrdeći da vojnici moraju da vježbaju, jer ako ne vježbaju ne mogu biti spremni.

Putin: Moskva ne prijeti

Ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao je nastavak širenja NATO-a i manevre diljem Evrope, što je, kako je sugerirao, besmisleno s obzirom na nepostojanje prijetnje od Moskve nakon disolucije Sovjetskog saveza 1991. godine. Govoreći na sastanku ruskih vojnih čelnika u Sočiju, ruskom ljetovalištu na Crnom moru, Putin je rekao da je širenje NATO-a prijetnja za Rusiju, ali da se nada da će interes za zajedničku sigurnost prevladati. Uprkos tenzijama, rekao je da je Rusija i dalje spremna surađivati sa Sjevernoatlantskom alijansom.

NATO će odgovoriti na svaki mogući napad na Poljsku ili baltičke zemlje, rekao je glavni tajnik ovog saveza Jens Stoltenberg. On je naglasio: „Prisutnošću snaga NATO-a u Poljskoj i baltičkim zemljama šaljemo Rusiji vrlo snažan signal – dogodi li se napad na Poljsku ili baltičke zemlje, cijeli savez će uzvratiti.“ Dodao je da NATO nema popis neprijatelja, ali će savez po potrebi uzvratiti.

Vježbe dio vojne doktrine BiH

Obilježja suvremenog svijeta, sigurnosno okruženje i geostrateški položaj Bosne i Hercegovine sa njenim unutarnjim specifičnostima i dinamikom mogu imati negativan utjecaj na mir, stabilnost i sigurnost BiH i njenih građana. Savremeni rizici i prijetnje sve više su uzročno-posljedično vezani, dinamični i teže istovremenom pojavljivanju u sve širem području. Zbog toga je bitno da je BiH u Partnerstvu za mir NATO-a, da ima saveznike i da njene oružane snage sudjeluju u bilateralnim i multinacionalnim vježbama kako na našem teritoriju, tako i u drugim zemljama.

Rizici i prijetnje za sigurnost BiH mogu biti unutarnji i vanjski, trenutnog ili dugoročnog utjecaja i pojavljivanja, usmjerene protiv interesa, vrijednosti ili teritorijalnog integriteta BiH. U dokumentu Vojna doktrina BiH elaboriraju  se mogući rizici za njen suverenitet i cjelokupnost, mada se ne umanjuje i utjecaj političkih, ekonomskih i društvenih rizika. Određene destruktivne aktivnosti, kao što je terorizam, u okviru globalnih ili regionalnih razmjera, svojim obimom ili upotrijebljenim sredstvima mogu imati nepovoljne posljedice na BiH i njene građane. Zbog svega toga treba jačati koheziju i otpornost državnih, entitetskih i nižih organa od svih ugroza. 

Rame uz rame s Amerikancima

Profesor dr. Alija Kožljak, bivši šef vojnog dijela Misije BiH u NATO-u u Briselu, o bilateralnoj vježbi „Brzi odgovor 21“ kaže: „Ovo je ne samo do sada najveća vojna vježba u BiH, nego pokazuje da imamo i ulogu kontributora, što znači da participiramo u evropskoj sigurnosti. Ne samo da konzumiramo sigurnost, nego smo dobili povjerenje da kao država možemo braniti Evropu i to, kao u ovoj vježbi, rame uz rame s Amerikancima. Vježba „Brzi odgovor“ je samo jedan mali dio onoga što BiH sa svojom vojskom doprinosi miru u svijetu. To je najbitniji značaj ove vježbe. Prema tome, ovo nije nikakva rutinska vježba kao neke prije, kako se ponegdje jednostrano tumači, nego je korak više – potvrda da Oružane snage BiH mogu sudjelovati u zajedničkim operacijama i da u svakom slučaju možemo računati na saveznike.“