Politika / Agitprop u BiH

Posljednjih godina ruske investicije u Bosni i Hercegovini su u minusu 55 miliona maraka. Objasnimo, minus u stranim investicijama je moguć, među ostalim, zbog iznošenja kapitala ili negativnog poslovanja kompanija, promjene vlasničke strukture i povlačenja kapitala. Podsjetimo, ruska ulaganja u BiH bila su među pet najvećih, ali su sada, evo, u minusu. Rusija je do sada uložila u BiH 816 miliona maraka, no 2016. godine bile su u minusu 50 miliona, a 2017. pet miliona maraka.

 GUBITAK DO GUBITKA

Neka od najznačajnijih ulaganja Rusije u BiH su u Rafineriju nafte u Brodu, Rafinerija ulja u Modriči, Optima Grupa. Petar Ivancov, ruski ambasador u BiH, u izjavama za medije je pominjao kako ruske kompanije u BiH uplate stotine miliona eura u budžet BiH. Zarubežnjeft, napomenuo je on, plaća 250 miliona eura u budžete BiH i entiteta. 
No, financijski izvještaji govore o velikim gubicima u poslovanju. Revizorski izvještaj za prošlu godinu pokazuje da je Rafinerija nafte Brod zabilježila akumulirani gubitak od 611 miliona maraka. Lani je neto gubitak iznosio 15 miliona, a revizori su utvrdili i da su obaveze Rafinerije veće od vrijednosti imovine za 63 miliona.

Revizori navode da se Zarubežnjeft obavezao da će osigurati novac za izmirivanje dospjelih obaveza.  Na stranici Banjalučke berze dostupan je  financijski izvještaj, i mišljenje revizora sa rezervom za poslovanje Rafinerije Brod u prošloj godini. Ukupna aktiva kompanije je 766 miliona maraka, a zanimljivo je da tokom prošle godine Rafinerija, prema reviziji kuće BDO, nije inkasirala nijednu marku od prodaje roba.

Dakle, Rafinerija nafte u Brodu, koja je u ruskom vlasništvu, zabilježila je u 2017. godini gubitak od 7,5 miliona eura, čime su ukupni gubici narasli na nevjerovatnih 300 miliona eura. Kada je Rafinerija nafte Brod privatizirana 2007. godine, ruska kompanija Neftegazinkor, koja je kćerka firma Zarubezhnefta, prikazana je kao spas za ekonomiju Republike Srpske.

Optima Grupa, koja je vlasnik Rafinerije nafte Modriča, također bilježi gubitke. I neki drugi projekti koje je Rusija podržavala u BiH također su obustavljeni. U međuvremenu, ništa se nije desilo sa najavljenom investicijom Comsara u izgradnju termoelektrane Ugljevik 3. Taj projekat promovirao je ruski milijarder Rashid Sardarov, a elektranu je trebala graditi kineska grupa CPECC.

Teško je predvidjeti da li će ovaj projekat ikada započeti. Prošlog juna u javnosti se pojavila informacija da Comsar još uvijek traži partnersku kompaniju da izgradi termoelektranu. To tek treba da se završi, međutim vlasti u RS-u su objavile da je ovo najveći projekat u ovom bosanskohercegovačkom entitetu. Investicija bi trebala iznositi nešto više od 600 miliona eura.

  POMOĆ BRAĆE

Slučaj prodaje dijela imovine firme Energoinvest - Elektroenergetska oprema, odnosno prijeratnog preduzeća Energoinvest - Rasklopna oprema, sa sjedištem u Istočnom Sarajevu, nije prvi slučaj propale privatizacije, koju je Milorad Dodik spektakularno najavljivao kao "pomoć braće Rusa srpskom narodu". Zbog nagomilanih dugova ruski investitori, koji su kupili spomenutu Energoinvestovu tvornicu u Lukavici, prinuđeni su prodavati zemljište i industrijske objekte kako bi izmirili dug od tri miliona KM. Među povjeriocima, koji potražuju svoj novac, jesu banke kod kojih su investitori uzimali kredite zalažući imovinu preduzeća, Porezna uprava RS, ali i radnici kojima nisu isplaćivane plaće i druge naknade.

Ukupna vrijednost ove imovine iznosi više od osam miliona KM, a najniža cijena koja može biti ponuđena je manja od tri miliona KM, što praktično znači da će ova firma biti prodata u bescijenje, samo kako bi se izmirila dugovanja.

Podsjetimo, Rusi su Rafineriju nafte u Bosanskom Brodu, Rafineriju ulja u Modriči i banjolučku firmu za distribuciju goriva Petrol kupili za 240 miliona KM. Kupac je ruska firma NefgazInKor. Prema prvobitnom planu, kupac je trebao isplatiti dugovanja koja su imale ove tri kompanije. Međutim, naknadnim zaključcima Vlada RS-a je tu obavezu preuzela na sebe i iz budžeta, tačnije od prihoda ostvarenog prodajom Telekoma RS, isplatila više od 200 miliona maraka.

Kupac je bio obavezan i investirati novac u razvoj naftne industrije. Umjesto toga, novac kojeg su ulagali su knjižili kao kredit koji je odobren rafinerijama u Bosanskom Brodu i Modriči, te Petrolu, tako da su opteretili ove firme novim zaduženjima. Pretpostavlja se i da su krediti, koje je kupac dobio u Rusiji, bili pod povoljnijim uslovima u odnosu na one koje su plasirali u naftnu industriju, tako da su i na kamatnoj razlici ostvarili ekstra profit.

Na kraju su "braća Rusi" samo u rafineriji Bosanski Brod stvorili dug koji danas iznosi oko 600 miliona KM. Osim toga, umjesto da zapošljavaju, novi vlasnici otpuštaju radnike koje su zatekli. Tako je prošle godine otkaze dobilo 115 radnika, a plan za ovu godinu je da još 96 ljudi ostane bez posla.

Milorad Dodik je svojevremeno najavljivao i kako će Rusi izgraditi krak gasovoda Južni tok kroz RS, u dužini od 280 kilometara. Rusija je odustala od ovog gasovoda još 2014. godine, tako da je i ova investicija propala.

U ovu grupu "bratskih" investicija može se dodati i privatizacija tvornice glinice Birač iz Zvornika. Većinski vlasnik ove tvornice je postala litvanska UKIO grupa. Iako nije u pitanju ruska kompanija, s obzirom da je Litvanija bila dio SSSR-a, i ova investicija je tretirana kao "bratska pomoć" srpskom narodu.

Od te "bratske" pomoći danas nije ostalo ništa. Uz Birač i Aluminu, koja je registrovana kao firma kćerka, vežu se brojne afere u kojima se spominje izvlačenje novca u Rusiju, pranje novca, porezne utaje i slično. Trenutno Birač postoji samo na papiru, dok je Alumina pred stečajem. Potraživanja UKIO grupe, koja su procijenjena na 40 miliona KM, kupila je firma Pvagord, u vlasništvu Gordana Pavlovića, plativši 60.000 KM. Sva dešavanja u vezi sa promjenama vlasništva, dugovanjima i poslovanjem Birača i Alumine skrivena su daleko od očiju javnosti.

 KREDIT

Ipak, ono čime se Dodik najviše hvalio je tzv. veliki kredit. Kako je prije nekoliko godina tvrdio, lično je sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom dogovorio dobijanje kredita u iznosu između milijardu i milijardu i po maraka. Navodno je sve već bilo dogovoreno. Treba li i spominjati da od tog velikog kredita u RS do sada nije stigla niti jedna marka!?

U nedavnom intervjuu za Deutsche Welle tu činjenicu je potvrdio i sam Dodik, kazavši kako je, zbog sankcija EU, Rusija zapala u određene finansijske probleme, tako da nije bila u prilici da isplati taj kredit RS-u. Međutim, dodao je, to pitanje je ovih dana ponovo revitalizirano.

DIREKTNA ULAGANJA IZ RUSKE FEDERACIJE U BiH

Ruska Federacija je među najznačajnijim stranim investitorima u BiH, s ukupnim iznosom investicija od 816 miliona KM (ili 417 miliona eura), zaključno sa decembrom 2016. godine. Učešće direktnih stranih ulaganja (DSU) iz Rusije iznosi 6,3% u ukupnim stranim investicijama u Bosni i Hercegovini.

Od 2007. do 2017. godine, uz izuzetak 2013, 2015. i 2016. godine, Ruska Federacija je zemlja koja je najviše investirala na godišnjoj osnovi. U ukupnoj strukturi investicija iz Rusije, zaključno sa decembrom 2016. godine (815,7 miliona KM), vlasnički udjeli i zadržane zarade imaju negativnu vrijednost -618,4 miliona KM, dok ostali kapital iznosi 1.434,1 milion KM. Od ukupnog navedenog iznosa, najveći dio ili 814,2 miliona KM je registrovano u Republici Srpskoj.

  ULAGANJA PO GODINAMA

Prema preliminarnim podacima o tokovima DSU u prva tri kvartala 2017. godine (bez iznosa zadržanih zarada), investicije iz Rusije su iznosile -5 miliona KM, a registrovane su u okviru ostalog kapitala (moguće obaveze po osnovu zaduženja).

Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH za 2016. godinu, ukupne investicije u BiH su iznosile 536,3 miliona KM, dok su investicije iz Rusije bile negativne i iznosile -50,9 miliona KM. Prema komponentama ruskih investicija u 2016, vlasnički udjeli su bili negativni -1,0 miliona KM, zadržane zarade su takođe bile negativne -55,2 miliona KM (moguće poslovanje sa gubitkom ruskih kompanija), dok je ostali kapital iznosio 5,3 miliona KM.

Prema revidiranim podacima za 2015. godinu, direktne investicije iz Rusije su iznosile 28,5 miliona KM i to u okviru zadržanih zarada 8,7 miliona KM i ostalog kapitala 19,8 miliona KM, dok su vlasnički udjeli ostali nepromijenjeni (0,0).

U 2014. godini, sa 195,8 miliona KM, Ruska Federacija je bila prva na listi zemalja po vrijednosti investicija na godišnjem nivou. Vlasnički udjeli su bili nepromijenjeni (0,0), zadržane zarade su imale negativnu vrijednost -17,5 miliona KM (moguće poslovanje sa gubitkom ruskih kompanija), a ostali kapital je iznosio 213,3 miliona KM (zaduženja kompanija).

U 2013. godini, poslije niza godina, prvi put je zabilježen negativan iznos investicija iz Rusije u iznosu od -82,8 miliona KM. Vlasnički udjeli su povećani za 6,2 milion KM, zadržane zarade su bile negativne i iznosile -41,7 miliona KM, dok je ostali kapital takođe bio negativan i iznosio -47,3 miliona KM.

U 2012. godini Rusija je opet najveći investitor u BiH, s ukupno investiranih 147,5 miliona KM. U strukturi ulaganja, vlasnički udjeli su povećani za 0,9 miliona KM, zadržane zarade su bile negativne -47,5 miliona KM, dok je ostali kapital iznosio 194,1 milion KM.  

U 2011. godini, prema zvaničnim podacima o Tokovima DSU, Centralne banke BiH, investicije iz Rusije su iznosile 140,3 miliona KM (72 miliona eura). Ruska Federacija je u navedenom periodu po visini investicije bila najveći investitor u BiH. U 2011. godini vlasnički udjeli su povećani samo za 0,1 milion KM, zadržane zarade su bile negativne (-38,9 miliona KM), dok je ostali kapital iznosio 179,1 milion KM (od toga zaduženja 176,4 miliona KM).

    NEFTEGAZINKOR NAJZNAČAJNIJI ULAGAČ

Najveći investitor iz Rusije i jedan od najznačajnih investitora u BiH je  NeftegazInKor. Prema informacijama iz Press materijala Optima Grupe d.o.o. Banja Luka, kompanija Zarubezneft o.a.d. Moskva je državna naftna kompanija u stopostotnom vlasništvu Vlade Ruske Federacije, a koja je osnivač i vlasnik kompanije NeftegazInKora. Preko kćerke firme ''NeftegazInKor'' iz Moskve, Zarubezneft je 2007. godine kroz privatizaciju postao vlasnik većinskog paketa akcija u preduzećima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivne mreže benziskih pumpi ''Nestro Petrol''.

Početkom 2008. godine Zarubezneft osniva novo preduzeće u Bosni i Hercegovini pod imenom ''Optima Grupa''. Zadatak ''Optima Grupe'' je planiranje i upravljanje razvojem naftne industrije kroz preduzeća Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, te razvijanje i širenje maloprodajne mreže benzinskih pumpi ''Nestro Petrol''.

Do decembra 2011. su u BiH investirali 484 miliona eura, a od 2008. do 2011. zaposlili 1.086 radnika (u julu 2015. bilo je 1.180 zaposlenih). ''Optima Grupa'' je i jedan od najvećih izvoznika Bosne i Hercegovine, a u narednom periodu planiraju nove investicije u remonte postrojenja. (Rafinerija Bosanski Brod ima i registrovane gubitke sa značajnim kratkoročnim obavezama, dugoročnim kreditnim zaduženjima i dugovanjima Vladi RS. Na kraju 2017. godine, akumulirani gubitak u rafineriji je iznosio 612 miliona KM.)

NAFTA

Kompanija NIS (Naftna industrija Srbije u vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft) u novembru 2012. godine potpisala je ugovor o kupovini 100% vlasništva kompanije OMVBH, a u martu 2013. je preuzela 28 benzinskih pumpi OMV-a u Bosni i Hercegovini. Pored jedne od najjačih mreža na tržištu BiH, NIS je preuzeo i skladište naftnih derivata, predstavništvo u Sarajevu i sve zaposlene radnike. Sve benzinske pumpe su u potpunosti rebrendirane i posluju pod brendovima.

Gazprom i NIS Petrol, u skladu sa registracijom (NIS, Srbija) u statističkim pregledima ova investicija je vezane za ulaganja iz Srbije. U septembru 2012. godine ruski naftni gigant ''Gazpromneft'' je kupio lanac benzinskih pumpi ''Oktan promet'' Bijeljina.

SBERBANK

Akvizicijom Volksbank Austrija, ruska banka Sberbank dolazi i na bh. tržište. Nakon zvaničnog preuzimanja Volksbanke, u 2013. godini su registrovana povećanja kapitala, rebrendiranje i otvaranje novih poslovnica, koja najavljuju aktivnije učešće Sberbanke na finansijskom tržištu BiH. Registrovani investitor u Sberbank a.d. Banja Luka i Sberbank BH d.d. Sarajevo jeste Sberbank Europe AG Austrija, tako da su investicije banke u statističkim pregledima vezane za ulaganja iz Austrije.

  JAZINA CLUB

Rus Andrej Dulačenko je u maju 2014. godine kupio Zemljoradničku zadrugu Lastva u stečaju Trebinje, izgradio hotel i turističke sadržaje i otvorio Jazina Club. Planira da se na ovom izletničkom području bavi ugostiteljstvom i visokim turizmom. U Banjoj Luci je krajem 2016. godine otvoreno Mikrokreditno društvo "Digital Finance International" ruske kompanije Finstar Financial Group (u registraciji Piressa Holdings Limited). Prema najavama, ova kompanija će omogućiti klijentima da u roku od 15 minuta dobiju pozajmicu preko interneta.

  RUDNIK MRKOG UGLJA

Ruski investitor Oleg Burlakov (kompanija Privredni preporod) dobio je koncesiju na Rudnik uglja i bentonita Lješljani Bosanski Novi / Novi Grad. Koncesioni ugovor je potpisan 25. 5. 2012. godine i investitor se obavezao da će investirati 12 miliona eura. Sredinom septembra 2014. godine, predstavnici kompanija Privredni preporod i Rudnika Velenje iz Slovenije potpisali su ugovor o izradi idejnog projekta otvaranja rudnika mrkog uglja Lješljani. Nakon izgradnje rudnika i njegovog puštanja u rad, ovaj rudnik bi zapošljavao oko 250 radnika.

  HE MRSOVO

Ruski milijarder Rašid Serdarov (kompanija registrovana na Kipru i porijeklo investicije Kipar) najavio je izgradnju termoelektrane „Ugljevik 3“, međutim do početka izgradnje još uvijek nije došlo. Pored izgradnje TE Ugljevik 3 (instalisane snage 2x300 MW), najavio je i pokretanje površinskih kopova uglja u rudnicima „Ugljevik Istok 2“ i „Delići i Peljave - Tobut“. Izgradnja TE Ugljevik 3 je jedan od najznačajnijih projekata u energetskom sektoru BiH. Ukupna vrijednost investicije se procjenjuje na oko 700 miliona eura. Serdarov je krajem juna 2015. godine u Rudom otvorio renovirani hotel, a istovremeno je položen kamen temeljac za izgradnju Hidroelektrane Mrsovo na rijeci Lim, kod Rudog, u čiju izgradnju je planirano uložiti oko 200 miliona KM. HE Mrsovo će biti akumulaciono-pribranska hidroelektrana koja će koristiti raspoloživi hidropotencijal donjeg toka rijeke Lim. Procijenjena instalisana snaga iznosi 36,8 MW, sa godišnjom proizvodnjom od 140,6 GWh električne energije. Planirani završetak radova i priključenje na elektroenergetsku mrežu se očekuje 2019. godine.

  REMONTNA BAZA

Ruska kompanija Ker Inženjering d.o.o. Kazanj i pet fizičkih lica su osnovali kompaniju Elektroinženjering d.o.o. Banja Luka i kupili kompaniju Energoinvest - Rasklopna oprema RAOP iz Istočnog Sarajeva u 2013. godini. Plan investitora i najave su bile da RAOP postane remontna baza za termo, ali i hidroelektrane i trafostanice u Jugoistočnoj Evropi. Nakon najava u 2017. godini je objavljeno da dio imovine RAOP-a ide u prodaju, a u preduzeću još uvijek traje stečaj (proizvodnja obustavljena duže od godinu dana). Dio imovine bivšeg preduzeća, vrijedan je 8,69 miliona KM, a koju su kupili ruski investitori i formirali novo preduzeće ''Elektroinženjering'', bit će ponuđen na prodaju u izvršnom postupku koji su pokrenuli hipotekarni povjerioci i radnici (imovina neće moći biti prodata ispod trećine procijenjene vrijednosti, odnosno za manje od 2,89 miliona KM).

  PLANIRANE INVESTICIJE

Krajem 2017. godine je objavljeno da kompanije Gas-Res i Gazprom SPG Tehnologii iz Sankt Peterburga planiraju osnovati zajedničku firmu. Planirana je izgradnja fabrike LNG (plina) u Zvorniku (razlika između LNG-a i običnog prirodnog plina je što se LNG može transportovati bez plinovoda). Investicija se procjenjuje na 70 miliona eura.

Aleksandar Tumanov je izrazio interes za izgradnju zdravstvenog centra u Opštini Lopare (decembar 2017).

Konzorcijum ruskih firmi je u 2016. kupio zemljište i Dom Mladost na Jahorini, a planiraju graditi hotel od 20.000 m² i investiciju od oko 50 miliona KM, uz zapošljavanje 150 radnika.

U 2016. godini je najavljen interes privrednika iz Rusije za izgradnju hotela u Trebinju, tj. izgradnju hotelskog kompleksa pod nazivom "Moskva" na području bivše kasarne, sa kapacitetom od 70 apartmana i u procijenjenoj vrijednosti od četiri miliona eura.

Ruski investitori su zainteresovani za izgradnju velikog šoping centra u Trebinju, u koji bi investirali 10-12 miliona KM.

Predstavnici Holdinga „Bezbjednost od žive“ iz Krasnodara su u martu 2016. godine imali razgovore u Vladi RS oko mogućnosti ulaganja u postrojenje za upravljanje otpadom.

Najavljena je saradnja firme Orao iz Bijeljine i kompanije Klimov iz Ruske Federacije. Prema dogovoru, Orao bi se trebao osposobiti za remont motora za helikoptere.

Predstavnici oblasti Sankt Peterburga su u razgovoru sa predstavnicima Vlade RS izrazili interes za tekstilnu industriju i najavili unaprjeđenje saradnje.

Ruska kompanija je također iskazala interes i za istraživanje nafte na području Livanjskog kantona, a u projekat bi investirali 12 miliona eura, a takođe i za istraživanje nafte na području Federacije BiH, za koje su predvidjeli da bi u fazi istraživanja potencijala bilo potrebno od 10 do 30 miliona eura, a za kasniju eksploataciju projekat se procjenjuje do 150 miliona eura.