Predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić nakon što je u Narodnoj skupštini Republike Srpske po hitnom postupku izglasan Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kazao je da u situaciji koja trenutno vlada u Bosni i Hercegovini mora da reaguje institucija koja je zadužena za provođenje zakona i to jedino obezbjeđuje legitimitet i legalitet za postupke.

- Činjenica jeste da je, od ovog trenutka, odgovornost za situaciju u BiH na Tužilaštvu BiH. Ono je zaduženo da ovakve stvari spriječi - kazao je tada Komšić.

Prijave u ladici

Podsjećamo, opozicija je bojkotovala glasanje. NSRS je Zakon usvojila bez obzira na poruke visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je "pozvao da se ne rizikuju životi i dobrobit svih građana BiH". Ovim zakonom se ukida ovlast Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i prebacuje na buduću entitetsku. Ovo je ocijenjeno kao svojevrsni „probni balon“ predsjednika SNSD-a Milorada Dodika za najavljeni niz vraćanja nadležnosti sa državnog na entitetski nivo, što podrazumijeva povlačenje saglasnosti za formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Dodik je najavio i da će za mjesec dana ukinuti Obavještajnu agenciju BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu Republika Srpska, ali i da će povući suglasnost za osnivanje Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i formirati slično tijelo u entitetu RS, čiju secesiju najavljuje godinama.

Znakovito je da je usvajanje zakona o lijekovima uslijedilo nakon afere sa kisikom u ovom entitetu, za koji je utvrđeno da nije medicinski, a isporučivan je u zdravstvene ustanove za liječenje oboljelih od covid-19. Pojedini analitičari tvrde da iza formiranja enitetske agencije zapravo stoji sakrivanje kriminala s industrijskim kisikom i otvaranje tržišta za ruske lijekove.

- Zna se ko je izglasao zakon - grupa izvršne vlasti koju ne štiti nikakav imunitet. Ako Tužilaštvo ne reaguje, onda ću podnijeti krivičnu prijavu protiv svih - kazao je Komšić koji je već tada najavio krivičnu prijavu protiv Alena Šeranića, ministra zdravlja u Vladi RS.

Nije Komšić jedini koji je najavio prijavu. Najavili su to mnogi, a Zlatko Miletić je tada šokirao bh. javnost kazavši za Start  da se većina prijava protiv Milorada Dodika drže u „ladinici jednog tužitelja“ te da je i sam  podnio već nekoliko prijava protiv Dodika. No, u ladicama ne stoje samo prijave. Tu su i predmeti koji još uvijek nemaju epiloga.

Nameću se pitanja

Šta se u međuvremenu dešava sa Tužilaštvom BiH, oko kojeg se godinama pletu afere, smjene, namještaljke, snimanja, potkivanja...

Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) na poziciju vršitelja dužnosti glavnog tužitelja Tužilaštva Bosne i Hercegovine izabran je Milanko Kajganić. Na pitanje novinara BHT1 da li Tužilaštvo ima snagu, moć, resurse da prepozna stvari koje su nezakonite i da djeluje, Kajganić odgovara:

- Svjesni smo da je u Bosni i Hercegovini turbulentno vrijeme dugih već, evo, 30 godina, tako da ovo ne vidim kao nekakvu specifičnost. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao organ koji je samostalan u svom radu, radi u skladu sa zakonima koji regulišu nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine i mi ćemo nastaviti da radimo u tom smjeru, imajući u vidu da su svi građani Bosne i Hercegovine jednaki pred zakonom i na takav način ćemo postupati, i postupali smo, u predmetima do sada, a nastavićemo da radimo i u narednom periodu isto tako.

Kako odgovoriti na prijetnje koje se odnose na dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države? Je li nekažnjivo sve što se završava na riječima, a kažnjivo tek kad se povuku konkretni potezi? Je li možda tada već kasno? 

- Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima u svom radu više odsjeka, između ostalog, ima i odsjeke koji tretiraju zaštitu Ustavom utvrđenog poretka u Bosni i Hercegovini i tužioci iz tog odsjeka preduzimaju sve aktivnosti kada su u pitanju predmeti iz kojih bi mogla proizlaziti osnovana sumnja da je počinjeno određeno krivično djelo. I postupajući tužioci koji su zaduženi tim predmetima rade i nastaviće da rade. Tamo gdje nađu da postoji osnova sumnje, naravno da će provesti kvalitetnu istragu i donijeti tužilačku odluku. Ako bude prostora za optuženje, naravno da će podizati optužnice pred sudom Bosne i Hercegovine - kazao je Kajganić.

Na inicijativu tužioca Džermina Pašića ranije je formiran i predmet protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. S obzirom da je on izabrani zvaničnik, može li on uopšte biti krivično gonjen zbog takvih stvari?

- Pred Tužilaštvom se formiraju predmeti na razne načine, između ostalog, i donošenjem bilo kakve informacije da postoji nekakva osnova sumnje da je počinjeno neko krivično djelo, pa tako i krivična djela za koja pitate. Svi građani Bosne i Hercegovine su isti pred zakonom i jednako odgovaraju za sva učinjena krivična djela. Ako me pitate i za te predmete, oni su dati u rad tužiocima koji odgovaraju za te predmete i oni će provesti provjere i donijeti tužilačke odluke u tom, kao i u svakom predmetu - kazao je Kajganić. 

Obećao je Kajganić efikasnije postupanje na način da će zahtijevati od tužilaca da poštuju odredbe Zakona o krivičnom postupku o maksimalnom trajanju tužilačkih istraga. U tom smislu kazao je da će sa direktorima policijskih agencija raditi na unapređenju rada te da će o svemu obavještavati javnost. Istakao je da nema razloga da bilo koji predmet u Tužilaštvu bude, a da on nije iz nadležnosti Tužilaštva ili da bude u Tužilaštvu duže nego što je potrebno da bi se donijela tužilačka odluka.

- Ovdje želim samo da dodam da postupajući tužioci odgovaraju isključivo za stanje u svakom svom zaduženom predmetu i da oni donose tužilačku odluku bez ikakvog uticaja bilo koga od rukovodilaca, pa i mene, kao sada vršioca dužnosti glavnog tužioca. Na te odluke nezadovoljna strana ima mogućnost pritužbe i onda možemo provjeriti da li su istrage kvalitetno odrađene i, ako nisu, da se iste kvalitetno poboljšaju. Dakle, nema potrebe da se predmeti zadržavaju - kazao je Kajganić za BHT1.

Kajganić je odmah po preuzimanju funkcije vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH napravio nekoliko kadrovskih promjena, za šeficu Posebnog odjela za organizirani kriminal i korupciju imenovao je iskusnu Dianu Kajmaković, umjesto Ozrenke Nešković.

Podsjetićemo, Nešković je učestvovala u audiosnimku razgovora između smijenjene glavne tužiteljice Gordane Tadić i šefa OSABiH Osmana Mehmedagića i kazala kako se „visoka korupcija ne može raditi“. Ona je bila i jedna od pomoćnica bivše glavne državne tužiteljice Tadić. Sada je imenovana za šeficu Odjela za ratne zločine.

Zajedno sa Kajmaković, kako je tada prenio Avaz, u Posebni odjel za organizirani kriminal i korupciju prelazi i iskusni tužilac Senad Osmić, koji je godinama sarađivao sa Kajmaković.

Kajmaković ima 26 godina radnog iskustva, od toga 13 u Tužiteljstvu BiH a našoj javnosti poznata je po predmetu u slučaju „Zijad Turković i drugi“, koji je okarakteriziran kao najznačajniji poslijeratni predmet usmjeren protiv organiziranog kriminala u BiH. 

Turković je osuđen na 40, a cijela grupa na ukupno 95 godina zatvora.

Njenim postavljenjem na ovu poziciju nameću se pitanja: Šta to sprema Tužilaštvo Bosne i Hercegovine? Da li slijede ozbiljne istrage za korupciju, kriminal...? Hoće li prijave konačno biti izvađene iz ladice?!

Ili, što nedavno reče bivši ministar sigurnosti i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Dragan Mektić:

„ Zar pravna država ne treba svima!?“