Život / Kultura

U povodu 50. obljetnice smrti Gabriela Jurkića Franjevački muzej i galerija Gorica Livno predstavio je do sada nepoznata i poneka od najbolji Jurkićevi umjetničkih ostvarenja kroz izložbu pod nazivom “Hommage ljepoti, in memoriam 1974. – 2024.”

- Pozitivna sinergija Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica – Livno, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba, Umjetničke galerije BiH, Zagrebačke nadbiskupije i Apostolske nuncijature iz Republike Hrvatske, Župe Osova, obitelji Jurkić, obitelji Šunjić, Anđeline i Tihomira Mamića, Endija Poškovića i Julie Anne Visco, Darka Kalečaka, Željka Nakića, Vlatka Grabovca, te ostalih privatnih posuđivača rezultirala je izložbom kojom su muzej i franjevačka zajednica na Gorici na najljepši mogući način željeli odati počast čovjeku čiji nas život nadahnjuje, a baština oplemenjuje - kazala je na sinoćnjem otvaranju izložbe ravnateljica Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno Dražena Džeko.

O Jurkiću i njegovu umjetničkom doprinosu, „o senzibilnoj orkestraciji njegovih boja, mirnoći slikarske materije i, poglavito, harmoničnim akordima svjetlosti“ govorila je povjesničaraka umjetnosti i dugogodišnja ravnateljica Moderne galerije u Zagrebu Biserka Rauter Plančići.

Autorica izložbe Željka Markov istaknula je kako se kroz 40 izabranih radova želi prikazati svestrana Jurkićeva rukopisna manira i Jurkićevo umijeće u postizanju meditativne atmosferičnosti kojom zrače njegove slike. Kroz šezdesetogodišnje stvaralačko razdoblje Jurkić je putem svog kista težio zabilježiti titraj darovane zemaljske ljepote i stvorio je krajolike magične ljepote u koje želimo zakoračiti.

Federalna ministrica kulture i sporta Sanje Vlaisavljević kazala je kako svi oni koji su se susreli s Jurkićevim pejzažima nikad više ne mogu istim očima gledati na krajolike naše zemlje.

Izložbu je otvorila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, istaknuvši zadovoljstvo što se kroz ovakve kulturne događaje odaje počast umjetniku i umjetničkim djelima koja su trajna i neizbrisiva kulturna ostavština.

Gabrijel Jurkić rođen je u Livno 1886. godine. 1906. i 1907. godine u Zagrebu pohađa slikarsku školu B. Čikoša Sesije i M. C. Crnčića te 1907. Akademiju likovnih umjetnosti. Četvrtu godinu slikarstva upisuje na bečkoj Akademiji (A. Deluga), koju završava 1909., zatim do 1911. polazi specijalku K. Pochwalskoga.

Od 1911. živi u Sarajevu, a 1956. sa suprugom Štefanijom vraća se u Livno, u franjevački samostan Gorica, gdje živi i radi do svoje smrti 1974. godine.

Njegovo slikarstvo dijeli se u tri faze. U prvom razdoblju nakon studija Jurkić je ispunjen romantičarskim raspoloženjem, inspiriran je krajolicima.

Od dvadesetih godina Jurkić se oslobađa akademskog usmjerenja, postaje impresionistički slobodan, uvodi više svjetla na platno, otvarajući širok spektar boja.

U svojoj trećoj slikarskoj fazi Jurkić slika bh. krajolike, uspijevajući dočarati atmosferu određenog trenutka, na bezvremenski način. Religioznost u njegovom djelu odražava se upravo kroz slikanje prirode, a ne kroz religijske motive.