Vijesti / BiH

Kako osigurati opstanak prigradskih škola i pretvoriti ih u pokretače lokalnog razvoja, bila je tema panel rasprave održane u Osnovnoj školi "Lepenica" kod Kiseljaka.

U središtu rasprave bilo je pitanje kako očuvati prigradske škole u vremenu demografskih promjena.

Istaknuto je kako škole u manjim sredinama nisu samo obrazovne ustanove, nego važna mjesta sigurnosti, okupljanja i ostanka porodica.

Događaj su organizirali predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara i Odjel za nauku i obrazovanje Hrvatskog narodnog sabora BiH, na čelu s prof. dr. Zoranom Tomićem.

Bradara je naglasila kako male prigradske škole mogu imati veliku budućnost, posebno ako razviju modele cjelodnevnog ili produženog boravka.

Takav pristup, istaknuto je, djeci osigurava sigurno i poticajno okruženje, roditeljima olakšava svakodnevne obaveze, a školama daje novu funkciju i dodatnu vrijednost.

Tomić je istaknuo je kako opstanak škola treba promatrati u širem kontekstu razvoja lokalne zajednice. Naglasio je kako su djeca tamo gdje dolaze i ostaju porodici, a porodice ostaju ondje gdje postoje vrtići, škole, ustanove i konkretna podrška svakodnevnom životu.

Ministar obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona Bojan Domić istaknuo je kako je Lepenica odabrana zbog interesa lokalne zajednice i uprave škole, uz poruku da cilj nije gašenje škola, nego stvaranje uvjeta da one rastu, razvijaju se i postanu mjesta obrnutih trendova.

Direktor OŠ Lepenica Goran Marković kazao je kako je škola mala po broju učenika, ali velika po prostoru, kapacitetima i potencijalu. 

Učesnici rasprave složili su se da se održivost škola ne smije mjeriti isključivo kroz budžetski trošak i broj učenika.

Načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić-Ramljak potvrdio je spremnost lokalne samouprave da podrži ovaj model, dok je gradonačelnica Pleternice Marija Šarić podijelila iskustva iz Republike Hrvatske, gdje ulaganja u obrazovanje, produžene boravke i podršku porodicama doprinose razvoju lokalnih zajednica.

Stručni doprinos raspravi dali su i predstavnici zavoda iz Širokog Brijega i Mostara, Jadranka Bošnjak i Željko Ćorić, istaknuvši važnost prilagodbe pedagoških standarda stvarnim potrebama učenika, roditelja i škola.

Zaključeno je kako budućnost prigradskih škola zahtijeva konkretne i dugoročne modele, uključujući pilot-projekt produženog ili cjelodnevnog boravka, anketiranje roditelja, analizu potreba te uključivanje općine, ministarstva, stručnih zavoda, škole i lokalne zajednice, saopćeno je iz Ureda Predsjednice Federacije BiH.