Vijesti / BiH

Matično društvo bošnjačkih vijeća, u organizaciji Odbora za bosanski jezik i književnost Matičnog društva upriličio je i Okrugli sto “Bošnjačka književnost u lektiri za osnovnu školu - stanje i perspektive” u sali hotela Evropa.

Predsjednik Odbora za bosanski jezik i književnost Sead Šemsović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, istaknuo je da se danas govorilo o pitanju lektirnog programa iz korpusa bošnjačke književnosti u osnovnoj školi.

On je istaknuo da Bošnjaci imaju obrazovanje na bosanskom jeziku u većini država bivše Jugoslavije, te da su na različite načine prisutni koncepti obrazovanja, kao manjinski, kao A, B ili C koncept obrazovanja.

- Važno je pitanje koliko je bošnjačkih pisaca zastupljeno u lektirnom programu. Mi smo danas vidjeli da se ti procenti kreću od 90 i nešto posto pa do pet posto, različito od države do države. Zanimnjivo je da u kantonima, u kojima su Bošnjaci većina, gdje Bošnjaci sami kreiraju plan i program na kojem će se obrazovati, vidimo da je bošnjačka književnost zastupljena u procentu manjem od 30 posto - kazao je Šemsović.

On je naveo da je inicijativa Matičnog društva bošnjačkih vijeća, Odbora za bosanski jezik i književnost da se formira spisak lektira koji će biti obavezan za sve Bošnjake gdje god da oni žive.

- Budući da postoje bošnjački pisci koji žive u Hrvatskoj ili u Sloveniji, taj naš spisak biće prilagođavan svakoj od tih država, da svaka od ovih zajednica može dopuniti određenim brojem pisaca, određenim imenima koji su lokalnog karaktera - istaknuo je Šemsović.

Dodao je da se govori o piscima koji su Bošnjaci, jer postoji bošnjačka književnost koja je na arapskom, turskom, perzijskom jeziku, i onda se podrazumijeva sve ono što jeste historijski razvoj bošnjačke književnosti.

Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić istaknuo je da je jako važno i iz perspektive jezika i opće kulture govoriti o sadržaju književnih djela u nastavi, bilo svjetske i bilo domaće književnosti, jer se kroz književnost učimo i kulturi i ponašanju i tradiciji i običajima.

- Jako je zanimljivo da i neki sadržaji koji su zastupljeni u našim čitankama konkretno, recimo, nisu baš na ispravan način dati. Pa imate slučaj, što jeste slučaj za sebe, da je poznata bošnjačka balada "Smrt Omera i Merime " u sarajevskim udžbenicima, bosanskohercegovačkim udžbenicima, data ekavicom, pa imate "Kad nam cveta cveće, lepše će vas oženiti majka" ... istaknuo je Hodžić.

Također kje kazao da, primjera radi, kanonski autor poput Alije Isakovića i njegove drame "Hasanaginica" nisu uopće zastupljeni ni u čitankama pa ni u lektiri. A takva djela, osim po jeziku, odražavaju tipičnu bosansku tradiciju, kulturu, jezik, običaje.

- I "Hasanaginica" osim što je savremeno književno djelo i osim što nas veže za baladu "Hasanaginica" kao tradiciju, u sebi ima bošnjačku usmenu tradiciju, ima bošnjačku usmenu epiku, ima bošnjačku alhamijado književnost, ima bošnjačka krajišnička pisma...Dakle, u jednom malom djelu od pedesetak stranica, koja može biti lektira djeci, vi ćete kroz "Hasanaginicu" učiti i o tradiciji i o historiji i o prošlosti, ali i o usmenoj književnosti i o alhamijado literaturi – naglasio je Hodžić.

Okrugli sto “Bošnjačka književnost u lektiri za osnovnu školu - stanje i perspektive” prisustvovali su stručnjaci iz oblasti bosnistike i književnosti, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Kosova, Austrije.

Na današnjem okruglom stolu, između ostalog, rečeno je da je bošnjačka književnost nedovoljno zastupljena. Također se moglo čuti i da je naročito slaba zastupljenost savremenih te živućih autora.