Život / Ekoljublja

Evropa se davno opredijelila za izvore energije koje ima, kao što su sunce ili vjetar, i postupno krenula u proces njihove tržišne integracije. Taj prelazak na “zeleni kontinent”, kojemu se teži u zacrtanim evropskim ciljevima za narednih nekoliko desetljeća, ne događa se ni lako ni brzo.

Bosna i Hercegovina najviše energije koristi iz fosilnih goriva, a prema podacima iz 2017. godine ukupno je proizvedeno 70 % energije iz neobnovljivih izvora energije (ugalj, nafta, prirodni gas). Ovi izvori energije tj. fosilna goriva nam nisu dostupna u neograničenim količinama i pitanje je vremena kada će pojedini biti iscrpljeni. Fosilna goriva imaju i negativan utjecaj na okoliš pa je razlog više da se smanjuje njihova upotreba i prelazi se na alternativna rješenja, na obnovljive izvore energije. Potrebno je da razumijemo značaj obnovljivih izvora energije i energetskih resursa, ali i kako i odakle ona dolazi.

Najbrži prelaz na obnovljive izvore energije kao što su vjetar i sunce dogodio se u Nizozemskoj, Australiji i Vijetnamu. Sve tri zemlje su u posljednje dvije godine desetinu svoje potražnje za električnom energijom s fosilnih goriva prenijele na zelene izvore.  Obnovljivi izvori energije se mogu reciklirati ili ponovo upotrijebiti, tako da ovdje spada i otpad.  Npr. Švedska je poznata kao zemlja revolucije recikliranja  i koristi čak 96 % otpada za proizvodnju energije.

Prema istraživanju Embera, istraživačkog centra za klimu i energiju, a piše BBC, u 2021. godini obnovljivi izvori energije proizveli su 38 posto svjetske električne energije a po prvi put su vjetroelektrane i solarni paneli proizveli 10 posto ukupne energije. Pedeset zemalja dobiva više od desetine svoje energije iz izvora vjetra i sunca. Udio vjetra i sunca udvostručio se od 2015. godine, kada je potpisan Pariški klimatski sporazum.

Uprkos rastu i činjenici da neke zemlje poput Danske sada dobivaju više od 50 posto svoje električne energije iz vjetra i sunca, proizvodnja energije iz uglja je također doživjela značajan porast u 2021. Većinu povećane potražnje za električnom energijom u 2021. podmirila su fosilna goriva pri čemu je električna energija iz uglja porasla za devet posto, što je najbrža stopa od 1985. godine.

Istraživači kažu da uprkos ponovnom porastu proizvodnje energije iz uglja 2021. godine, velike ekonomije uključujući SAD, Veliku Britaniju, Njemačku i Kanadu imaju za cilj prebaciti svoje mreže na 100 posto električnu u sljedećih 15 godina.

Ova promjena je vođena zabrinutošću oko zadržavanja porasta svjetske temperature ispod 1,5 C u ovom vijeku.

Kako bi to učinili, naučnici kažu da energija vjetra i sunčeva energija moraju rasti za oko 20 posto svake godine do 2030.

Trebamo odgovorno koristiti energiju, jer potrošnja tj. smanjenje potrošnje energije povlači smanjenje emisija stakleničkih gasova i uz korištenje obnovljivih izvora energije, koji nas okružuju, možemo doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena.

Kako pamento i lako možete uštediti energiju pogledajte i u brošuri pripremljenoj u okviru projekta "Zeleni ekonomski razvoj" koji je implementirao UNDP u BiH. Ona će vam pomoći kako da izračunate troškove utrošene energije, kako je mjerimo, o obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti kao pokretaču promjena, izračunati kolliko je energetski efikasna vaša kuća i još mnogo toga zanimljivog.

Naša poruka je :