Ekonomija

Posrnule javne finansije Francuske i deficit od 154 milijarde eura ostavljaju drugu po snazi ekonomije eurozone "opasno izloženom" u slučaju novog makroekonomskog šoka, saopćio je u ponedjeljak nacionalni ured za javnu reviziju.

Upozorenje ureda za reviziju, poznatog kao Cour des Comptes, dolazi u delikatnom trenutku za vladu predsjednika Emmanuela Macrona nakon parlamentarnih izbora ovog mjeseca.

Izbori su rezultirali nestabilnim parlamentom, ali iako nijedna stranka nije osvojila apsolutnu većinu, krajnje desni Nacionalni skup (RN) i lijeva koalicija Novi narodni front dobro su se pokazali, a oba u bloka obećala velike programe javne potrošnje.

Ured za reviziju ponovio je da je od vitalnog značaja za Francusku da smanji svoj javni deficit, koji je porastao na 154 milijarde eura u 2023. sa 125,8 milijardi u 2022.

- Zbog kašnjenja u provođenju stvarnih strukturnih reformi, cijena javnog duga, koji je pogoršan stalnim deficitima i težinom tih deficita, postala je sve skuplja - navodi se u izvještaju.

To je "sputalo drugu potrošnju, otežava mogućnost ulaganja i ostavlja zemlju opasno izloženom u slučaju novog makroekonomskog šoka", dodaje se.

Pierre Moscovici, bivši francuski ministar finansija koji je na čelu Cour des Comptes, istaknuo je sve veće troškove servisiranja francuskih dugova.

- Već plaćamo 52 milijarde eura godišnje da to vratimo. Platit ćemo 80 milijardi eura da ga otplatimo 2027. To znači da više nema manevarskog prostora za ostalo, za obrazovanje, pravdu, sigurnost i finansiranje ekološke tranzicije - izjavio je Moscovici za radio France Inter.

Ured za reviziju saopćčio je da francuski programi javnog finansiranja nisu na odgovarajući način uzeli u obzir troškove povezane s politikama usmjerenim na zaštitu okoliša, kao što je korištenje više obnovljive energije, te da je to označilo "veliki negativni šok".

Procjenjuje se da će dodatna ulaganja potrebna za takve politike donijeti nove godišnje troškove od 60 milijardi eura godišnje do 2030. godine.

Prošlog francuski mrežni operater objavio je da su potrebna golema kratkoročna do srednjoročna ulaganja u elektroenergetski sektor jer zemlja ima za cilj dodatno smanjiti svoje emisije ugljika i nastaviti prijelaz s fosilnih goriva do 2050. godine.

Istraživanje koje su ove godine objavili zakonodavci EU-a uključeni u političke stranke Zelenih također navodi da će EU trebati 1,5 trilijuna eura godišnje ulaganja kako bi ispunila svoj cilj neto nulte emisije 2050. godine.

Evropska komisija prošlog je mjeseca rekla da bi Francuska i šest drugih zemalja trebale biti disciplinski kažnjene zbog budžetskog deficita koji premašuje ograničenja EU-a, a rokovi za smanjenje jaza bit će postavljeni u novembru.

Francuska je 2023. imala pbudžetski deficit od 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je porast u odnosu na 4,8 posto iz 2022. i iznad granice deficita EU- od tri posto

Francuski javni dug iznosio je 110,6 posto BDP-a 2023. godine. Evropska komisija očekuje da će se to povećati na 112,4 posto ove godine i na 113,8 posto 2025. godine, dok je granica EU- 60 posto.

Macronova vlada obećala je ispuniti ograničenje deficita EU-a od tri posto do 2027., ali izglede je zakomplicirao zastoj u parlamentu.

Agencije za kreditni rejting Moody's i S&P Global upozorile su na negativne učinke na francusku ekonomiju iz političke mrtve tačke, gdje niti jedna politička stranka nije osvojila apsolutnu većinu, prenosi Reuters.