Politika / Agitprop u BiH

Uticaj Rusije na BiH je u stalnom porastu još od februara 2007. kada je ruska državna naftna kompanija Zarubezhneft kupila većinski dio dionica u naftnoj industriji Republike Srpske, uključujući rafinerije u Brodu i Modriči, kao i lanac benzinskih pumpi, siguran je Srećko Latal, regionalni urednik BIRN-a i politički analitičar.

- Ipak, statistički pokazatelji iz proteklih godina jasno pokazuju da Rusija ima marginalan uticaj na ekonomiju BiH. Sa druge strane, ruski politički uticaj na BiH je u stalnom rastu, prije svega zahvaljujući bliskim odnosima Rusije sa liderom Republike Srpske Miloradom Dodikom, kao i stalnim naporima kako Rusije tako i vlasti Srbije i Republike Srpske da ojačaju kulturne i vjerske veze između Rusa i Srba na Balkanu - misli Latal.

  „SMIRIVANJE“ NESTAŠNOG DODIKA

Rusija, objašnjava Latal, također utiče na BiH i čitav Balkan kroz svoju poziciju u Vijeću bezbjednosti UN-a, gdje je u novembru 2014. godine Rusija ostala uzdržana prilikom glasanja o produžetku mandata mirovne misije u BiH, Althea, što se tada smatralo jasnom porukom Zapadu da Rusija može da iskomplikuje situaciju u BiH ako to želi.

- Sličan zaključak je donesen i 2016. godine kada je Rusija podržala održavanje spornog referenduma o obilježavanju Dana Republike Srpske, zbog čega je taj referendum i održan usprkos protivljenju kako domaćih tako i mnogih stranih zvaničnika, uključujući i predsjednika Srbije Aleksandar Vučića. Međutim, treba također reći i da je Rusija "smirila" Dodika i njegove daljne radikalne inicijative i retoriku krajem 2016. godine, ali i u nekoliko navrata u narednim godinama, kada je Rusija, što u izjavama Vijeća za implementaciju mira, što u izjavama ruskih zvaničnika, jasno podržala ustavni i teritorijalni integritet BiH i naglasila da niti jedan od dva entiteta u BiH nema pravo otcjepljenja - podsjeća Latal.

Iz ovoga se može zaključiti, smatra on, da Rusija u BiH nema niti neku posebnu dugoročnu strategiju, niti jasan i konzistentan stav, već da BiH - kao i Srbiju - koristi u svojim "prepucavanjima" sa Zapadom u njihovoj globalnoj utakmici.

Znači li, zanimalo nas je, angažman Rusije u BiH, politički i ekonomski, pojačan angažman SAD i zapadnih zemalja na Balkanu i BiH? Jasno je, reći će Latal, da su pojačani uticaji Rusije, ali i Turske, Kine, Saudijske Arabije i drugih zemalja, kako u BiH, tako i na čitavom Balkanu, nastali kao posljedica stalnog smanjenja uticaja Amerike i EU u ovom rejonu.

- Perspektiva članstva u EU je dugo godina bila vodeća ideja na Balkanu, a i dan-danas se može reći da bi to bio prvi izbor za najveći dio građana ovog rejona. Nažalost, zbog sve većih unutrašnjih problema u EU, koji su nastali kao posljedica inicijative za izlazak Velike Britanije iz EU (brexit), ali i jačanja drugih konzervativnih ideja u nekim od zemljama članica, perspektiva proširenja EU na Balkan je postajala sve udaljenija i neizvjesnija. U takvoj situaciji su se lideri raznih balkanskih zemalja i/ili naroda okrenuli nekim drugim opcijama i uticajima. Kao rezultat tog procesa vidimo sve veće približavanje raznih srpskih političara Rusiji, kao i Bošnjaka Turskoj ili raznim zemljama zaliva, dok i jedni i drugi se sve više okreću Kini kao novom izvoru financijskih ulaganja koje se mogu dobiti po jednostavnijim (ali i netransparentnijim) uslovima od sredstava EU - misli Latal zaključujući da su zvaničnici Amerike i EU očigledno sve zabrinutiji zbog ovakve situacije, ali usprkos tome ne vidimo nikakav ozbiljan pokušaj konkretnijeg vraćanja EU perspektive za Balkan, što je jedina alternativa koja bi efektivno mogla smanjiti kako tenzije tako i druge strane uticaje u rejonu.   

    POSEBNE VEZE

Rusija, kao i svaka druga svjetska sila danas, na Balkanu gleda isključivo svoje interese, veli Latal. To znači da se Rusija u ovom trenutku protivi daljem širenju NATO-a u rejonu, ali i da se trudi da zadrži trenutno stanje (status quo) u nedogled.

- Nažalost, može se reći i da sve druge svjetske sile i same imaju sličan stav, i mada i Amerika i EU zvanično podržavaju proces euroatlantskih integracija Balkana, efektivno i jednima i drugima trenutno nije u interesu da do toga i dođe. Rusija se zvanično ne protivi ulasku balkanskih zemalja u EU, ali je pitanje da li je staj stav takav samo zato što je dalje proširenje trenutno blokirano od strane EU i nije sigurno da li bi se taj stav promijenio ukoliko bi došlo do promjene stava EU i ubrzavanja procesa evropskih integracija - kaže Latal.

Kakav je, zanimalo nas je, trenutni odgovor, ako ga uopšte ima, aktuelnih vlasti u BiH na uticaj Rusije? Sve veća unutrašnja podijeljenost u BiH, misli Latal, sama po sebi pogoršava uticaje Rusije, Turske, Kine kao i ostale strane uticaje u našoj zemlji.

- U situaciji sve većih globalnih podjela i tenzija, BiH bi relativno lako mogla da okrene sve ove uticaje u svoju korist, kada bi politički predstavnici Bošnjaka, Hrvata i Srba htjeli iskoristiti svoje "posebne veze" sa raznim regionalnim i međunarodnim akterima za jačanje naše ekonomije, trgovine, izvoza i direktnih stranih investicija. Umjesto toga, bošnjački, hrvatski i srpski lideri koriste razne strane uticaje kako bi dodatno osnažili i radikalizirali svoje pozicije u sve većim unutrašnjim političkim sukobima, što ne samo da konstantno pojačava te političke sukobe, već u njih uvodi i vrlo opasnu mogućnost sukoba stranih sila na teritoriji BiH - kaže Latal.

Podsjećamo ga da je predsjendik Rusije nedavno posjetio Srbiju i da je, u okviru te posjete, razgovarao sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Da li bi, pitali smo Latala, Rusija podržala otcjepljenje Republike Srpske od BiH?

- U zadnjih nekoliko godina Rusija je jasno i zvanično stavila do znanja da ne podržava ideju otcjepljenja Republike Srpske, jer bi ta situacija - koja bi vrlo vjerovatno dovela do novih sukoba - dodatno iskomplikovala odnose globalnih sila koje se suočavaju s ozbiljnim i potencijalno jako opasnim izazovima u Siriji. Međutim, pozicije Rusije, ali i Turske, Kine i ostalih regionalnih i međunardnih aktera u BiH se ne vide jasno zbog sve većeg uključenja dijela lokalnih medija i intelektualaca u naše unutrašnje političke sukobe gdje svaka strana prezentira isključivo jednostrane pozicije "svoje strane" i ovaj "sukob tri jednoumlja" prijeti da vrati BiH u 1990. - jasan je Latal.    

    PODIJELJEN SVIJET, PODIJELJENA BiH

U ovom trenutku, navodi on, čini se da će ruski, turski i ostali strani uticaji na BiH i dalje jačati sve dok ne dođe do bitne promjene stava EU prema Balkanu.

- Ova situacija ponajviše zavisi od nas samih. Sve veće podjele u svijetu mogu dovesti do pokušaja novih podjela BiH, ali nas isto tako mogu i ujediniti i ojačati - nada se Latal. 

Na koncu, zašto se toliko govori o uticajima Rusije, SAD, Evropske unije i Turske u BiH i na zbivanja u BiH? Možda zbog toga što se ovdašnji lideri ni o čemu ne mogu dogovoriti i trče pod skute stranaca? 

- Upravo tako. Domaći lideri nažalost koriste sve veće tenzije i podjele na globalnoj sceni da osvoje, zadrže i/ili ojačaju svoje pozicije. To je opasna igra koja će nam se svima obiti o glavu prije ili kasnije - zaključuje naš sagovornik.

KLJUČ JE U RUKAMA EU

Naš sagovornik je prije nekoiliko dana bio u Berlinu, na konferenciji koja se bavila uticajem Rusije na zemlje Balkana. Kakve je zaključke polučila ta konferencija?

- Konferencija je okupila neke od vodećih međunarodnih i regionalnih eksperata, kao i nekolicinu vodećih ruskih analitičara i predstavnika njemačke vlasti. Donijela je vrlo interesantnu i intenzivnu debatu po pitanju ruskih i drugih stranih prisustava na Balkanu, ali i pokazala da je ovo izuzetno komplikovana tema o kojoj postoje različita viđenja iz različitih perspektiva. Jedna od glavnih teza, sa kojom su se većina prisutnih složila, je da upravo EU drži ključ eventualnog daljeg jačanja ili eventualnog slabljenja raznih stranih uticaja na Balkanu - referiše Latal.